pudlica77 objavljeno: 18. siječanj 2019. Dijeli objavljeno: 18. siječanj 2019. Dva interesantna pitanja 1.Razlučni vjerovnik u 1 prednosnom redu- ako ne da izjavu da kupuje nekretninu i radi prijeboj temeljem članka SZ 247. st. 7 nego umjesto toga sudjeluje u dražbi kao svaki drugi kupac će ako da najbolju ponudu osloboditi se polaganja kupovnine temeljem OZ čl.107 i izbjeći će situaciju prebijanja s utvrđenom vrijednošću temeljem članka 247 st 7 zbog toga jer će onda prebijati s kupovninom koja moze biti puno puno manja od utvrđene vrijednosti? oslobađanje od kupovnine je isto prijeboj ustvari? 2. S obzirom na to da nema nikakvih posebnih odredbi o učincima prijeboja u SZ, za učinke prijeboja će biti mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima (čl. 195–202). Što bi značilo da dužnik, jamac i založni dužnik mogu ako to vjerovnik propusti sami dati izjavu u prijeboju pa da onda vjerovnik prebija s utvrđenom vrijednošću…? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 23. siječanj 2019. Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2019. 1. Ako dobro razumijem, da, tada će faktično razlučni vjerovnik uzeti nekretninu pod račun, bez plaćanja bilo kakve kupovnine. 2. Razlučni vjerovnik se namiruje izvan stečajnog postupka, on nije stečajni vjerovnik. Dužnik se nema što namirivati, on je stečajni dužnik, što on namiruje? Jamac, ako plaća po jamstvu, također nije stečajni vjerovnik, već se namiruje iz troškova stečajne mase. Založni dužnik je tko? On može samo hipotekarnom tužbom tražiti brisanje zaloga na njegovoj nekretnini ako je tražbina prestala namirenjem u dražbi. Je li tako? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
pudlica77 odgovoreno: 23. siječanj 2019. Autor Dijeli odgovoreno: 23. siječanj 2019. 1. ironija i problem je da neće jer će prebijati sa kupovninom koja može biti manja od utvrđene vrijednosti ako se prijavi na dražbu kao i svaki drugi kupac....a zakonom u SZ je predviđeno da mora prebijati s utvrđenom vrijednošću-Znači SZ kao lex specialis u ovom slučaju to i nije jer sam razlučni ako ne da izjavu o prijeboju temeljem 247 st 7 ima mogućnost sudjelovat na dražbi i oslobađat se kupovnine s dražboanom vrijednoscu temljem OZ čl.107 Ovo je po meni za ocjenu ustavnog suda....jer postoje dva instituta koji se koriste na isti način za isi subjekt s različitim rezultatom...osim toga na ovaj način se oštećuju stečajni vjerovnici jer tko kaže da taj razlučni ujedno nije i stečajni vjerovnik a to može biti što znači da će se za ostatak stečajne mase i dalje bude namirivao a trebao je prebijati s utvrđenom vrijednošću pa bi ostalo za druge stečajne vjerovnike poslije.. 2. Ma ovo ništa nema tu izjave o prijeboju jer je stečajni lex specialis.. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Ruby_Danderfluff odgovoreno: 24. siječanj 2019. Dijeli odgovoreno: 24. siječanj 2019. Razlučni vjerovnik u stečajnom postupku može birati hoće li ostati u statusu razlučnog vjerovnika i namirivati se izvan i prije stečajnih vjerovnika, ili će dati izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje (što redovito neće) i namirivati se zajedno sa svim ostalim vjerovnicima, sukladno svom statusu (ako je banka kao hipotekarni vjerovnik, vjerojatno kao vjerovnik drugog višeg isplatnog reda). Spitfire 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.