tred225 objavljeno: 21. listopad 2015. Dijeli objavljeno: 21. listopad 2015. Pozdrav svima!! Molim savjet.. Može li sukladno zakonu o cestama jedinica lokalne samouprave (općina) postati vlasnik odnosno evidentirati i ucrtati postojeću nerazvrstanu cestu, sada put širine 2.5m širine sa pravom služnosti već niz godina u mom privatnom vlasništvu bez obeštećenja? Tvrde da će geodet utvrdit činjenično stanje i bez obeštećenja postati vlasnici moje čestice? Hvala Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Spitfire odgovoreno: 23. listopad 2015. Dijeli odgovoreno: 23. listopad 2015. Poštovani, dio odgovora mogli bi pronaći ovdje http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/82652-Uknjidžba-na-vlasničko-pravo Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
uvjetno odgovoreno: 27. prosinac 2015. Dijeli odgovoreno: 27. prosinac 2015. Osnovni uvjet jeste da je cesta za javnu uporabu (nerazvrstana cesta) bila KORIŠTENA PRIJE 25.06.1991. g. (Dan državnosti). Za to se daje Izjava od strane općine-grada, dakle ukoliko to nije točno (da je NC korištena prije 1991, već je nastala parcelacijom kasnije, općina mora platit naknadu prema Zakonu o izvlaštenju.) Nadalje, ja bi im poklonio NC ukoliko bi oni održavali istu (asfaltiranje, čišćenje snijega...) zašto ne?!? Tko ima služnost? Ukoliko je to općina-dakle mora vam platiti. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 1. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 1. siječanj 2016. Na našoj nekretnini, temeljem odluke gradonačenika, napravljen je parcelacijski elaborat, zemljišnik je upisao grad kao vlasnika i katastar je to proveo u planovima, a da ni u jednoj fazi stvarni vlasnici nisu učestvovali u tom postupku. Nismo dobili ni rješenje zemljišnika ni katastra u upravnom postupku. Bez obzira na Ustav, na zakon o izvlaštenju... grad se upisao kao vlasmik. Znači, istina je da će geodet provesti mjerenje i to bez prisutnosti svjedoka, da će se napraviti parcelacijski elaborat i da će se grad upisati kao vlasnik. ja osobno nisam shvatio kako bi mogao saznati na koje se razdoblje grad poziva da je postojala cesta, posebno što je i sada to ledina. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 1. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 1. siječanj 2016. Na našoj nekretnini, temeljem odluke gradonačenika, napravljen je parcelacijski elaborat, zemljišnik je upisao grad kao vlasnika i katastar je to proveo u planovima, a da ni u jednoj fazi stvarni vlasnici nisu učestvovali u tom postupku. Nismo dobili ni rješenje zemljišnika ni katastra u upravnom postupku. Je li u gruntovnici upisan sadašnji vlasnik da ispravnom adresom? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 1. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 1. siječanj 2016. Sada je kao vlasnik upisan grad. Prezhodni i vlasnik i posjednik smo bili mi. Nedavno smo dobili obavjest katastra da, sada ksda je sve gotovo, izvrsimo uvid u katstarski plan na kome je ucrtana ta cesta Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. Sada je kao vlasnik upisan grad. Prezhodni i vlasnik i posjednik smo bili mi. Nedavno smo dobili obavjest katastra da, sada ksda je sve gotovo, izvrsimo uvid u katstarski plan na kome je ucrtana ta cesta Jeste li propustili rok za žalbu? Jeste li pisali žalbu? Što piše u rješenju? Na što se pozivaju? Da de radi o prometnici koja je u funkciji od prije rata, to bi još nekako i moglo proći kad je u pitanju katastar, iako je zaobilaženje propisane procedure. Ali ako se radi o zemljištu koje je bilo u vašem posjedu i koristili ste ga (makar samo šišali travu jednom godišnje) onda je ovo što su napravili protuzakonito. Ja to vidim kao pokušaj - ako prođe-prođe. Ovo u katastru oni bi još mogli prikazati kao 'grešku'. U gruntovnici ne bi nikako smjelo proći. Osim ako vi potpišete da pristajete. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. (uređeno) kao što sam naveo, nikakvo riješenje ni od katastra ni od zemljišnika nismo do sada dobili. Pisao sam zahtjev zemljišniku da mi dostave rješenje kako bi mogao napisati prigovor, ali evo i nakon 20 dana još ništa, mada se hvale da isti dan rješavaju zahtjeve. Po meni, sve se svodi na to da u zakonu o cestama piše da se gradovi i općine upisuju kao vlasnici na nerazvrstanim cestama bez obzira na upis dotadašnjih vlasnika, a što je u suprotnosti sa Zakonom o zemljišnim knjigama I to je prilično jasno ako se poštuje zakon o izvlaštenju. Ali ovakav postupak gdje se, u paralelnom svijetu, upisuju novi vlasnici je nevjerojatan, ali se događa u praksi. Ažurirano uređeno: 2. siječanj 2016. od vapartman više puta isti tekst Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. Samo još jedna napomena. koliko sam čuo, radi se o upisu narazvrstanih cesta u vlasništvu gradova ne radi gradnje cesta već kanalizacije i dobivanja sredstava iz europskih fondova. Da bi dobili ta sredstva, gradovi moraju biti vlasnici i to 1/1 i ne smije biti nikakvih tereta. Zato oni osnivaju nove čestice, upisuju se kao vlasnici, zabilježbi sporova nema jer većina ljudi i ne prati stanje u zemljišniku, a zemljišnik ne šalje rješenja i svakako će tako jedan, čak veći, dio vlasnika ostati bez svog vlasništva. sve se to već dogodilo u Šibeniku i sada u Zadru. Osobno me zanima što bi se tu moglo poduzeti vezano za ulogu gradova, katastra i zemljišnika. Jer svi oni rade po "službenoj dužnosti2, a vlasnika nigdje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
SPQR odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. (uređeno) ana žalost Zakon o cestama utvrđuje grad ex lege kao vlasnika i to je javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo, dovoljno im je da se ispuni definicija NC čl 98-101 Zakona o cestama, tu negdje kolikon se sjećam, pogledajte definiciju ali dosta je nerestrektivna, odnosno široko postavljena i ako imaju elaborat ( izvedenoga stanja) knjiže se bez prava na naknadu prijašnjem vlasniku zakon kaže bez obzira na prijašnje upise, ovo vam je urgiranje HC i HAC-a zbog velikog broja izgrađenih cesta koje su neupisaneneuknjižene pa se okoristio i GRAD inače nedvojbeno da se radi o protuustavnom dijelu propisa Zakona o cestama od 2011 s izmjenama i dopunama 2014, ovim zadnjim IID su još ubrzali upis uknjižbu ovo je gore od nacionalizacije odnosno istoimenog zakona iz 1958 imate šansu ali uz vrlo potkovanog ne konja nego odvjetnika uređeno: 2. siječanj 2016. od G-man Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. Ne radi se o elaboratu izvedenog stanja pa da se ozakonjuje nešto što postoji, na što je grad upisan pa se sada, temeljem zakona o cestama, upisuje kao vlasnik. Radi se o parcelacijskom elaboratu kojim je dio čestice pripisan novoj čestici i ta nova čestica je, po prvi put, upisana u ZK. na ovakav način je grad Zadar u ovom nasrtaju postao vlasnik 16.000 m2 privatnog zemljišta. Po meni, sam zakon o cestama za ceste građene nakon 2011. predviđa izvlaštenje i plaćanje. Ali na ovakav naziv, retroaktivno, grad može proglasiti bilo koji dio nerazvrstanom cestom i reći da je to tko zna od kada cesta, a i sada je livada. Ovakvo postupanje je svakako suprotno Ustavu RH i potpuno je netransparentno, posebno što još nema ni jednog rješenja višeg, županijskog suda na žalbe u ovim predmetima. Očito je jedan od načina da se vlasnici ne žale da im se ne dostavi rješenje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. ana žalost Zakon o cestama utvrđuje grad ex lege kao vlasnika i to je javno dobro u općoj uporabi i neotuđivo, dovoljno im je da se ispuni definicija NC čl 98-101 Zakona o cestama, tu negdje kolikon se sjećam, pogledajte definiciju ali dosta je nerestrektivna, odnosno široko postavljena i ako imaju elaborat ( izvedenoga stanja) knjiže se bez prava na naknadu prijašnjem vlasniku zakon kaže bez obzira na prijašnje upise, Ti članci zakona ništa ne govore o načinu reguliranja vlasništva. Ovi upisi sa elaboratima mogu proći za površine koje su prije 1991. bile ceste i cestama pripadajuće površine. Sve nakon toga je pravno dvojbeno, a to se pogotovo odnosi na prometnice koje lokalna uprava nije redovito održavala. Ne može se svaki puteljak koji godinama nije nasipan šljunkom ili zimi čišćen od snijega proglasiti javnim dobrom. Tj. može, ako vlasnici šutke na to pristanu. Ali u slučaju o kojem vanpartman piše - da je to još uvijek ledina! Mišljenja sam da su oni jednostavno svoje planove novih prometnica uvrstili u te elaborate upisivanja postojećih prometnica, i tako to prezentirali u katastru. Po sistemu APP. I ako vlasnici budu šutjeli, moglo bi i proći. Ali ako dignu graju, zaprijete kaznenim prijavama i pozivanjem novinara... Imam iskustva iz prve ruke kako se to sada radi, ovaj projekt brze pruge ide primjerice preko mojih čestica, i to baš u građevinskoj gospodarskoj zoni ,primjerice za nadvožnjak. (kad ja, je li, baš slučajno kupim baš te parcele ) .... pa su mi sve dosadni koliko mi rješenja šalju za svaku česticu i svaku fazu postupka. Prvo načelna suglasnost za lokacijsku, pa rješenje... pa iskolčenje na terenu prema prijedlogu parcelacije koji potpišeš, pa rješenje (na koje se možeš žaliti) ...pa sada i za procjenu vrijednosti prvo u županijskom uredu, a onda i procjena na terenu.... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dobro ste primijetili da tu nema riječi o reguliranju prava vlasništva već samo o upisu. Znači radi se samo o modusu stjecanja prava vlasništva, a ne i o titulusu. Od ljudi sa zemljišnika u drugom gradu sam saznao da, budući nismo bili upoznati sa parcelacijom, i da nismo prisustvovali toj parcelaciji i nismo dali nikakav potpis da se na taj način možemo suprotstaviti toj parcelaciji i ostalim radnjama koje se na tome baziraju. Kažem još jednom da je osnovni problem što nikakvo riješenje iz katastra i zemljišnika do danas nismo dobili. možda neko ima ideju što napraviti? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
SPQR odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. gradovi i općine su vlasnici nerazvrstanih cesta ex lege što hoće reći da upis u ZK nije konstitutivan nego deklaratoran nije nužan upis da bi GRAD postao vlasnik jer je vlasništvo stečeno zakonom, ne ugovorom kada je upis potreban da bi netko postao vlasnik kako kaže vapartman modus, čl 98 ili 99 daje definiciju čl 101 titulara i status javno dobro u općoj uporabi što se tiče upisa da vas ne davim pogledajte čl 131 ZC regulira način, uvjete, vrijeme izgradnje i ostalo za upis u jednom članku piše da će se provesti upis bez obzira na prijašnje upise ne spominje naknadu ne upućuje na ZI to je ono najspornije pozdrav Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 2. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 2. siječanj 2016. gradovi i općine su vlasnici nerazvrstanih cesta ex lege što hoće reći da upis u ZK nije konstitutivan nego deklaratoran nije nužan upis da bi GRAD postao vlasnik jer je vlasništvo stečeno zakonom, Ovo se odnosi na ceste koje su bile ceste prije 1997. i upisane bar u katastru. Ili za ceste koje nisu bile upisane ali se može dokazati da su bile ceste prije te godine. Taj zakon ne daje pravo bilo kome da neku ledinu proglasi cestom. u jednom članku piše da će se provesti upis bez obzira na prijašnje upise ne spominje naknadu ne upućuje na ZI to je ono najspornije Ponovo - samo za ceste prije '97. , za ostalo ide isvlaštenje po ZI. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
uvjetno odgovoreno: 3. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 3. siječanj 2016. Na našoj nekretnini, temeljem odluke gradonačenika, napravljen je parcelacijski elaborat, zemljišnik je upisao grad kao vlasnika i katastar je to proveo u planovima, a da ni u jednoj fazi stvarni vlasnici nisu učestvovali u tom postupku. Nismo dobili ni rješenje zemljišnika ni katastra u upravnom postupku. Bez obzira na Ustav, na zakon o izvlaštenju... grad se upisao kao vlasmik. Znači, istina je da će geodet provesti mjerenje i to bez prisutnosti svjedoka, da će se napraviti parcelacijski elaborat i da će se grad upisati kao vlasnik. ja osobno nisam shvatio kako bi mogao saznati na koje se razdoblje grad poziva da je postojala cesta, posebno što je i sada to ledina. Zakon o cestama je na snazi, nema potrebe pisati o nekim po meni nepotrebnim stvarima. Nemate pravo ŽALBE u tijeku postupka uknjižbe NC (nerazvrstane ceste), ali možete uložiti PRIGOVOR koji može imati veliku težinu u tijeku sudskog postupka. Imate pravo pokrenuti upravni spor, no da ne filozofiramo, evo link: http://www.dgu.hr/assets/uploads/Dokumenti/Zakoni/Objasnjenje_ceste.pdf. Po zakonu , grad je bio dužan objaviti Obavijest u dnevnim, tjednim glasilima i zakazati datum i vrijeme javnog izlaganja, gdje vi morate utvrditi pravni interes. Pošaljite mi na email ako želite ime kat. općine i kat. čestice sjeverni.medo@gmail.com, pogledat ću vam. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 3. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 3. siječanj 2016. Zakon o cestama je na snazi, nema potrebe pisati o nekim po meni nepotrebnim stvarima. Nemate pravo ŽALBE u tijeku postupka uknjižbe NC (nerazvrstane ceste), ali možete uložiti PRIGOVOR koji može imati veliku težinu u tijeku sudskog postupka.Imate pravo pokrenuti upravni spor, O čemu vi to pričate? Kakvo moljakanje, kakvi upravni sporovi? Ucrtati nekome prometnicu preko njegove zemlje gdje nikada nije bilo prometnice, i oteti tu zemlju pod maskom ZC je organizirani kriminal. Da meni sada netko preko moje zemlje 'izelaborira' cestu, i to ucrta u katastarski plan bez mog znanja i suglasnosti, ja bi im svima redom urudžbirao dopis u kojem bi im dao vrlo kratak rok da to vrate u prvobitno stanje. Bez ali i ako. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 6. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 6. siječanj 2016. Što više ulazim u ovu problematiku, slažem se sa gornjom tvrdnjom da se radi o organiziranom kriminalu. Sve je zagrnuto plaštom nazovi zakonitosti, Zakon o cestama, zakon o zemljišnim knjigama, Zakoni koji reguliraju rad katastra. Ali u svemu nema temelja, sve je u zraku. Najednom, a temeljem Zakona o cestama od 2011. grad tvrdi da na ledini postoji cesta od pamtivijeka i onda počinje procedura. Da je tu ikad postojala cesta pa grad sada sređuje stanje i upisuje se kao vlasnik, a da su prethodno riješeni vlasnički odnosi, to bi imalo smisla pa i upis grada kao vlasnika neovisno o prethodnom upisu vlasnika. Ovako, radi se o običnoj hajdučiji kojom se grad u ovom pokušaju upisao na 16.000 m2 privatnog zemljišta. Opet po zakonu, ako se nikada i ne napravi cesta, grad je vlasnik i ne vraća to zemljište . Ova čestica koje smo suvlasnici je bila društveno vlasništvo od 1984.-1998. i vraćena je u istom obliku i veličini. Znači da je postojala u tom razdoblju nekakva cesta grad bi se već upisao na nju. Molim, ako neko ima, konkretni savjet kakve korake poduzeti. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 6. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 6. siječanj 2016. Ova čestica koje smo suvlasnici je bila društveno vlasništvo od 1984.-1998. i vraćena je u istom obliku i veličini. Znači da je postojala u tom razdoblju nekakva cesta grad bi se već upisao na nju. Ako je to bilo društveno vlasništvo, onda vrijede malo drugačija pravila. To sam tek nedavno doznao. Ako je bilo kada prije neki narodni odbor ili gradsko vijeće proglasilo neku česticu na društvenom vlasništvu cestom ili nečim drugim, to se navodno smatra važećpom odlukom čak i ako baš nigdje nije zabilježeno ni u katastru ni u zemljišnoj knjizi. Navodno se sve takve odluke trebalo uknjižiti u elektroničke zemljišne knjige do 2007. godine. Molim, ako neko ima, konkretni savjet kakve korake poduzeti. Konkretno, počnite istraživati tko se i temeljem čega ucrtao u katastarski plan . Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
vapartman odgovoreno: 10. siječanj 2016. Dijeli odgovoreno: 10. siječanj 2016. Evo ako nekoga zanima, na moj upit grad mi je odgovorio citiranjem članaka iz Zakona o cestama. Nikakav podatak ili nekakav dokument nisam dobio iz čega bi se moglo zaključiti od kojeg trenutka taj grad smatra da je nastala ta nerazvrstana cesta koja je i danas još uvijek samo ledina. Mislim da se tunastupa sa pozicije sile ,a zahvaljujući novcu građana koji financiraju sve te aktivnosti. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
sevo odgovoreno: 20. siječanj 2017. Dijeli odgovoreno: 20. siječanj 2017. Poštovani, Proučio sam sve do sad napisane postove i poveznice pod ovom temom, no ne uspijevam pronaći odgovor na pitanje koje me muči, a to jest što vlasnik tako oduzete (utopljene) čestice može učiniti kako bi zaštitio svoja postojeća vlasnička prava odnosno ostvario naknadu za tako oduzete čestice? Naime, upisi JLS osnovom članaka 131. do 133. Zakona o cestama na čestice u privatnom vlasništvu se nastavljaju. Isto vrijedi i za upise ostalih javnih cesta (članak 123. i dr. istog zakona). To je osobito sada izraženo (a i uvelike olakšano) kada je pomalo po svugdje u tijeku nova katastarska izmjera i s njom povezana obnova zemljišne knjige, odnosno usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra. Tijekom tog postupka, kada se izlaže javna ili nerazvrstana cesta, na raspravu se ne poziva nitko osim predstavnika JLS (!). Na takvoj raspravi za koju nitko osim JLS ne zna, se sastavlja zapisnik u kojem se navodi da je novom izmjerom nastala nova katastarska čestica (cesta), koja se sastoji od starih k.č. tih i tih (u pravilu vrlo dugačak niz čestica) u vlasništvu tih i tih ljudi (također dugačak niz). Nakon toga, sud osnovom članaka 182. do 185. Zakona o zemljišnim knjigama (dalje: ZZK) sastavlja novi zk uložak, te na tom zapisniku donosi rješenje da će se ta novoformirana čestica upisati kao: javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu JLS. Tada, kada je sve već gotovo, zapisnik se dostavlja ljudima čije su te čestice bile prije toga, u kojem zapisniku u dijelu upute o pravnom lijeku piše da prava na žalbu nema. No postoje i neki sudovi koji smatraju da se tim prijašnjim vlasnicima čak niti taj zapisnik ne treba slati (!?!). Kao obrazloženje za takvo postupanje koristi se upravo ona, u jednom postu od korisnika SPQR spomenuta situacija, da je takav upis u zk deklaratoran, te da stranke nemaju pravo na žalbu, odnosno da se nema što učiniti. Kažu da je prilikom donošenja Zakona o cestama (dalje: ZC), zakonodavac je imao u vidu veliki broj nerazvrstanih cesta i zapuštenost ZK stanja, pa je propisao ovakav postupak za upis cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a i isključivo vodio računa o usklađenju katastarskog i ZK stanja sa stanjem u naravi, ne vodeći računa o postojećim upisima u ZK. Stoga sada imamo situaciju da se odredbama ZC-a izravno krši pravilo knjižnog prednika, jer je propisano da će se upis cesta izgrađenih prije stupanja na snagu ZC-a provesti bez obzira na stanje zemljišne knjige i to samo na temelju isprava koje su propisane ZC-om (!). Time vlasnici bivaju brisani iz ZK bez provjere da li postoji akt po kojem pravo vlasništva prijašnjim vlasnicima prestaje i da li im je za tako oduzetu imovinu plaćena naknada prema odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (!). Istina jest da se danom otvaranja nove zemljišne knjige otvara ispravni postupak koji traje najviše godinu dana i da se u tom razdoblju mogu staviti prigovori, no ti prigovori se osnovano mogu odnositi na formu postupka i pogreške u opisu, obliku, površini i izgrađenosti novoformirane čestice, kao i čestica od kojih je ona sastavljena. Takvi prigovori ne donose naknadu za tako oduzete čestice, jer je za naknadu propisan upravni postupak pred službom za imovinsko-pravne poslove UDU županije. U cijelom tom postupku nigdje nema geodetskog elaborata izvedenog stanja ceste kao takvog, jer da nova katastarska izmjera zamjenjuje taj elaborat (!). Isto tako se nigdje ne spominje Zakon o izvlaštenju i određivanju naknade. Znači, novom izmjerom je utvrđeno da je to cesta, JLS se knjiži kao vlasnik na to, a prijašnjem vlasniku navodno ne pripada nikakva naknada? Ne čini mi se baš pravedno. Štoviše, čini mi se da su odredbe ZC-a u suprotnosti s člancima 48. i 50. Ustava RH. Konkretno, imam vlasnika koji je bio 1/1 vlasnik u zk i 1/1 posjednik u katastru čestice preko koje ide nerazvrstana cesta, ta cesta nikada nije ucrtana u katastru, ali u naravi postoji već nekih 70-tak godina. Najprije je bila makadam, pa je kasnije asfaltirana. Pravni prednik tog čovjeka je česticu kupio i platio, te je i održavao dok je bila makadam. Sada je doslovce preko noći izbrisan kao vlasnik, a da za to nije dobio nikakvu naknadu. Što mu je činiti u toj situaciji? Cijenio bih bilo kakav odgovor ili mišljenje. BTW: da i JLS želi „omastiti brk“ u ovim postupcima obnove i svašta pa i okućnicu privatne kuće proglasiti nerazvrstanom cestom zorno dočarava sljedeća javna isprava: http://www.opatija.hr/files/file/arhiva-sjednice/24.-sjednica-GV/Zapisnik-sa-24.-sjednice-Gradskog-vije%C4%87a.pdf Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
sevo odgovoreno: 12. kolovoz 2017. Dijeli odgovoreno: 12. kolovoz 2017. Poštovani, Nakon višemjesečnog istraživanja ove teme došao sam do određenih relevantnih odgovora. Pa tako, prema praksi Vrhovnog suda nakon što je cesta sagrađena, vlasnik više nema mogućnosti povrata reinvindikacijom. Stoga je pitanje tijeka zastare glede naknade za to ranije privatno zemljište, a koje je sad cesta, vezano uz nemogućnost stvarne (stvarnopravne) zaštite. Od trenutka kada je vlasnik izgubio mogućnost raspolaganja s tim dijelom zamljišta, teče rok za naknadu osnovom obveznopravnog zahtjeva. Samim time i rok zastare. Glede pitanja neustavnosti Zakona o cestama, valja reći da je Ustavni sud je dana 25. travnja 2017. godine u predmetu posl. br. U-I-276/16 donio odluku po više ustavnih tužbi koje se između ostalog odnose i na članke 131. do 133. Zakona o cestama, te utvrdio da odredbe citiranog zakona nisu protivne Ustavu RH, tj. da nisu protuustavne. U svojoj odluci Ustavni sud upućuje na opširno obrazloženje iz svoje ranije odluke U-I-6326/2011. Citiranu odluku možete preuzeti i pročitati ovdje: https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/Praksa/C12570D30061CE54C12580C6004BC216?OpenDocumentSlijedom navedenog, zaključujem da treba biti vrlo oprezan kad su ceste i putevi u pitanju. Svako zadiranje u vlastitu zk česticu, ali i česticu koju se samo koristi, treba štiti prvenstveno putem samopomoći (zabranit, otjerat), te tužbom za zaštitu posjeda propisanom Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Znači ništa ne prepuštati slučaju i odmah poduzimati sve raspoložive mjere. Glede cesta koje su već izgrađene na dan stupanja na snagu Zakona o cestama, a za koje zemljište nikad nije plaćena naknada za njihovo oduzimanje, predložio bih da se ipak uputi dopis onome čija je cesta, znači ili JLS, ili županijskoj upravi za ceste ili RH (ODO GUO), sa zahtjevom za obeštećenje po tržišnim uvjetima. No morate biti svjesni da je takav zahtjev u domeni APP. Eto nadam se da sam barem još malo pomogao razjasniti ovu temu. Lp. G-man 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
franjo filipovic odgovoreno: 5. listopad 2018. Dijeli odgovoreno: 5. listopad 2018. poštovani, vidim da imate iskustva. općina pogodgora radi detaljni urbanistički plan za Živogošće Blato. Urbanistički plan je sada na uvidu. javni uvid traje do 02.11.2018 a javna rasprava je 16.10.2018. što želim pitati? U Urbanistikom planu (UP) ucrtali su cestu ( nepostojeću u stvarnosti ) preko moga posjeda tj. vlasništva. Parcelu mi djeli na pola. Što da radim,? Primjedbe ću sigurno uložiti. A mene zanima da li imaju za pravo izuzimati privatnu zemlju radi lokalnih cesta koja nikome nije potrebna. jer se ne radi o vitalnom naciijonalom interesu za RH. HVALA .. NA SKOROM ODGOVORU Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.