sevo

Poštovani, Od nekud valja krenut. Počnimo od katastra. Kažete da ta kuća nije ucrtana, ali da datira iz 1810. godine. Da li imate kakvu ispravu koja to dokazuje? Bilo kakvu. Neku staru kopiju plana, kupoprodajni ugovor gdje se ona spominje, rješenje nekog tijela… fotografiju, bilo što? Ne bih preporučio da idete ucrtavati ili ispravljati bilo što od grafičkog dijela u katastru, jer problem nije samo Vaš, već i svih ljudi na tom području. Karte Vas ne moraju previše opretećivati, one će se dovesti u red prije ili kasnije na inicjativu jedinice lokalne samouprave ili države. Smatram da je važniji odgovor na pitanje da li se Vi vodite kao posjednik citirane nekretnine u katastru? Bitno je i osnovom čega se Vi smatrate vlasnikom? Predmnijevam da Vas nema u vlasničkom listu kojeg su Vam pokazali na sudu. Da li su sve osobe na tom vlasničkom listu fizičke osobe ili ima i dijelova koji su upisani na RH ili druge osobe javnog prava? O odgovorima na ova pitanja ovisi i koji ćete pravni put izabrati za utvrditi Vaše vlasništvo. To može biti: - pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka u gruntovnici (kraći i brži put, preporučam) ili - tužba radi utvrđenja prava vlasništva/stjecanja vlasništva dosjelošću (teži i dugotrajniji put s pomalo neizvjesnim ishodom). S obzirom na takvo loše i nesređeno stanje u tom katastru, postoji i treća opcija, a to je pitanje da li se možda za tu katastarsku općinu provodi nova katastarska izmjera i s njom povezana obnova zemljišne knjige ili je možda takvo nešto u najavi. Ako je, onda se svakako isplati pričekati i to riješiti u tom postupku nove izmjere. U svakom slučaju, za poduzimanje bilo kakvih radnji po pitanju utvrđenja prava vlasništva, puno ovisi i koje isprave Vam katastar može izdati za citiranu nekretninu, tj. s kojim ispravama možete doć na sud. S obzirom na starost kuće koju navodite, za nju bi trebalo biti moguće dobiti potvrdu katastra da je izgrađena prije 15.02.1968. godine. Ako ne to, onda barem potvrdu da se ista nalazi na snimci DOF5 snimljenoj 21.06.2011. godine. Kopija katastarskog plana će isto biti potrebna i pri tome inzistirajte da Vam pisano uz taj plan navedu/daju obrazloženje da je katastarski plan zarotiran za 90° i zašto. Spominjete da su Vam na sudu pokazali „…vlasnički list za neku česticu za koju oni misle da bi mogla bit ta koju tražim…“. Pa zar niste sigurni koja je to čestica? To morate točno utvrditi, a ako se brojevi katastarskih čestica ne slažu s brojevima gruntovnih čestica, od katastra Vam treba identifikacija. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp.

Poštovani, U Vašem slučaju potrebno je postupiti vrlo oprezno. Svakako najprije morate pogledati ugovor s kojim raspolaže prodavatelj i vidjeti kakav je to ugovor. No prije toga, morate znati da je vrlo je indikativno što ugovor do današnjeg dana nije položen u zemljišnu knjigu tj. u knjigu položenih ugovora (dalje: KPU) i zaista se treba zapitati, ali i preispitati zašto to nije učinjeno. Na prvi pogled ne čini se osobito važnim zašto ugovor nije položen, jer to ovisi o isključivoj volji vlasnika tog stana hoće li položiti ugovor ili neće. No pozadina cijele te priče je malo drukčija. Sam članak 20. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo određuje da pravo vlasništva na stanu kupac stječe upisom u zemljišne knjige (!), a ako nekretnina nije upisana u zk, pravo vlasništva se stječe polaganjem ugovora u zemljišnoknjižnoj službi. Spominjete da je prodavatelj stan otkupio, pa predmnijevam da se radi o stanu u višestambenoj zgradi ili neboderu. U tom dijelu morate znati i da je u cijeloj RH u tijeku povezivanje glavne (zemljišne) knjige (dalje: GK) i KPU. Rok za predaju prijedloga za povezivanje istekao je 31.12.2015. godine. U okviru tog postupka sud zakazuje ročište i poziva na njega upravitelja zgrade i vlasnike stanova čiji ugovor nije položen u KPU, a prema tablici upravitelja zgrade i podataka iz prijedloga za povezivanje, te na osnovu svih prikupljenih podataka odlučuje tko je vlasnik takvog stana. Znači, prvi korak Vam je utvrditi u kojoj se zgradi nalazi citirani stan kojeg želite kupiti. Zatim da li je za tu zgradu predan prijedlog za povezivanje GK i KPU (morao je biti i vjerojatno je predan), obavezno tražite broj „Z“ ili „RZ“ pod kojim se vodi taj prijedlog, te informaciju tko je upravitelj zgrade. Informaciju o upravitelju možete zatražiti i od prodavatelja stana, kao i upitati ga da li uredno plaća pričuvu. Kako bi utvrdili što je u prijedlogu za povezivanje napisano glede tog stana kojeg namjeravate kupiti bilo bi poželjno izvršiti uvid u isti. No sud će Vam vrlo vjerojatno uskratiti uvid u taj prijedlog zbog nedostatka pravnog interesa (niste stranka u postupku). Stoga trebate kontaktirati upravitelja zgrade i reći da ste zainteresirani za kupnju tog stana, te da Vas interesira izvršiti uvid u prijedlog za povezivanje. Pitajte ga također da li zgrada možda ima međuvlasnički ugovor kojeg bi željeli također pogledati (zgrada ga može imati, a da nije etažirana, neka Vas upravitelj ne zbuni). Sad dolazimo do ugovora kojeg može imati prodavatelj kao osnove za stjecanje vlasništva stana. Tu zaista može bit raznih varijanti: - da je otkupio stan izravno od investitora koji je izgradio zgradu; - da je on bio jedan od investitora koji je udružio sredstva da se zgrada izgradi; - da je otkupio stan od JLS ili druge pravne osobe kao nositelj stanarskog prava; - da je stan kupio ili stekao nasljeđivanjem od fizičke osobe; - da mu je stan dan na korištenje po propisima donesenih prije 1990. godine. - itd. Za svaki od netom iznesenih slučajeva sud ima posebna pravila osnovom kojih utvrđuje tko je vlasnik tako neupisanog stana. Pri tome, ima više odredbi raznih propisa koji izravno upućuju da u slučaju da se vlasništvo ne može utvrditi na osnovu postojećih propisa, kao vlasnika sud upisuje RH. I tu je sud neumoljiv. Tu se za Vas krije opasnost. Jer što ako kupite taj stan od prodavatelja, a sud naknadno utvrdi da nije Vaš, a da nije ni od onoga tako Vam ga je prodao, već je u vlasništvu RH? Znači vrlo je bitno vidjeti kakvim to ugovorom raspolaže prodavatelj i što u tom ugovoru piše. Zajedno s informacijama prikupljenim od upravitelja zgrade, bitno je također vidjeti i tko je kao vlasnik upisan u GK na zemljištu na kojem je izgrađena zgrada, te tko se vodi kao posjednik tog zemljišta u katastru. Bez svih tih informacija teško Vam je dati bilo kakav koristan savjet. Pravni slijed kupovine od investitora se može utvrditi ali i ne mora u Vašoj situaciji. Dovoljno je prosuditi da li je isprava kojom raspolaže prodavatelj valjano istog legitimira kao vlasnika stana ili ne. Ako ga legitimira, polaganje u KPU se lako izvrši, a za to postoji tipski obrazac u gruntovnicama, no nisam siguran da li je polaganje više moguće s obzirom na istek roka za predaju zahtjeva za povezivanje GK i KPU. Mišljenja sam da bi bilo korisnije podnijeti podnesak u taj spis „Z“ ili „RZ“ pod kojim se vodi postupak povezivanja za tu zgradu u kojoj se nalazi stan, u kojem ističete da ste vlasnik stana u toj zgradi koji nije upisan u KPU i tražite da Vas kao takvog sud pozove na ročište za povezivanje. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp.

Poštovana, Može se napisati podnesak sudu da molite donošenje zaključka o predaji nekretnine kupcu, obzirom na protek navedenog vremenskog razdoblja. Taj je zaključak svakako dobro imati. No on daje samo „pravo na posjed“, a ne posjed kao takav kakvog ga definira Zakon o vlasništvu i drug. stv. pravima. Ako imate mogućnost primopredaje izravno od ranijeg vlasnika, to je odlično. Slobodno to možete poduzeti i dogovoriti primopredaju te o tome naravno sastaviti zapisnik. U protivnom, ako stvari ne budu išle glatko, potreban Vam je ranije spomenuti zaključak o predaji u posjed, a ako ni nakon predočenja istog, ne uspijevate dobiti posjed, tada morate u tom ovršnom postupku u kojem je nekretnina prodana postaviti zahtjev iz članka 256. Ovršnog zakona radi ispražnjenja i predaje u posjed. Pripazite! Taj je zahtjev vezan za rok od 30 dana od dana primitka zaključka o predaji u posjed (primjenjuje se rok za podizanje tužbe zbog smetanja posjeda u svezi s člancima 127 i čl. 128. Ovršnog zakona; znam iz osobnog iskustva). Svakako treba ljude pozvati da uzmu svoje stvari u tom roku. Nakon toga ste ih ovlaštena sama ukloniti i uskladištiti na primjereno mjesto uz obavijest i poziv vlasnicima da ih preuzmu u narednom roku od 30 dana, jer da će se nakon toga s istima postupiti kao sa ničijom stvari. Spominjete i podstanare. Da li oni imaju zabilježen ugovor o najmu za taj stan u zemljišne knjige? Ako imaju, oni imaju pravo ostati unutra, ali Vam moraju dati kopiju ključeva kao novome vlasniku. Ako nemaju, taj je ugovor prestao pravomoćnošću rješenja o dosudi nekretnine kupcu osnovom članka 88. Ovršnog zakona. Oni također moraju napustiti tu nekretninu u roku 30 dana kao i ovršenik. Glede imena na računu, to je škakljivije pitanje nego što se čini. Pogotovo u današnje vrijeme, gdje su pružatelji komunalnih usluga počeli voditi računa o pravnom slijedu. Stoga Vam predlažem, predmnijevajući da Vam je pravni slijed neuredan, da u zapisniku svakako sve to utvrdite (osobe A, B, C, D i njihove odnose), kao i navedite da one pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju i potvrđuju da se ta brojila nalaze upravo u tim kupljenim nekretninama i da Vas ovlašćuju da ih na osnovu tog zapisnika i rješenja o dosudi i zaključka o predaji nekretnina, bez ikakvog daljnjeg pitanja i odobrenja stavite na svoje ime kao kupca, sada novog vlasnika nekretnine. Od datuma predaje u posjed sve režije preuzima kupac/novi vlasnik, a do tada ovi prethodni. Popišite stanja svih brojila. Sve to morate staviti u taj zapisnik. Pri tome, brave na nekretninama se moraju promijeniti i nitko od bivših vlasnika ne smije ostati unutra niti mu se može dati kopija ključeva. Ako su neke stvari ostale u nekretninama, preuzimanje će se dogovoriti naknadno, po pozivu i dogovoru. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp.

Poštovani, Tako je. To je nerazvrstana cesta i sredstva za njezino sređivanje idu iz komunalne naknade odnosno komunalnog doprinosa. No drugo je pitanje da li jedinica lokalne samouprave (dalje: JLS) ima interesa i sredstava za uraditi to iskolčenje i uređenje. Smatram da bi Vam prvi korak trebao biti posjeta upravnom odjelu Vaše JLS zaduženog za komunalno gospodarstvo, prezentiranje o kojem se putu radi i postavljanje pitanja što oni misle o tome, te naravno isticanje Vašeg zahtjeva da se taj put očisti, uredi i iskolči, budući se radi o javnom putu koji vodi do Vaše nekretnine. Ako se ne radi o većem zahvatu, JLS ima mogućnosti to odraditi putem svog komunalnog poduzeća u okviru redovnih poslova. Ako je riječ pak o većem zahvatu (iskolčenje), to treba planirati u proračunu JLS, što bi značilo da je ove godine kasno za to, ali se može staviti zahtjev da se to ugradi u proračun za 2018.g. (planiranje proračune kreće početkom listopada svake godine). Održavanje javnih puteva i cesta je obveza JLS sukladno Zakonu o kominalnom gospodarstvu i Odluke o komunalnom redu koju je donijela Vaša JLS. Tu nema nikakve dvojbe. Prilikom posjete upravnom odjelu, vodite računa da li uredno plaćate komunalnu naknadu, kako biste spriječili diskreditaciju. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp.

Poštovani, ne može Vas izbaciti iz reda kada dolazi iza Vas. Vi imate pravomoćno rješenje o ovrsi, a taj fantomatični nema ni presudu prvog stupnja. Nakon što je ishodi i nakon što mu postane pravomoćna, on podnosi Fini zahtjev za izravnu naplatu. Time on ulazi u redosljed naplate iza Vas. Lp

Poštovani, ne mogu se složiti s odgovorom uvaženog kolege Bovu. Za podizanje te tužbe smatram da nemate pravnog interesa. Čim se na sudu spomene da imate zadužnicu, a da ste za isti dug i za isti iznos pokrenuli i tužbu, sudac će Vam odbaciti tužbu zbog nedostatka pravnog interesa, koji interes mora postojati tijekom cijelog trajanja postupka i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. To iz razloga što imate zadužnicu koje predstavlja pravomoćno rješenje o ovrsi. Uz to zadužnica dospijeva odmah, čim dužnik ovjeri potpis na istoj. O tome postoji obimna sudska praksa. Stoga, nikako ne bih savjetovao pokretanje tužbe. Ona bi u prvom stupnju trajala zasigurno godinu dana kod nekog srednje velikog općinskog suda, a kod sudova u zg oko dvije godine. Tresnite zadužnicu na finu i na taj način rezervirajte si red prvenstva u naplati. Nemojte se brinuti, kamate idu svaki dan. Eto, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani kolega, novu ovrhu na nekretnini radite na temelju rješenja o ovrsi kojeg ste dobili na temelju vjerodostojne isprave nakon što ste od bilježnika ishodili pečat pravomoćnosti i ovršnosti na istome. Prijedlog za novu ovrhu podnosite mjesno nadležnom općinskom sudu gdje se nekretnina nalazi, odnosno u čije je zemljišne knjige upisana. Puno uspjeha! Lp

Poštovani, bojim se da će Vaša zadužnica ići u red prvenstva iza ove administrativne zabrane od kredita. Znači dok se taj kredit ne naplati u cijelosti Vaša zadužnica stoji u redu čekanja i po istoj se ne naplaćuje. Lp

Poštovana, novi odogovor je na PP. No tom odgovoru nadodajem: neka slobodno tuži dotični "gospodin", Vi s druge strane u istom postupku istaknite protutužbu na utvrđenje ništetnosti zadužnice zbog činjenice da ste istu potpisala pod prisilom što Zakon o obveznim odnosima ne tolerira, već za isto propisuje ništetnost. Pa k'o živ k'o mrtav. Ne mogu se složiti s postom korisnika Angel4u... vještačenje i grafolog ne bi riješili predmetnu situaciju. Nedvojbeno je da je zadužnica potpisana od te osobe. Osim ako imenovani vještaci mogu dokazati da je u rukopisu prisutan stres od prisile pa je zato ona ništava... no neznam kako bi to prošlo kod suca... mislim jako teško ili nikako. Ono što je za dokazati su okolnosti pod kojima je stavljen potpis na zadužnicu, tj. da je bilo prisile. Tu bi dobro došla snimka razgovora mobitelom, skrivenom kamerom mobitela i sl. Čak i svjedoci bi tu dolazili u obzir... Uglavnom, ako je u pitanju samo rok vraćanja, predlažem da to riješite onako kako je bilo prvotno među vama dogovoreno. Ako nemate imovine i nezaposlena ste, zadužnicu neće moći tako lako naplatiti, a novac je dužan primiti. No i kod tog vraćanja savjetujem oprez. Uvijek tražite potvrdu za bilo koji predani iznos. Ili s ovjerom potpisa kod bilježnika ili neka potvrdu on koji prima novac vlastoručno napiše i potpiše. Kod isplate zadnje rate, naravno zadužnicu tražiti natrag, a ako je ne želi dati, upozoriti ga da je naplata nepostojećeg duga kazneno djelo, to prijaviti policiji i paralelno s time pokrenuti parnični postupak radi povrata zadužnice s obzirom da je ista isplaćena. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovana, odgovor je na PP. Lp

Poštovani, od ovrhe na pokretninama su izuzeti predmeti navedeni u članku 135. Ovršnog zakona. Ako Vam na popois pokretnina za dražbu stave nešto što spada pod taj članak, prigovarajte. Žao mi je što se ne možete dogovoriti o podjeli bračne stečevine, jer dogovor u ovakvom slučaju bi bio najbolje rješenje. No, ako i platite (kroz ovrhu) nešto od dugova bivše supruge, o tome sačuvajte dokaze jer će Vam trebati prilikom podjele bračne stečevine i zahtijevanja regresa. Sačuvajte i potvrde o peglanju kartica koje samo formalno glase na Vaše ime a ona ih je peglala. Ovrhovoditelj može pokrenuti istovremeno više ovrha zbog naplate istog duga. Ničime nije ograničen. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani, mišljenja sam da sve ovisi o banci kod koje brisana tvrtka ima otvoren žiro račun (predmnijevam da doznake dolaze na isti). Ako banka proknjiži nalog koji zadate za prebacivanje tih sredstava ili podizanje istih, super za Vas. No drugo je pitanje da li je to dopušteno. Naime, o ostvarenom prometu po žiro-računu poslovna banka je dužna obavijestiti poreznu upravu po završetku poslovne godine. To vrijedi bez izuzetka. Također postavlja se pitanje o uporabi pečata tvrtke koje više nema. To je kao da koristite osobnu iskaznicu pokojnika za podizanje njegovih novaca. Ne čini se baš zakonito jel'da? Naravno može se probat, pa APP. U najgorem slučaju može biti prekršaj. Legalno bi trebalo provesti likvidaciju osnovom članka 70.st.17. Zakona o sudskom registru. A to ukupno košta oko 7.000,00 kuna i taje nešto više od godine dana. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovana, zadruge su jako zeznuta stvar. Krenite od Zakona o zadrugama, a mislim da i Zakon o kreditnim unijama (ranije Zakon o štedno kreditnim zadrugama) nešto kaže o pravima zadrugara. Nakon toga pogledati Statut zadruge i pravilnik o unutarnjem ustrojstvu ako ga ima. Tu moraju biti spomenuta prava zadrugara. Iz sitnog iskustva kojeg imam sa zadrugama, mislim da ona ima obvezu godišnje ili višegodišnje podnositi nadzornom odboru izvješća, ali i popis i udjele pojedinih zadrugara. Čini mi se da se to može i zahtijevati. Uglavnom, morate provjeriti. Iskreno, klonim se od svih takvih institucija koje nisu banke. Isto vrijedi i za zanatske zadruge (koliko god one bile fer i stručne). Ako želite ganjati upravitelja zadruge osobno, iznudite od njega da Vam potpiše zadužnicu kao jamac-platac. Žao mi je što Vam ne mogu pomoći više od ovoga. Lp

Poštovana, može i ručno bit upisano. Niš ne smeta. Lp

Zakonske zatezne kamate Vam izračunaju u računovodstvu (knjigovodstvu), a možete se poslužiti i nekim probnim programom za knjigovodstvo gdje je izračun kamata besplatan. Takav program lako nađete i skinete s neta. A što bi se po Vama još trebalo plaćati prilikom kašnjenja s plaćanjem fakture? Možda onih 40 eura iz članka 13. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi?

Poštovana, može. Ne bih odgovarao ništa na primljenu opomenu. Ona ionako ne prekida zastaru prema ZOO-u. Kada zaprimite rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave od javnog bilježnika, a ako niste u međuvremenu vršili nikakva plaćanja od 30.05.2011. prema tom dobavljaču, nema nikakve isprave s Vašim potpisom glede tog duga, niste im dali zadužnicu ili drugi instrument osiguranja, tada u prigovoru jasno se pozovite na zastaru i to je gotova priča. Ako usmeno komunicirate još s njima, slobodno im recite da je potraživanje zastarjelo i da ćete se Vi na to pozvati u eventualnoj ovrsi. Tada možda i priječite ovrhu. Lp

Poštovani, primjerak opomene je na PP. Javite ako niste dobili, jer mi se čini da PP nekako štekaju. Lp

Poštovani, smatram da za tužbu nemate pravni interes koji je potreban kako za podnošenje tužbe, tako i tijekom cijelog trajanja postupka. Sud ako ne u fazi prethodnog ispitivanja tužbe, onda svakako tijekom prethodnog postupka, će Vašu tužbu odbaciti. Ima dosta sudske prakse o tome. Naime, vi već imate zadužnicu, koja je ovršna isprava i ekvivalent pravomoćnom rješenju o ovrsi. S njom možete poduzimati sve radnje kao i s pravomoćnom presudom. Puno uspjeha! Lp

Poštovani, sugerirao bih da skoknete u Finu s tom zadužnicom, pa se raspitate da li je taj Vaš dužnik blokiran ili nije. To je javni podatak i Fina ga je dužna izdati svakome na zahtjev. Ako dobijete informaciju da nije blokiran, predajte zadužnicu na Finu, pa ćete u kratkom roku od oko 5 radnih dana doznati da li Vaš dužnik ima novčanih sredstava po računima i štednim ulozima ili nema. U međuvremnu istražite da li taj Vaš dužnik ima druge imovine. Pa tako posjedite gruntovnicu i pitajte ima li upisanih nekretnina na njegovo ime (ili dal ih je bilo). To je također javni podatak, a i besplatan. Možete otić i u MUP i zahtijevati da Vam izdaju potvrdu o posjedovanju motornih vozila (40,00 kuna takse). Možete skoknuti i do HZMO-a i predati zahtjev ako je u radnom odnosu ili prima mirovinu (20,00 kn biljega + popunjeni zahtjev za davanje podataka kojeg skidate sa stranica mirovinsko.hr). Možete pisati i SKDD-u da Vam pruži podatak da li je osoba dolazi upisana kao vlasnik računa u istoj instituciji (tj. da li ima dionica ili udjela u investicijskim fondovima). Ako Vam ništa nije došlo na račun kroz 10-tak dana osnovom ove zadužnice što ste predali u Fini, ponovno u Finu i podnesite zahtjev za vraćanjem iste. Nakon što je zaprimite na kućnu adresu, ispišite prijedlog za ovrhu na drugoj imovini koju ste našli opisanim istaživanjem i tresnite ga na općinski sud. Nema druge. Puno uspjeha! Lp

Poštovani, Obraćam vam se s jednim pitanjem za kojeg nisam uspio pronaći adekvatni odgovor ni na forumu ni drugdje na netu. Radi se o ostavini iza hrvatskog državljanina koji je živio u inozemstvu (Njemačka) i imao je imovinu i tamo i tu u HR. Ostavina se još uvijek vodi u HR glede nužnog dijela pojedinih nasljednika, dok je u Njemačkoj postupak pravomoćno završen glede nekretnina koje su se nalazile tamo. Sud citirane države je nadležan za taj dio sukladno Zakonu o rješavanju sukoba zakona, te je po istom zakonu dužan primijeniti hrvatsko pravo, što je strani sud i učinio, a što jasno piše u obrazloženju njegove odluke. Sada prilikom izračunavanja nužnog dijela pred sudom u HR sukladno člancima 71.-74. Zakona o nasljeđivanju, pojedini nasljednici ukazuju da se u obzir prilikom izračuna vrijednosti ostavine ima uzeti i ta imovina u inozemstvu. Glede toga, potrebno je ukazati da je te nasljednike strani sud pozvao da se očituju u tom stranom postupku, što oni nisu učinili, iako su uredno zaprimili pozive (također navedeno u obrazloženu rješenja tog stranog suda). Na to rješenje stranog suda se nisu žalili iako su ga uredno zaprimili. Moje je prvo pitanje, da li su ti nasljednici mogli zahtijevati nužni dio pred stranim sudom nakon što su bili pozvani od istog (primjenjuje hrvatsko pravo, isključivo je nadležan za nekretnine koje se nalaze na njegovom području)? Moje drugo pitanje je da li ta imovina u inozemstvu, već raspoređena, ulazi u izračun vrijednosti ostavine u HR? Mišljenja sam da ne ulazi, jer je sud u HR nadležan isključivo za imovinu na njegovom području. On ne može, tj. nije ovlašten raspoređivati imovinu (pogotovo ne nekretnine) u inozemstvu, sukladno tome ne bi ih bio niti ovlašten uzeti u taj izračun. Po meni sud je dužan utvrditi što spada u ostavinu u HR i u odnosu na to odrediti nužni dio. Tim više što je strani sud pozvao nasljednike koji se nisu očitovali, ništa potraživali niti se žalili na to rješenje stranog suda. Molim ako netko ima bilo kakvo iskustvo s ovime, a i bilo kakva sudska praksa bila bi korisna. Lp

Poštovani, da, to je vjerojatno banka prodala svoj loš plasman i sada Vas ganja ta firma koja je to kupila (ili je toj firmi stavljena u nadležnost pokušaj naplate po istom). U situaciji kada niste dobili rješenje o ovrsi i nemati nikakve imovne na sebi, mislim da je najpametnije ne poduzimati ništa. No uvjeren sam da ste prilikom uzimanja kredita banci predali zadužnicu. To je praktički kao pravomoćno rješenje o ovrsi i time oni mogu poduzimati tzv. vansudsku ovrhu. Zastara po takvoj zadužnici ili čak i po samom ugovoru o kreditu ako je solemniziran (a vjerojatno je) nastupa za 10 godina od zadnje uplate rate kredita. Svakom uplatom ili potpisom bilo kakve isprave o tome dugu Vi prekidate zastaru i ona počinje ponovno teći od početka. Mišljenja sam da nemate lošu situaciju, praktički Vam ne mogu ništa. Svejedno u Fini otvorite zaštićeni račun ako ga još nemate. Nek se nađe pri ruci kad se neočekivano zaposlite. Lp

Poštovani IviceDJ, odgovor je na PP (privatnoj poruci). Eli, nažalost nemam iskustva s time. Probat u banci razgovarat s njihovim odjelom za loše plasmane ili tako nekako se zove... no ne očekujte čuda. Lp

Poštovani, predmetna zabrana ne spriječava ovrhu od treće osobe na nekretnini. Zabrana vrijedi samo za vlasnika da je ne može otuđiti do 10. veljače 2021. Moje je savjet da ukoliko je Vaš tata upisan kao vlasnik iste da se upiše založno pravo na istoj u korist neke osobe od povjerenja (rođaka ili prijatelja), s obzirom da navodite da ukućani nemaju nikakvih primanja osim socijalne pomoći. Time biste dobili red prvenstva u namirenju za slučaj ovrhe na kući i na određen način spasili barem nešto. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani, isključenje plina ne spada u ovršni postupak. To su očito neka pravila plinare, odnosno njihov način postupanja u slučaju dugovanja. No takav je način postupanja Ustavni sud zabranio još 2007. godine: http://www.hazud.hr/ustavni-sud-zabranio-prisilno-iskljucenje-vode-struje-i-plina-jos-2007-godine/ Ne dajte stoga da Vas vozaju. Da bi izbjegla ovrhu nad imovinom prvenstveno bi pokušati otplatiti predmetno dugovanje ili dogovoriti neki plan otplate. Ako to nije opcija ili nije moguće, tada otvorite zaštićeni račun u Fini, a nekretninu opteretite založnim pravom u korist nekog od članova obitelji. Zastara za neplaćene režije za plin nastupa za jednu godinu od dana izdavanja računa (naravno, ako prije isteka tog roka taj račun nije utužen kod javnog bilježnika). Zakon o obveznim odnosima kaže: "Jednogodišnji rok zastare Članak 232. (1) Zastarijevaju za jednu godinu: 1) tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin, vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka, odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva,..." Eto, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Puno uspjeha! Lp