Mjesna nadležnost provođenja ostavinskog postupka:

[Ivan Popović]

Pozdrav svima!

 

Molio bih za pomoć. Naime, moja prabaka umrla je 1990. Negdje 91. započeta je ostavinska rasprava u Zagrebu. Prabaka je živjela (preko 30 godina-ako ne i više) i umrla u Zagrebu.

 

Ove godine pokrenuo sam novu ostavinsku raspravu iza nje u Zagrebu. Zbog činjenice da je moja baka kao njezina kćer umrla i da je sada moj otac nasljednik prabakine imovine (ja sam očev opunomoćenik).

 

Od imovine od prabake ostala je zemlja u Primoštenu. E sad, u ovom postupku, uz mog oca, nasljednica je i sestra od moje bake. Kako se ostavinski postupak već započeo voditi u Zagrebu i prije dva tjedna sam već imao 1. raspravu problem mi je slijedeći.

 

Kako sam nakon 15 godina tek nedavno stupio u kontakt sa sestrom od bake, ona sad tvrdi da je ostavinski postupak ona isto pokrenula ove godine u petom mjesecu, ali u Šibeniku! I on se isto dole vodi. To mi je već problem i radi daljine i tisuću drugih stvari.

 

Zanima me KOJI JE NAKRAJU SUD NADLEŽAN? Zagreb ili Šibenik? Može li se ikako sada ne znam to prebaciti sa Šibenika sve u jedan postupak u Zagrebu? Posebno zato jer će tu sada doći troškovi mjerenja zemljišta, ne znamo kvadraturu, vještačenje za procjenu itd....

 

Na forumu sam pročitao ovo:

 

"" Mjesna nadležnost za raspravljanje ostavine određuje se prema ostaviteljevu prebivalištu u VRIJEME SMRTI, a podredno prema boravištu, MJESTU GDJE SE NALAZI PRETEZNI DIO NJEGOVE OSTAVINE u Hrvatskoj, odnosno prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.""

 

Dakle, kako ovo pojednostaviti?

 

Hvala svima!

[G-man]

Čl. 177. Zakona o nasljeđivanju -

 

"(1) Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud).

 

(2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Republici Hrvatskoj, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište.

 

(3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u Republici Hrvatskoj.

 

(4) Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana.

 

(5) Privremene mjere za osiguranje ostavine može pored ostavinskoga suda narediti i sud na čijem je području ostavitelj umro te sud na čijem se području nalazi ostaviteljeva imovina.

 

(6) Kad za ostavinski postupak nije nadležan hrvatski sud, nadležnost hrvatskog suda koji je ovlašten provoditi pojedine radnje određuje se prema odredbama stavka 1. do 5. ovoga članka."

[Ivan Popović]

Razumijem. Hvala. Ostaje još samo pitanje pošto se vodi na 2 suda u 2 različita grada trenutno postupak je li ga moguće ujediniti u jedan?

[G-man]

Svakako treba obavijestiti sudove o dvojnom postupku, te ukoliko nije kasno istaknuti prigovor mjesne nenadležnosti.

[Ivan Popović]

Hvala

[KronicnaStranka]

Koliko znam, nije moguće više puta pokretati ostavinski postupak iza istog ostavitelja. Za raspoređivanje naknadno pronađene imovine uvijek je nadležan sud koji je provodio i ostavinski postupak.

 

 

Dakle, ovdje nije problem samo to što se na dva suda vodi ostavinski postupak, već i u tome da se u oba slučaja radi o ponovnom započinjanju već započetog ostavinskog postupka (dakle ponavljanju postupka bez zakonskih pretpostavki za to).

[Ivan Popović]

Shvaćam. Jednostavno ću sud u Zagrebu obavijestiti o novom činjenićnom stanju i sve neka ide pod Zgb s zahtjevom za dopunskim rj. o nasljeđivanju tako da ne ide sve otpočetka.

[KronicnaStranka]

Niste napisali da li je prvi ostavinski postupak okončan ili nije.

 

Ako nije, onda se ne radi o dopunskom rješenju nego o rješenju o nasljeđivanju.

 

Ako jest, onda se ne radi o dopunskom rješenju, nego o rješenju o raspoređivanju naknadno pronađene imovine.

 

Dopunsko rješenje se može donijeti samo u toku postupka.

 

Ako tako uputite zahtjev, može naići na cjepidlaku koja neće interpretirati takav zahtjev po smislu tj. kao zahtjev za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, nego će ga odbaciti kao nedopušten.

[Ivan Popović]

Prva ost. rasprava je kompletirana. U biti zašto je nova otvorena. Kako je majka mog oca preminula 2005. godine, moj otac ide kao prvi nasljednik uz njenoga muža i za tu zemlju od prabake o kojoj govorim ostaju sada kao nasljednici moj otac i njegova teta. U biti samo papire želimo očistiti i prebaciti vlasništvo. Iako je neka treća osoba znači napravila tužbu da joj pripada dio te zemlje na temelju što je nešto tamo sadila i usmene predaje tog dijela zemlje sa majke na kćer. Pismeno nemaju ništa.

[bovu]

nisam pozorno čitao.

[KronicnaStranka]

To što je treća osoba podnijela tužbu radi stjecanja vlasništva nije bitno za nasljeđivanje, a naslijedit će se prema stanju u zemljišnim knjigama. Ta treća osoba ionako ne može tužiti pokojnika, nego njegove žive nasljednike pa ćete joj samo malo olakšati posao time što ćete se upisati u z.k. kao vlasnici i tako identificirati kao tuženici. No, i kad se vi ne bi upisali u z.k., ona bi na kraju morala tužiti vas.

 

 

Prva ost. rasprava je kompletirana. U biti zašto je nova otvorena. Kako je majka mog oca preminula 2005. godine, moj otac ide kao prvi nasljednik uz njenoga muža i za tu zemlju od prabake o kojoj govorim ostaju sada kao nasljednici moj otac i njegova teta. U biti samo papire želimo očistiti i prebaciti vlasništvo. Iako je neka treća osoba znači napravila tužbu da joj pripada dio te zemlje na temelju što je nešto tamo sadila i usmene predaje tog dijela zemlje sa majke na kćer. Pismeno nemaju ništa.