Neispitivanje optuženika

[VladimirS]

Je li u privatnoj tužbi obvezno ispitivanje optuženika?

Doživio sam neki dan da sam presuđen krivim za klevetu iako mi ni privatni tužitelj ni sutkinja nisu postavili nijedno pitanje. Od čega da se onda branim. Privatni tužitelj je predložio dva svjedoka koja uopće nemaju neposrednih saznanja. Kuriozitet je da privatni tužitelj svojim svjedocima nije postavio nijedno pitanje. Je li nešto od navedenog bitna povreda kaznenog postupka? Ako jest, molim broj neke presude u tom kontekstu.

Nadalje, sutkinja je već pri uzimanju mojih podataka na prvoj raspravi napisala da sam osuđivan za isto djelo klevete i da su u tijeku dvije tužbe za klevetu. je li ona time povrijedila presumpciju okrivljenikove nevinosti? Kao šlag na tortu je da sam osuđen prema starom KZ na određeni broj prosječnih dnevnih dohodaka!? (umjesto dnevnih iznosa). Molim komentare sa sudskom praksom.

PS.

Kuriozitet je da kada sam ispitivao privatnog tužitelja kao svjedoka što nije istina u onome što sam izjavio za jedan medij on je rekao da su to notorne činjenice. kada sam pitao zašto je notorne činjenice stavio u činjenični opis klevete odgovorio je:"to je moja stvar". Kako ispitati presudu i što je to njegova stvar?

[G-man]

Vi tvrdite da vam nije dana mogućnost da iznesete svoju obranu pred sudom?

 

Uzimanje osobnih podataka uključuje i podatke o eventualnoj ranijoj osuđivanosti, to je standardna procedura.

 

Suđeni ste prema povoljnijem KZ-u, jer je očito djelo počinjeno prija 01/01/2013, a o čemu sud vodi računa ex offo.

[VladimirS]

Gospon moderator. Djelo je počinjeno krajem 2013. Dakle, debelo nakon što je novi KZ stupio na snagu. A u novom ZKP u čl. 413. baš i ne piše da se takvi podatci o osuđivanosti smiju uzimati... Ili?

[G-man]

Djelo je počinjeno krajem 2013. Dakle, debelo nakon što je novi KZ stupio na snagu.

 

Ovo je pogrešna primjena Kaznenog zakona. Trebalo je, naravno, primijeniti aktualni KZ (2011.).

 

A u novom ZKP u čl. 413. baš i ne piše da se takvi podatci o osuđivanosti smiju uzimati... Ili?

 

Previdio sam da se radi o prvom ročištu rasprave. Inače, pravilo je definirano u čl. 418. ZKP-a. Koji je točno kontekst tih riječi bio, vi znate, vi ste bili tamo.

 

Ima ovdje lijepih osnova za žalbu, po svemu sudeći.

[VladimirS]

Ovo je pogrešna primjena Kaznenog zakona. Trebalo je, naravno, primijeniti aktualni KZ (2011.).

 

 

 

Previdio sam da se radi o prvom ročištu rasprave. Inače, pravilo je definirano u čl. 418. ZKP-a. Koji je točno kontekst tih riječi bio, vi znate, vi ste bili tamo.

 

Ima ovdje lijepih osnova za žalbu, po svemu sudeći.

 

Komentirao sam za jedan portal svoj radni spor tijekom kojeg žalbenog postupka se u moju kancelariju zaposlila kćer "suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave". Na moje pitanje što nije istina u mom autoriziranom komentaru privatni tužitelj (uskočki sudac) je rekao da su to notorne činjenice. na moje pitanje a zašto ih je onda stavio u činjenični opis tužbe, privatni tužitelj je rekao: To je moja stvar. Istina, naslov je najbliže nečemu što nije istina, ali naslov ne proizlazi iz moje izjave već ga je dao glavni urednik. Ali, mene zanima je li činjenica da me privatni tužitelj uopće nije ispitivao bitna povreda postupka.? Nije ispitivao ni svoje svjedoke... Nije mi nijedno pitanje postavila ni sutkinja. Nisam se imao od čega braniti i nije uopće bilo kontradiktornosti rasprave

[G-man]

Nema povrede postupka.

 

Bilo bi da vam je uskraćeno pravo da vi iznosite svoju obranu, a to nije. A ako se niste branili, niste si pomogli. Dapače. Međutim, ovo sa KZ-om svakako stoji.

[VladimirS]

Nema povrede postupka.

 

Bilo bi da vam je uskraćeno pravo da vi iznosite svoju obranu, a to nije. A ako se niste branili, niste si pomogli. Dapače. Međutim, ovo sa KZ-om svakako stoji.

 

Dakle, izricanje kazne u "prosječnim dnevnim dohotcima" umjesto "dnevnim iznosima" je povreda kaznenog zakona po čl. 469.st.1.toč.4. ZKP, zar ne?

A je li okolnost koja isključuje krivnju iz toč.2. to što mi se na teret stavlja naslov članka za koji prema čl. 24.st.2. Zakona o medijima odgovara glavni urednik? Privatni tužitelj je naime rekao da mi na teret stavlja i naslov i notorne činjenice iz teksta...

Čekam pisani otpravak presude koja će vrlo vjerojatno biti "tanka" jer o samoj izjavi privatni tužitelj je izjavio da su to notorne (općepoznate) činjenice koje se prema čl. 419.st.4. ZKP ne utvrđuju- ne dokazuju!!! Očekujem da će presuda biti "obrazložena" nečim što nema veze sa klevetom i objavljenim tekstom, a to je da je privatni tužitelj izjavio da ga ja "svakodnevnim e-mailovima utemeljenim na Zakonu o pravu na pristup informacijama koje upućujem institucijama teroriziram i kriminaliziram" A ja pomoću tog organskog antikorupcijskog zakona samo na zakonit način od drugih tijela javne vlasti prikupljam materijalizirane dokaze za obranu da su neki svjedoci na raspravi lagali i slično... A sutkinja nije na moj pisani prijedlog htjela postupiti po čl. 399.st.2. ZKP i sastaviti zapisnik koji bi dostavila državnom odvjetniku. Jer izjave svjedoka su bile potpuno kontradiktorne o istom pitanju, a ne odgovaraju ni pisanim činjenicama iz spisa

I još ovo...

Je li bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468.st.3. ZKP ako sutkinja nije dopustila da optuženik prvi ispita svog svjedoka (novinara autora članka), nego je dopustila da mu prvo i jedino kapciozno pitanje postavi punomoćnik privatnog tužitelja na način da je nešto što liči na neku prethodnu presudu iz parničnog postupka držao u ruci, pravio se da čita i rekao:" Vi ste tada i tada izjavili to i to...." Kada je svjedok zatražio da vidi taj papir u kojem je on to navodno izjavio nije mu dopušteno. Nije dopušteno ni meni kao optuženiku niti je taj pročitani papir uložen u sudski spis. Mislim da će se na toj izjavi mog svjedoka temeljiti čitava presuda iako sam ja kasnije ispitujući svog svjedoka dokazao da svjedok nije to rekao što je odgovorio na kapciozno pitanje.

Kakva je to jednakost oružja ako optuženik ne smije vidjeti nešto što mu navodno ne ide u prilog? kakva je to jednakost oružja ako sutkinja ne dopusti pitanje u svezi dokaza koji je privatni tužitelj uložio u spis?

Puno pitanja, ali prema novinarima koji su bili javnost u sudnici ni presuda baš nije svakidašnja... Hvala na odgovorima...

[G-man]

Dakle, izricanje kazne u "prosječnim dnevnim dohotcima" umjesto "dnevnim iznosima" je povreda kaznenog zakona po čl. 469.st.1.toč.4. ZKP, zar ne?

 

Ovdje je problem, barem prema vašim objavama, prije u činjenici da je primijenjen KZ koji nije smio biti primijenjen. Jasno da tada i slijedi terminologija, u pogledu novčane kazne, prema prijašnjem KZ-u.

 

Povreda kaznenog zakona iz čl. 469. t. 4. ZKP-a.

 

A je li okolnost koja isključuje krivnju iz toč.2. to što mi se na teret stavlja naslov članka za koji prema čl. 24.st.2. Zakona o medijima odgovara glavni urednik?

 

To je odgovornost urednika. Ne i onog koji je izrekao te riječi ili se nije od njih ogradio. Po toj logici, jedino bi urednici odgovarali u srodnim djelima počinjenim preko medija, ne i stvarni izricatelji riječi. Jeste li se branili na opisani način u postupku?

 

Privatni tužitelj je naime rekao da mi na teret stavlja i naslov i notorne činjenice iz teksta...

 

Ja sam shvatio taj njegov navod, da se radi o tome da su vaši navodi notorna neistina.

 

Očekujem da će presuda biti "obrazložena" nečim što nema veze sa klevetom i objavljenim tekstom, a to je da je privatni tužitelj izjavio da ga ja "svakodnevnim e-mailovima utemeljenim na Zakonu o pravu na pristup informacijama koje upućujem institucijama teroriziram i kriminaliziram"...

 

Ovo nije obilježje klevete niti bilo kojeg verbalnog delikta. Moglo bi biti nametljivog ponašanja, ali nije predmet postupka.

 

A sutkinja nije na moj pisani prijedlog htjela postupiti po čl. 399.st.2. ZKP i sastaviti zapisnik koji bi dostavila državnom odvjetniku. Jer izjave svjedoka su bile potpuno kontradiktorne o istom pitanju, a ne odgovaraju ni pisanim činjenicama iz spisa...

 

Možete podnijeti kaznenu prijavu zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela davanja lažnog iskaza.

 

Je li bitna povreda kaznenog postupka iz čl. 468.st.3. ZKP ako sutkinja nije dopustila da optuženik prvi ispita svog svjedoka (novinara autora članka)?

 

Ali takva povredda mora biti takva da je utjecala odnosno mogla utjecati na presudu. Plus kažete da ste to kasnije ispravili kroz svoje ispitivanje svjedoka.

 

...nego je dopustila da mu prvo i jedino kapciozno pitanje postavi punomoćnik privatnog tužitelja na način da je nešto što liči na neku prethodnu presudu iz parničnog postupka držao u ruci, pravio se da čita i rekao:" Vi ste tada i tada izjavili to i to...." Kada je svjedok zatražio da vidi taj papir u kojem je on to navodno izjavio nije mu dopušteno. Nije dopušteno ni meni kao optuženiku niti je taj pročitani papir uložen u sudski spis.

 

To što je netko rekao u nekom drugom postupku, koji nema veze sa kaznenim postupkom - nije dokaz u kaznenom postupku. Dokaz je ono što je rekao u svom ispitivanju u kaznenom postupku.

 

Mislim da će se na toj izjavi mog svjedoka temeljiti čitava presuda iako sam ja kasnije ispitujući svog svjedoka dokazao da svjedok nije to rekao što je odgovorio na kapciozno pitanje. Kakva je to jednakost oružja ako optuženik ne smije vidjeti nešto što mu navodno ne ide u prilog? kakva je to jednakost oružja ako sutkinja ne dopusti pitanje u svezi dokaza koji je privatni tužitelj uložio u spis?

 

To se može istaknuti u žalbi kao povreda prava na obranu, ako je takva povreda učinjena.

[VladimirS]

A kakva je povreda to što na kraju rasprave nisam dobio zapisnik? Nego mi je na inzistiranje poslan poštom kući nakon nekoliko dana? I onda vidim da mi je sutkinja zabranila jedno pitanje a nije obrazložila zašto ga je zabranila. Na drugo moje pitanje uopće nije upisan odgovor privatnog tužitelja kao svjedoka. kako sam mogao dati primjedbe na zapisnik kada ga nakon rasprave uopće nisam mogaodobiti ni vidjeti?

uređeno: 24. veljača 2015. od G-man

[G-man]

Tu činjenicu također možete isticati u žalbi, iako smatram da vam neće biti od neke veće važnosti.

 

Koncentrirajte se na ono što je bitnije - obrazloženje i pogrešan KZ.

[VladimirS]

Tu činjenicu također možete isticati u žalbi, iako smatram da vam neće biti od neke veće važnosti.

 

Koncentrirajte se na ono što je bitnije - obrazloženje i pogrešan KZ.

 

Hvala

Ima toga još što se ne viđa baš svaki dan u presudama...

U objavljenoj presudi mi piše da sam dužan platiti podvozni trošak svjedoka npr. 253 kn

OK mislim si, ali kada i ako bude pravomoćno

Dva dana nakon objavljene presude dobijem kući - rješenje!?

Piše u rješenju da svjedoku na njegov žiro-račun moram platiti 235 kn (pogrešan iznos).

U rješenju nema roka u kojem bih svjedoku trebao platiti povratnu kartu za vlak.

Znači, ako nema roka ne moram platiti nikada.

Rok za žalbu tri dana. U pravnom lijeku se opet poziva na stari KZ. Žalio sam se između ostalog i jer u zapisniku piše da se svjedoku odobrava iznos putnog troška, a platež se nalaže računovodstvu suda!?

Halo, tko je tu lud? Tko na koncu treba kada i kako platiti svjedokov podvozni trošak?

Nije li to trebala platiti blagajna suda, a u proračun onaj tko pravomoćno izgubi?

Ima toga još ali Vas večeras ne bih više zamarao.

Pitanje: Je li ovime povrijeđeno pravilo ne bis in idem?

[G-man]

Žalio sam se između ostalog i jer u zapisniku piše da se svjedoku odobrava iznos putnog troška, a platež se nalaže računovodstvu suda!?

Halo, tko je tu lud? Tko na koncu treba kada i kako platiti svjedokov podvozni trošak?

Nije li to trebala platiti blagajna suda, a u proračun onaj tko pravomoćno izgubi?

 

Tako je - čl.145. st. 4. ZKP-a.

 

Pitanje: Je li ovime povrijeđeno pravilo ne bis in idem?

 

Nije, jer iz opisanog ispada da bi o troškovima bilo doneseno posebno rješenje.

[VladimirS]

Tako je - čl.145. st. 4. ZKP-a.

 

 

 

Nije, jer iz opisanog ispada da bi o troškovima bilo doneseno posebno rješenje.

 

Tj. st.2. toč.4. ZKP/08, a ne st.4., kaj ne?

Kolega G-man, čudi me da se nitko drugi ne uključuje u ovu polemiku!?

Vama u svakom slučaju hvala.

Posebno rješenje već je doneseno i to isti dan kada je objavljena i presuda.

Iako se sud u obrazloženju objavljene a još neotpremljene presude ne poziva ni na koji čl. ZKP/08 u vezi roka od tri mjeseca nakon pravomoćnosti presude, vjerojatno misli na čl. 148.st.4.? Ali zašto POSEBNO RJEŠENJE ako su se na kraju dokaznog postupka znali već svi podatci o visini troškova tj. samo sastav tužbe i nagrada za pet zastupanja.

Ako je rok za slično posebno rješenje tri mjeseca nakon pravomoćnosti, zašto je onda to posebno RJEŠENJE napisano i otpremljeno prije PRESUDE u kojoj se određuju troškovi kaznenog postupka u osuđujućoj presudi (čl. 418.st.1.)??? Isti dan!? Ovisno o Vašem stavu po ovom pravnom pitanju u slijedećem javljanju ću napisati do kakvih nebuloza dovodi posebno RJEŠENJE umjesto najobičnije PRESUDE vulgaris

[G-man]

Tj. st.2. toč.4. ZKP/08, a ne st.4., kaj ne?

 

Bilo bi ovako kako sam naveo, a vezano uz t. 1. (ne t. 4.) st. 2. čl. 145.

 

Točka 4. govori o podvoznim i putnim troškovima službenih osoba.

 

Posebno rješenje već je doneseno i to isti dan kada je objavljena i presuda.

Iako se sud u obrazloženju objavljene a još neotpremljene presude ne poziva ni na koji čl. ZKP/08 u vezi roka od tri mjeseca nakon pravomoćnosti presude, vjerojatno misli na čl. 148.st.4.?

 

Ali obratite pozornost da se taj tromjesečni rok odnosi na razdoblje nakon pravomoćnosti presude, što ovdje nije slučaj.

 

Ali zašto POSEBNO RJEŠENJE ako su se na kraju dokaznog postupka znali već svi podatci o visini troškova tj. samo sastav tužbe i nagrada za pet zastupanja.

 

Ni meni nije jasno čemu posebno rješenje. Obično se ovako postupa u slučajevima kada nisu pribavljeni svi podaci relevantni za odluku o točnoj visini troškova ili se radi o nekom kompleksnom pitanju, koje treba još razjasniti. Ali u pravilu, tada takvo rješenje dolazi nakon presude.

[VladimirS]

Bilo bi ovako kako sam naveo, a vezano uz t. 1. (ne t. 4.) st. 2. čl. 145.

 

Točka 4. govori o podvoznim i putnim troškovima službenih osoba.

 

 

 

Ali obratite pozornost da se taj tromjesečni rok odnosi na razdoblje nakon pravomoćnosti presude, što ovdje nije slučaj.

 

 

 

Ni meni nije jasno čemu posebno rješenje. Obično se ovako postupa u slučajevima kada nisu pribavljeni svi podaci relevantni za odluku o točnoj visini troškova ili se radi o nekom kompleksnom pitanju, koje treba još razjasniti. Ali u pravilu, tada takvo rješenje dolazi nakon presude.

 

G-man,

U pravu ste u vezi čl. 145.

Malo sam se u glavi prešaltao i nešto anticipirao

Drago mi je što osim mene postoji još netko kome nije jasno čemu posebno rješenje u najjednostavnijem mogućem slučaju kada je u pitanju trošak (nagrada punomoćniku)

Kada se ne očekuju nikakvi troškovi raznih obimnih vještačenja i slično.

Sutkinja je dobro reagirala i zatražila troškovnik odvjetnika privatnog tužitelja.

Na što je on rekao:Pa imamo vremena tri mjeseca nakon pravomoćnosti da bi ona predstavu završila s;"Joj da..."

Ali pustimo sad i to;

Jedno hipotetsko-praktično pitanje:

Kako privatni tužitelj može izvršiti RJEŠENJE O TROŠKOVIMA (ne presudu!)

Može li pravomoćno RJEŠENJE O TROŠKU za privatnog tužitelja biti podobna ovršna isprava? Ja mislim da ne može!

Zašto?

Zato što je u dijelu ZKP/08 koji govori o IZVRŠENJU ODLUKA u čl. 181.st.2. propisano da će se ako je trošak donesen u formi RJEŠENJA (a ne presude!) za izvršenje biti nadležan DRŽAVNI ODVJETNIK (čl. 181.st.5.) koji će po službenoj dužnosti taj trošak naplatiti u korist proračunskih sredstava

Nonsensi:

a) otkud državni odvjetnik kao stranka u privatnoj tužbi?

b) je li svrha ZKP da se ono što je privatni tužitelj pošteno platio nagradu svom punomoćniku kasnije naplati u korist proračuna a ne u korist privatnog tužitelja?

Eto, to su moja promišljanja pa me zanima jesu li podudarna s Vašim?

Ovisno o Vašem mišljenju možda ću istupiti sa jednom još hrabrijom tezom u vezi troškova privatnog tužitelja...

Unaprijed hvala na odgovoru G-manu i potencijalnim voajerima ove polemike

[G-man]

a) Radilo bi se o Građansko-upravnom odjelu Državnog odvjetništva kao zakonskom zastupniku RH (proračuna).

 

b) Opet ću citirati odredbu čl. 145. st. 4. ZKP-a. Ne ulazim (niti sud) u privatne aranžmane plaćanja između privatnog tužitelja i njegova opunomoćenika.

[VladimirS]

a) Radilo bi se o Građansko-upravnom odjelu Državnog odvjetništva kao zakonskom zastupniku RH (proračuna).

 

b) Opet ću citirati odredbu čl. 145. st. 4. ZKP-a. Ne ulazim (niti sud) u privatne aranžmane plaćanja između privatnog tužitelja i njegova opunomoćenika.

 

Mislim da odlazimo u još veće nonsense...

a) OK. Građansko-upravni odjel zastupa RH i njen proračun u parnicama. Ali što Građansko-upravni odjel DO zastupa ukaznenom postupku? Pogotovo u privatnoj tužbi?

b) Dosljednim iščitavanjem čl. 145.st.4. ZKP/08 proizlazi da bi se punomoćnik privatnog tužitelja (odvjetnik, advokat) trebao najprije naplatiti na blagajni suda, a tek kasnije od onoga tko je osuđen krivim. Ne bih rekao da je sud ikad ikome isplatio neku nagradu poprivatnoj tužbi...

[G-man]

Daljnja rasprava je besmislena.

[VladimirS]

Daljnja rasprava je besmislena.

 

OK

Hvala na dosadašnjim komentarima o neispitivanju

optuženika koja je slažem se previše otišla u širinu.

Ali tako je to kad se presuda "siluje" da se nekoga

mora osuditi, a sud nema "štofa" (dokaza). Pa improvizira...

Otvorit ću novu temu

POSEBNO RJEŠENJE O TROŠKOVIMA

koje prema Ustavnom zakonu nije pojedinačni akt

koji uživa zaštitu Ustavnog suda, a ni višeg županijskog suda