sevo

Poštovani, slobodni ste u otvaranju jdoo za vrijeme školovanja. Traži se samo punoljetnost. Više o toj temi na linku: http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=85 No ukoliko još niste otvorili jdoo razmislite o obrtu: http://www.legalis.hr/forum/showthre...a-legalno-jdoo Puno uspjeha! Lp

Poštovani, o toj problematici govori i članak 70.st.17. Zakona o sudskom registru. 1. Imam nekoliko društava koja su brisana, a dužne su mojoj firmi novac, no ili nemaju imovine ili im je naznatna, pa nisam pokretao postupak. Odlučio sam se ganjati njihove vlasnike - osnivače. 2. Postupak je kao i redovna likvidacija. Znači ništa posebno. Prijedlog se naslovi na trgovački sud. Napiše se da je društvo brisano, ali da se naknadno ispostavilo da ima određenu imovinu. Uz prijedlog se dostave prilozi o pronađenoj imovini s prijedlogom da se takva imovina raspodijeli. Plati sudska pristojba, mislim oko 500,00 kn. Gotovo. 3. Član društva može biti likvidator ako se kao takvog predloži u samom Prijedlogu iz prethodne točke da to bude. No u pravilu i po zakonu, likvidatori su članovi uprave brisanog društva. 4. Sve radi sud. 5. okvirni troškovi su oko 7.500 kuna (između ostalog ima tri oglasa u NN po 900,00 kn svaki) i postupak traje više od godine dana. Eto, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Možete. Jedino kod javnog bilježnika ovjeravate potpis na Izjavi o nepostojanju nepodmirenih dugova. Ne traži se potvrda porezne o stanju poreznog duga. Više o toj temi na linku: http://www.hitro.hr/Default.aspx?sec=85 Lp

Poštovani, editirao moderator Nažalost nema prioriteta u rješavanju predmeta. Sud rješava predmete redom kojim ih je primio. Zakonom su određeni koji su postupci hitni. Puno uspjeha!!! Lp

Poštovani, osnivač društva može biti prokurist. U tom slučaju zastupa društvo u granicama određenim člancima 47., 48. i 49. Zakona o trgovačkim društvima. Porez na prokuru. Ukoliko se takvom prokuristu ne vrše nikakva plaćanja za obavljeni posao, tada nema nikakvog poreza. No u tom slučaju, porezna uprava može postaviti (a u zadnje vrijeme redovito postavlja) pitanje tko faktički obavlja posao u tom društvu. Odnosno kako drutšvo može funkcionirati bez zaposlenih. Naime, porezna taži prijavu na MIO i zdravstvo kako bi se plaćali doprinosi. Možete se pravdati u početku da je opseg poslovanja mali i da ćete zapoliti nekog kad se za to budu stekli uvjeti, no to Vam ne drži vodu na duže vrijeme. Ujedno se postavlja i pitanje inspekcije rada (jer to bi, po kvalifikaciji inspektora, bio rad na crno). Da bi se izbjegle netom iznesene situacije, bilo bi potrebno prijaviti takvog prokuristu ili u radni odnos na pola radnog vremena (radni staž u tom slučaju ide na pola, ide prijava na MIO i zdravsto, vrši se obračun plaća itd.) ili na ugovor o djelu (nema prijave na MIO i zdravstvo, ali se plaća porez na dohodak od honorara 12%+prirez). Glede ugovora o djelu, također je potrebno primjeniti oprez u slučaju inspekcije rada (jer često puta znaju poslove iz takvog ugovora kvalificirati kao rad, što je opet nepovoljno za Vas). Eto to su zakonske solucije. Lp

Poštovani, Nema neke posebne strukture. U njih možete staviti ono što Vama paše poštujući zakonska ograničenja (Zakona o obveznim odnosima i Zakona o obrtu prije svega). Time izbjegavate situaciju da u eventualnom sudskom sporu određene odredbe Vaših općih uvjeta budu proglašene ništetnim. Što se garancije o porijeklu fotografija tiče i dozvole korištenja i objavljivanja, iste možete slobodno staviti u svoje opće uvjete. Pridodajte tome da ako se utvrdi da fotografije nisu od dotičnog korisnika isti Vam odgovara za štetu. Također da je korisnik pročitao opće uvjete i da potpisom pristaje na iste bez izuzetka. Poslužite se šablonom nekih općih uvjeta od kakvog osiguravajućeg društva ili leasing kuće i slično. Samo ih prilagodite Vašoj djelanosti. Lp

Poštovani, moram priznati da nisam u cijelosti jasno razumio Vaše izlaganje što se imovine Vašeg društva tiče. Kažete 400k kuna u stečaju i nekretnine od 500k... to je ukupno 900k kuna. Sad ne razumijem zašto ste naveli da je ukupna imovina društva 800k. To me malo zbunjuje. 1. Spor na trgovačkom sudu svakako požuriti. 3 godine je previše. Odmah napišite Zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i pošaljite ga predsjedniku Visokog trgovačkog suda. Prethodno se raspitajte o statusu Vašeg predmeta u pisarnici suda (svaki dan od 9 do 10 sati daju informacije) ili na linku: http://linux.netgen.hr:8080/web_upisnik3/faces/pocetna.jsp Nakon što predate takav zahtjev, 3 mejseca nakon toga Vaš je predmet riješen. Govorim iz iskustva. Ne brinite kamate idu kako za Vaše potraživanje, tako i za Vaš dug. Znači rezultanta je nula što se kamata tiče. 2. Apsolutno ne bih preporučio da tvrtku pošaljete u stečaj. Prvo se postavlja pitanje troškova (10.000 kuna morate izbrojiti za sudsku pristojbu na Prijedlog odmah). Nakon toga, još ste u gorem problemu jer je država u tom slučaju razlučni vjerovnik s velikim pravima (obzirom da ima pravomoćno i ovršno rješenje o ovrsi) i u drugom je višem redu namirenja. U toj poziciji sigurno neće propustiti priliku da uđe u odbor vjerovnika i time praktički zapovijeda s cijelokupnim stečajnim postupkom (koji će u cijelosti vrlo vjerojatno biti na Vašu štetu, a Vi nemate instrumenata da zaustavite eventualne zloporabe). Tko su pored države ostali vjerovnici Vašeg društva? Imate li "prijateljskih" vjerovnika? Tu ne ubrajam Vas kao osnivača jer se Vi u svakom slučaju namirujete zadnji. Imate li npr. "prijateljskih" dobavljača (poslovnih partnera) s kojima dobro surađujete? Možda da se uspijete provući kroz predstečajnu nagodbu, pa da neki vjerovnici nekako "izvise" ili se ne naplate u cijelosti. 3. Likvidacija tvrtke u ovoj situaciji mi puno bolje zvuči. Ukupno košta oko 7.500 kuna i traje nešto više od godine dana. Idu tri oglasa u NN gdje se pozivaju vjerovnici da prijave svoja potraživanja. Pa tko živ, tko mrtav. No, nisam siguran, ali mi se čini da uz prijedlog za likvidaciju morate priložiti potvrdu o plaćenim poreznim davanjima Neovisno o iznesenom, moj bi savjet bio da pokušate ostvariti svoja prava koja za vas proizlaze iz sudske odluke donesene u Vašu korist. Istovremeno pokušajte dogovoriti s poreznom upravom da malo popuste. Istaknite prijedlog za reprogram, obročnu otplatu duga ili nešto slično. Nakon što dobijete pravomoćnost presude, možete poreznoj prepusiti (cedirati) svoja prava protiv tog Vašeg dužnika (o toj mogućnosti govori i Opći porezni zakon). Pokušajte održati firmu. Riješite poreznu, pa nakon toga u likvidaciju ako nema izgleda za uspješno poslovanje. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani, Možete zaposliti studente na ugovor. Ne morate imati stalno zaposlenu osobu. Ukoliko još niste otvorili jdoo razmislite o obrtu: http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/76026-Najjeftinij-na%C4%8Din-poslovanja-legalno-jdoo Lp

Poštovana, Moguće je da ste u obvezi platiti iznos koji se od Vas zahtijeva. Naime, kada je predmet dobio sudski (ili javnobilježnički) epilog, Vi kao dužnik u obvezi ste podmiriti tri stvari: 1. troškove ovršnog postupka; 2. kamate; 3. glavnicu. Upravo tim redoslijedom. To je tzv. red uračunavanja ispunjenja, a tako to i propisuje članak 172. Zakona o obveznim odnosima. Ističete da ste platila glavnice i kamatu. Odlično! No kažete da Vam stiglo pismo odvjetnika da traži još neke troškove i kamatu na iste, ali po Vama da je sud djelomično ovrhu stavio izvan snage i da nite dužna ništa. U takvoj situaciji valja točno i precizno analizirati kakvo je rješenje o ovrsi (koliko iznose troškovi koji su dosuđeni HEP-u toplinarstvo) i što je od tih troškova sud ukinuo (odnosno stavio izvan snage). Razliku od toga svakako ste u obvezi platiti ovrhovoditelju, pored već plaćene glavnice i kamate. Iz iskustva Vam mogu reći da dopis odvjetnika Vam nije poslan tek tako. Moja je sugestija da nakon što analizirate kako izneseno, platite zahtijevane troškove i kamatu (ako utvrdite da su osnovani, naravno), te o tome pošaljete dokaz odvjetniku HEP topinarstva, kako bi izbjegli daljnje vođenje ovrhe i dodatne troškove s tim povezane. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani, također bih zamolio ako bilo tko ima Fidic prijevod na hrvatski da mi pošalje cijeli paket knjiga na mail: takesp@net.hr Unaprijed se zahvaljujem!!!

Poštovani, Ugovor je dobar za upis založnog prava u zemljišnu knjigu, ali ima mali nedostatak. Naime, istome nedostaje clausula indabulandi tj. tabularna izjava, koja glasi: "Založni dužnik je suglasan i ovlašćuje založnog vjerovnika da neposredno na temelju ovog ugovora bez ikakve daljnje privole ili ovlaštenja može u zemljišnim knjigama izvršiti upis založnog prava iz članka 1. ovog Ugovora na nekretninama navedenim u istom članku za korist vjerovnika: ime i prezime, adresa, oib." Nakon što se to doda u Dodatak ugovoru, slobodno s prijedlogom za upis u zk odjel. Lp

Poštovana, zavisi o tome što uvjetuje it1 za liniju. Da li možete otvoriti liniju kao građanin, fizička osoba ili morate imati obrt. Ako otvarate 060 liniju kao fizička osoba nemate brige oko PDV-a, samo Vas kači porez na dohodak. Ako morate imati obrt za otvoriti 060 liniju, tada za Vas vrijedi prag za ulazak u PDV od 230.000,00 kuna na godišnjoj razini. U tom slučaju također morate plaćati doprinose, ako Vaša bruto plaća kod trenutačnog poslodavca ne prelazi iznos od 5.161,67 kuna. Naravno da imate i obvezu obračunavati porez na dohodak. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovani, Naravno da je moguće. No može se postaviti pitanje kako su ušle u Vaš obrt. Tu bih predložio da sastavite Zapisnik o ulaganju vlastite imovine u obrt i iste uvedete u obrt kao sredstva za rad. Valutirajte s knjigovođom da li da iste uđu u osnovna sredstva ili ne (obzirom da u osnovna sredstva ulaze stvari čija neto vrijednost (znači bez PDV-a) prelazi 3.000,00 kn). Samo naprijed! Puno uspjeha! Lp

Bravo! Sve pohvale! Trebat će sigurno!

Poštovani, od davanja kad otvorite obrt očekuje Vas doplata za doprinose u razmjernom dijelu koji nije pokriven Vašom trenutnom bruto plaćom do iznosa bruto plaće od 5.161,67 kuna. 15% za MIO I.stup, 5% za MIO II.stup (to su doprinosi iz plaće), 15% za zdravstvo, 1,7% za zapošljavanje i 0,5% za zaštitu na radu (to su doprinosi na plaću). Nije moguće otvoriti obrt i ne plaćati ova spomenuta davanja. Znači određena sredstva za pokrivanje ovih troškova treba imati, odnosno mjesečno ih uprihodovati. Može se uz ovo povremeno plaćati studentu, osnovom studentskog ugovora. Kad ste samo obrtnik (a recimo da ne radite kod aktualnog poslodavca) niste u radnom odnosu. To zakon o obrtu i zakoni o obvezatnim osiguranjima tako propisuju. Svejedno ostaje najjeftiniji način poslovanja. Kod Jdoo i doo ima više davanja, propisi su puno stroži, ima obveza davanja periodičnih financijskih izvješća, kazne su puno veće i sl. Kod obrta nema ni pola toga. Eto, nadam se da sam Vam otklonio i ove dvojbe. Lp

Poštovani, obrt ili jdoo je jako velika razlika. Otvaraju se brzo jedan i drugi, no za zatvoriti prvog Vam je dovoljno 200,00 kn, popunjen zahtjev i zatvoren je odmah, a za zatvoriti drugog Vam treba oko 7.000,00 kuna i postupak traje više od godine dana. Sukladno ovome što ste napisali svakako bih Vam preporučio da otvorite obrt. Otvaranje košta oko 800,00 kn. Otvara se u Uredu državne uprave. To je u skladu s Vašim zahtjevom da davanja budu minimalna, a omogućuje izdavanje računa i sve je legalno. Zapošljavanje uopće nije nužno. Pri tome Vaš status zaposlenika na neodređeno uopće ne smeta, dapače ima velikih prednosti. To pogotovo dolazi do izražaja prilikom mjesečnih davanja. Naime, obzirom da ste zaposleni kod drugog poslodavca, u trenutku kad otvorite obrt imat ćete status obrtnika u radnom odnosu. To praktični znači da ukoliko Vaša bruto plaća kod aktualnog poslodavca prelazi 5.161,67 kuna, dopinose u obrtu ne plaćate (!). Zanimljivo zar ne? To znači da su Vam mjesečni troškovi obrta praktički nepostojeći. Plaćate članarinu HOK-u 132,00 kn jednom u svaka tri mjeseca, eventualno porez na tvrtku jednom godišnje. Paušal (akontaciju) poreza i prireza na dohodak ne plaćate u prvoj godini. No na kraju godine imate obvezu predati obrazac DOH. U taj obrazac ulaze kako primici osvtareni u obrtu, tako i Vaša plaća kod poslodavca (obrazac IP). Tu trebate malo pripaziti da ne pretjerate s dohotkom. Svakako preporučam da ostanete ispod granice od 230.000,00 kuna primitaka u obrtu, a koja je granica za ulazak u PDV. Znači, nikako u PDV. Iz iznesenih razloga ja Vam ne bih preporučio otvaranje jdoo (ili jadikovke, kako to u žargonu knjigovođe nazivaju). Naknadno registriranje djelatnosti u obrtu se plaća isto oko 200,00 kn i ispunjena prijava. Evo nadam se da sam pomogao otkloniti Vaše dvojbe. Lp

Poštovana, možete sklopiti najnormalniji ugovor o pozajmici s tim stranim društvom. Minimalna kamata mislim da je 4% godišnje. To je ugovorna kamata. To može proć u ugovoru. Ugovor čak mislim da ne mora biti ovjeren kod bilježnika. Pravne su osobe u pitanju, pa je dovoljan samo njihov pečat i potpis odgovornih osoba. No neka parafiraju svaku stranicu te pozajmice (da izgleda ozbiljnije). Dobro da ste napomenula da je strano društvo izvan EU. Tu za takav ugovor o pozajmici treba tražiti suglasnost HNB-a na uvoz kapitala. To je rutinska suglasnost. Ja sam tražio u više navrata ne neke ruse i kroz pet radnih dana bilo je odobreno. Pogledajte malo web stranice HNB-a. Tamo ćete naći više detalja i obrazac kojeg morate ispuniti i poslati HNB-u zajedno s ugovorom. U međuvremenu novce mogu uplatiti. No bitno je za napomenuti da tu suglasnost morate imati kad odlazite u poslovnu banku za prebaciti te novce s privremnog računa poslovne banke na žiro-račun Vašeg trgovačkog društva. Bez te suglasnosti banka Vam neće htjeti postupati (jer se to smatra pranjem). Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovana, Nažalost materija je vrlo nova i aktualna. Moja je preporuka da kontaktirate savjetnike rrfi-a i to mailom (tako da Vam po mogućnosti u odgovoru pošalju kakav primjer).

Poštovana, Promet koji ostvarujete preko tekućeg računa ne podliježe kontroli porezne uprave. Porezna uprava nema uvida u njaga, niti joj banka dostavlja podatke o prometu putem istog. Znači nema nikakve granice iznosa kojeg možete primiti na njega. To sam u praksi osobno provjerio i iskusio. Zato se i zove tekući račun. Tako zakon (mislim o bankama) propisuje. Za žiro račun priča je potpuno drukčija. O prometu ostvarenog preko žiro računa banka dostavlja poreznoj upravi podatke. Za slučaj da se podaci o tom prometu ne slažu s podacima u Vašoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak (obrazac DOH) ili je uopće niste predali, porezna Vas poziva na izjašnjenje i davanje podataka. Tu je onako, usudio bih se reći već i lagani problem. No, ništa nerješivo. Ovisi dosta o referentu, a i o osobi koja Vam vodi knjige (ako je imate). Znači za iznose dobivene na žiro račun morate prijaviti i platiti na njih porez i prirez na dohodak po propisanim stopama, neovisno o izdatom računu. Da bi mogla izdavati račune morate se prije svega upisati u registar poreznih obveznika (ispuniti i predati obrazac RPO). Sve izneseno vrijedi i za rukotvorine prodane putem portala. Kupoprodaja je sklopljena u Hrvatskoj, znači u HR plaćate i porez. Nema granice iznosa, plaćate ga na svaki prodani proizvod, za sve iznose koji Vam sjedaju na žiro račun. Ima još jedna sitnica na koju valja ukazati: vodite računa da kao porezni obveznik imate pravo na porezni odbitak u iznosu od najmanje 26.400,00 kuna godišnje. To znači da ukoliko Vam ostvareni dohodak od plaće i prodaje ovih rukotvorina ne prelazi navedeni iznos, Vaša obveza uplate poreza na dohodak je nula kuna. Pri tome će se eventualno uplaćeni iznosi poreza na dohodak po svakoj prodanoj rukotvorini uzeti kao plaćene akontacije tog poreza, te nakon što Vaša porezna prijava bude obrađena, isti iznosi će se vratiti na Vaš tekući račun, ako je porez preplaćen. Nisam siguran, ali mislim da nećete pogriješiti, ako tijekom godine ne uplaćujete predujmove (za koje nije izdato rješenje porezne uprave), nego samo na kraju godine predate obrazac DOH. Naravno, u tom slučaju morate biti spremni platiti porez i prirez na dohodak, ako Vam iznos primitaka prelazi onih 26.400,00 kuna. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovane, malo rizična situacija. No dobro, idemo redom. Naknade stečajnom upravitelju nema dok se stečaj ne završi, odnosno provede završna dioba. Tijekom postupka stečani sudac mu može odobriti određene akontacije, koje se uzimaju u obzir prilikom završne diobe. No troškovi stečajnog upravitelja čine dio troškova stečajnog postupka. Vi ne plaćate stečajnom upravitelju nikakvu naknadu. On naknadu dobiva iz imovine stečajnog dužnika (ako je uopće ima). Stečajni upravitelj Vam ne može naplatiti svoje usluge od postignute cijene prodaje nekretnine u slučaju odvojenog namirenja. Ne naplaćuje on ništa od vjerovnika. Njemu isplatu naknade odobrava odbor vjerovnika (u kojem biste se trebali potruditi da sjedi Vaš predstavnik). S obzirom da ste banka, to neće biti problem. Apsolutno igra ulogu ako imate ovrhu prije stečaja! Tada ste razlučni vjerovnik s pravom glasa na skupštini vjerovnika. Još ako uđete u odbor na najbolji mogući način ste zaštitili svoje interese. Naime, zabilježbom ovrhe na nekretnini dužnika Vi stječete založno pravo na takvoj imovini i red prvenstva u namirenju. U slučaju da se nakon toga otvori stečaj, naravno da prijavljujete svoju tražbinu osnovom rješenja o ovrsi, ali i obavještavate da ovrhu već vodite na nekretnini i da želite nastaviti i odvojeno se namiriti iz te nekretnine. Tada Vam se ovršni postupak normalno nastavlja bez obzira na stečaj. Evo nadam se da sam odgovorio na Vaša pitanja. Lp

Poštovani, 1) Zadužnica se može aktivirati odmah nakon njenog potpisivanja. Ona ima svojstvo pravomoćnog rješenja o ovrsi i dospijeva na naplatu odmah. O tome postoji bogata sudska praksa. 2) Banka nije dužna slati nikakve opomene da će Vas blokirati ni utužiti. Ona već ima pravomoćno rješenje o ovrsi u rukama - Vašu zadužnicu. Također, postoji ugovor s jasno definiranim rokovima dopsijeća pojedinih rata, koje su vjerojatno podignute na razinu "bitnih sastojaka ugovora". A sigurno Vam neće slati obavijest da je aktivirala zadužnice. 4) Po redovnom tijeku stvari zadužnica bi trebala plijeniti puni iznos koji je na njoj upisan bez prekida. Ako Vam vraćaju pjedine iznose, očito računaju nešto i vode se nekom logikom. Trebalo bi se raspitati što je zatvoreno sa skinutim iznosima. Tražite pregled prometa po partiji kredita tj. karticu kredita gdje su vidljiva zaduženja i uplate. 5) Zadužnica plijeni sva novčana sredstva koja nisu na zaštićenom računu. Za slučaj da nemate otvorene zaštićene račune odmah otvorite iste, pa će razdoblja blokade života biti ublažena. 6) Mislim da postoji neki zakon o pravu na pristup informacijama, no on se odnosi na komunikaciju građana s javnim tijelima. Pogledajte malo web stranice banke, ako tamo što piše. Vaše pravo na informacije o Vašem kreditu je prirodno pravo. Na tome treba inzistirati kod banke i ne im dozvoliti da uporno odbijaju dati bilo kakve informacije. Vi uporno zahtijevajte razgovor s nekim nadređenim tko će Vam dati sve potrebne informacije (osobni bankar ili njegov šef) koje Vas zanimaju. U biti mislim da je trebate krenuti od pregleda prometa po Vašem kreditu. Nakon što njega proučite Vi sami, možete početi postavljati pitanja banci o činjenicama koje Vam nisu jasne. Lp

Poštovani, poslodavac je dužaj uplatiti Vam 2/3 plaće na zaštićeni račun kada mu dostavite podatak o istome. U slučaju da ste mu to dostavila, ali po tome nije postupljeno, ponovite takvu dostavu u pisanom obliku i jasno zahtjevajte uplatu 2/3 plaće na takav račun s pozivom i ukazivanjem na članak 173. ovršnog zakona. Za slučaj da ni to ne pomaže, ili ako smatrate da ne biste uspjela sama, obratite se odvjetniku da mu on pošalje takav dopis uz prijetnju prijave nadležnim inspekcijama. Odgovornost poslodavca za štetu koju učini njegov radnik drugom radniku, predviđena je Zakonom o radu. Poslodavac odgovara oštećenom radniku, a kasnije ima pravo regresa od počinitelja štete. Odgovornost itekako postoji. Poslodavac mora zaštiti radnika od grešaka drugog radnika. Poslodavadc Vam posuđuje novac uz kamatu? To on zarađuje na Vama, a ne da Vam izlazi u susret. Naravno da u takvoj situaciji neće biti zainteresiran za preusmjeravanje dijela Vaše plaće na zaštićeni račun i zaštiti Vas od tuđih grešaka, jer mu to nije u interesu. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Poštovana, Odmah nosite rješenje o ovrsi na Finu protiv takvog dužnika! Ne čekajte ni trenutka! Ovršite i ostalu njegovu imovinu ako je znate. Naročito nekretnine. Vodite računa da zabilježbom ovrhe na njegovoj imovini Vi stječete založno pravo i red prvenstva u naplati, što Vas u eventualnom stečajnom postupku čini razlučnim vjerovnikom (s velikim pravima)! Spominjete da je taj dužnik zatvorio obrt, ali da je Fina stavila prijedlog za pokretanje stečajnog postupka. Pa, takav prijedlog mi se ne čini baš osnovanim u trenutku kada je u obrtnom registru zabilježeno "odjava obrta". Stoga je vrlo vjerojatno da će takav prijedlog biti odbijen. Zabrana ovrhe iz članka 98. Stečajnog zakona ne vrijedi sve dok stečaj ne bude kao takav otvoren. A to može biti tek nakon održanog ročišta radi izjašnjavanja o prijedlogu za pokretanje stečaja i ročišta radi ispitivanja (utvrđivanja) stečajnih razloga. Znači ne tako brzo. Zabrana ovrhe u ovom predstečajnom postupku, vrijedila bi jedino ako u rješenju o pokretanju prethodnog (predstečajnog) postupka stečajni sudac odredi zabranu ovrhe iz članka 44.stavak 2. točka 3. Stečajnog zakona kao mjeru osiguranja. Sve do tada, ovrhe su normalno dozvoljene. I nemojte da Vas motaju. Pokrenuti prethodni (predstečajni) postupak nema posljedice kao da je stečaj već otvoren. Dužnik i nadalje normalno posluje dok mu se ne postavi stečajni upravitelj (a ne samo privremeni stečajni upravitelj). Prijavu tražbine u stečaju vršite osnovom rješenja o ovrsi!!! Ovršna je to isprava za razliku od računa koji su samo vjerodostojna! Odlična Vam je pozicija ako je to rješenje pravomoćno i ovršno - tada ste razlučni vjerovnik s pravom glasa na skupšini čak i u slučaju da Vam stečajni upravitelj ospori tražbinu. Evo, nadam se da sam Vam razjasnio Vaše dvojbe. Vidim i u drugim Vašim postovima da vrlo lijepo pišete i stručno se izražavate. Pravnica ste u nekoj firmi? Lp

Poštovani, malo je nerazumljiv tekst kojim objašnjavate problem. Spominjete ovrhu, ali i građenje, pa ne razumijem dobro o čemu se radi. Jel je ovršni (pred sudom) ili upravni (pred ministarstvom graditeljstva) postupak u pitanju? Tko je ovrhovoditelj? Uglavnom, ako sam dobro shvatio, radi se o nekoj novčanoj kazni izrečenoj u upravnom postupku legalizacije. I sada se ta novčana kazna ovršuje. Pravni lijek je u tom slučaju žalba protiv rješenja o ovrsi osnovom jednog (ili više) razloga navedenih u članku 50. Ovršnog zakona. Također navedite da rješenje o ovrsi nije na zakonu osnovano, jer da je kuća legalizirana. Pročitajte i naredne članke do članka 55. Nije loše ni biti upućen na parnicu radi takvog nezakonitog rješenja. Preporučio bih da se u istoj žalbi istakne i prijedlog za odgodu ovrhe osnovom članka 65. Ovršnog zakona. Naravno ovo je sve pod predmnijevom da se radi o civilnoj ovrsi, ne o upravnoj. No praktički su odredbe vrlo slične u oba postupka, ali s određenim posebnostima na strani upravne ovrhe. Ako je sve kako ste napisali, žalba bi trebala biti usvojena i rješenje o ovrsi ukinuto, kao i provedene ovršne radnje. Evo, nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp

Joj, joj, joj.. neki rokovi za to riješiti u ovom, po njima pokrenutom ovršnom postupku, su već prošli... No ništa nije izgubljeno. Tu jednostavno treba požuriti stvar. Preporučio bih da im napišete požurnicu u pisanom obliku za postupanje sukladno dogovorenom, tj. vraćanje novaca i za to im ostavite rok od 15 dana (primjeren rok), uz prijetnju da ćete nakon toga roka podnijeti tužbu radi neosnovano naplaćenog iznosa i prijavu državnom odvjetništvu protiv službene osobe zbog stegovnog djela, nesavjesnog rada u službi i zloporabe službenog položaja i ovlasti. Za slučaj da ne dobijete svoje novce u tom roku, mirne duše podignite tužbu i tražite neosnovano naplaćeni iznos natrag uvećan za zakonske zatezne kamate. Nemojte dalje čekati. Evo nadam se da sam Vam barem malo pomogao. Lp