Matrix

da utvrdimo,jel presuda zbog ogluhe ili ne.

to mogu lupetati napamet pa podijeliće sud,tko te pita tad hočeš li ili nečeš,da se moglo podijeliti po željama nebi došlo do suda,jel shvatate.

Ude,meni je dobro poznato što Žuvela komentariše,odnosno se postavljalo pitanje dali je pored usvajajućeg deklarativnog zahtjeva kojim se utvrđuje pravo vlasništva temeljem zakona nužno obvezati tuženog da trpi uknjižbu tj.upis stečenog prava vlasništva.Naravno,odgovor je negativan,na što upućuju odredbe čl.130.ZV ""Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi."" i to je i više no jasno,ali mi pričamo o parcelaciji,stvaranju nove k.č. a što nije tema Žuvelinog komentara,budući da se upis može provesti samo na određenoj z.k.čestici a ne na njenom određenom dijelu,u kojem smislu je i navedena odluka Županijskog suda u Varaždinu, Gž. 628/03-2 od 18. lipnja 2003. Druga bi stvar bila da Ima2 stječe pravo vlasništva na već određenoj z.k.čestici,tad bi bio dovoljan samo zahtjev da je stekao pravo vlasništva……… i gotova stvar,budući da ga dalje odredbe čl.130.ZV ovlašćuju da ishodi upis. Mišljenja sam a što potkrepljuje i odluka Županijskog suda da se formiranje nove k.č.može izvršiti u postupajućoj parnici,što će korisnik Ima2 predložiti sudu,po cijenu ta u tužbi ubaci kompletnu odluku suda sa obrazloženjem koja će itekako imati učinka prema nižestupanjskom sudu.

""Pravo vlasništva može se uknjižiti samo na određenoj zemljišno-knjižnoj čestici a ne i na fizički određenom dijelu čestice, iz kojeg razloga je tužitelj dužan, prije nego postavi tužbeni zahtjev na trpljenje, provesti parcelaciju nekretnine, kako bi se tužiteljev dio nekretnine formirao kao posebna čestica."" Županijski sud u Varaždinu, Gž. 628/03-2 od 18. lipnja 2003. ako se to radi u parnici onda je kudi kamo brže,jer bi sud izravno preko vještaka proveo parcelaciju.Citiram iz obrazloženja; ……a koji svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužiteljica vlasnica novoformirane nekretnine može naložiti i samu provedbu parcelacijskog elaborata, jer je i odluka suda javna isprava na temelju koje se može odrediti zemljišnoknjižni upis sukladno odredbi čl. 108. st. 2. ZZK-a.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 43/10-2 od 08.II.2010.

ma može,no Spitfireov komentar je bio u svrhu zaštite prodavatelja

nužno je da jedan od suvlasnika pred sudom pokrene postupak radi razvrgnuća suvlasništva.

,objasnite na koji način su bili zavedeni,budući da proturječite samom sebi ………

sasvim izvjesno da ste u parnici nastupili kao jedinstveni suparničari,glede čega je dovoljna jedna žalba.

jel se radi o sporazumu/ugovoru o diobi bračne stečevine

Odgovor na žalbu nije obvezan,tako da nevidim što bi više odgovorili od onog što je Općinski sud obrazložio u svojoj odluci,glede čega Vam ostaje da čekate što će o tome odlučiti Županijski sud po žalbi.

Zakon o obveznim odnosima u članku 233. propisuje rok od deset godina za nastup zastare za sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, odlukom drugoga javnog tijela nadležne vlasti, nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom,te protekom roka od deset godina od nastupa pravomoćnosti odnosno od proteka roka za dobrovoljno ispunjenje (tzv. paricijski rok) koji je utvrđen pravomoćnom odlukom, nastupa zastara potraživanja.Međutim, ovu odredbu treba gledati u kontekstu članaka 241., 242. i 245. Zakona o obveznim odnosima,kojim je određeno da se zastara prekida sa svakom radnjom vjerovnika poduzetom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine (članak 241.ZOO-a).Ovakav prekid zastare neće biti uzet u obzir ako se tužba/prijedlog za ovrhu povuče, bude odbačen ili odbijen ili ako mjera osiguranja bude stavljena izvan snage (članak 242. ZOO-a).Ukoliko je do prekida zastare došlo, dakle, ispunjeni su uvjeti iz članka 241. ZOO-a, tada zastara počinje ponovno teći i to u punom roku od 10 godina od dana kada je postupak po tužbi/ prijedlogu za ovrhu okončan, a ranije proteklo vrijeme ne uračunava se u novi rok (članak 245. ZOO-a).

u izvanparničnom postupku nema spora,no ako se tijekom postupka pojavi spor slijedi parnica.U izvanparničnom postupku svaka stranka snosi svoje troškove. neće. pitanje spora oko vlasništva se rješava u parničnom postupku,glede čega u konkretnom slučaju se nerješava vlasništvo već se uređuje međa.Više o odnosu izvanparničnog i parničnog postupka pogledajte pod linkom http://www.legalis.hr/forum/entry.php/24-Odnos-izvanparni%C4%8Dnog-i-parni%C4%8Dnog-postupka vještak ne donosi nikakvu odluku već radi posao iz svoje struke po nalogu suda,no jasno da njegov nalaz i mišljenje u bitnom utječe na sud pri donošenju odluke.

može,na način da pred sudom pokrene postupak razvrgnuća suvlasništva ništa s tim niste napravili,budući da sina po pitanju iste nekretnine stavljate u položaj kakav ste vi prethodno imali.

ili jednostavno na početku teksta koji želiti boldati stavite slovo B u ogradu [ ] ,a na kraju teksta ponovo slovo B u ogradu sa kosom [/]

Neštima tu nešto,budući da spominjete ogluhu,pa je nejasno kako ste se žalili na presudu zbog ogluhe,budući da žalba na takvu presudu nije dopuštena.

izgleda nikakve veze

zaprimili ste presudu a ne rješenje o pravomoćnoj presudi,budući da će pravomoćnost steći u slučaju da niste izjavili žalbu u roku ili ako je žalba izjavljena pravomoćnost će nastupiti sa danom donošenja presude Županijskog suda kojom se odbija žalba i presuda prvostupanjskog suda potvrđuje ili pak. kojom se žalba usvaja i presuda prvostupanjskog suda preinačava.Da li ste se Vi žalili na presudu?

Naprotiv može,na takav stav upućuje odluka Županijskog suda u Varaždinu Gž. 43/10-2 od 08.II.2010. SENTENCA ODLUKE Sud koji odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina jedini je ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu, te svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužiteljica vlasnica novoformirane nekretnine može naložiti i samu provedbu parcelacijskog elaborata i izrade geodetskog elaborata, kao i potvrđivanje istoga od strane nadležnog katastarskog ureda, zbog čega sud u takvom postupku nije ovlašten odrediti prekid postupka do okončanja upravnog postupka u kojem bi se provela parcelacija. OBRAZLOŽENJE „Naime, prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) nije propisano da se postupak parcelacije i izrade geodetskog elaborata mora provesti isključivo u upravnom postupku. Naime, odredbom čl. 59. navedenog Zakona propisano je da parcelacijski i geodetski elaborat mora imati naznačenu osobu koja ga je izradila, datum izrade, ime, potpis i pečat ovlaštenog geodetskog stručnjaka, te da bi se takav mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen i da se može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina. Osim toga iako je čl. 64. st. 1. istog Zakona propisano da se promijene na zemljištu provode u katastru zemljišta na temelju parcelacijskog ili drugog geodetskog elaborata i pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, istim članom u st. 5. propisano je da se parcelacijski ili drugi geodetski elaborat za čije je provođenje potrebno prethodno sastaviti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu u zemljišnoj knjizi provodi u katastru zemljišta tek nakon što te isprave budu sastavljene odnosno nakon njihove provedbe u zemljišnoj knjizi. Treba ukazati na odredbu čl. 75. istog Zakona kojom je određeno da ukoliko se katastar nekretnina osniva postupno, a za osnivanje nekretnina je potrebno provesti odgovarajući zemljišno knjižni postupak tada se katastarske čestice katastra nekretnina osnivaju na temelju odgovarajućeg potvrđenog geodetskog elaborata i rezultata tog postupka nakon što katastarske čestice budu upisane u odgovarajući zemljišnoknjižni uložak. Niti Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) u čl. 119. i 120. ne traži provođenje parcelacije zemljišta isključivo u upravnom postupku bez zahtjeva da su nadležna tijela izdala potvrdu o njegovoj usklađenosti s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice ili detaljnim planom uređenja. Prema tome u ovakvom slučaju katastarske čestice u katastru nekretnina upisuju se na temelju rješenja suda po službenoj dužnosti i bez donošenja ili provođenja bilo kakvog upravnog rješenja. U konkretnom slučaju mjernički vještak je na ročištu 22. siječnja 2009.g. u prvostupanjskom postupku izričito naveo kako smatra da postoje uvjeti za formiranje zasebne katastarske čestice od naznačenih dijelova pojedinih spornih nekretnina, pa nema nikakve zapreke da se u samom parničnom postupku provede postupak parcelacije nekretnina izrada geodetskog elaborata, potvrđivanje istog od strane nadležnog ureda katastra, a nakon čega bi tužiteljica i mogla postaviti(precizirati) tužbeni zahtjev koji bi bio ovršiv i u skladu sa čl. 9. st. 1. ZV-a. Dapače, u situaciji kada se i vodi spor glede vlasništva prijepora, u upravnom postupku kako to ispravno ističe tužiteljica u svojoj žalbi, ne može se ni provesti parcelacija zemljišta s obzirom da bi u tom postupku bila potrebna suglasnost svih, pa prema tome i ovdje konkretno tuženog, već je o istome dužan odlučiti i provesti odgovarajući postupak, a prema prethodno citiranim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina upravo sud koji odlučuje o vlasništvu prijepornog dijela nekretnina i koji je jedini u slučaju spora o vlasništvu ovlašten donijeti tabularnu ispravu pogodnu za uknjižbu, a koji svojom odlukom u slučaju usvajanja tužbenog zahtjeva i eventualnog utvrđenja da je tužiteljica vlasnica novoformirane nekretnine može naložiti i samu provedbu parcelacijskog elaborata, jer je i odluka suda javna isprava na temelju koje se može odrediti zemljišnoknjižni upis sukladno odredbi čl. 108. st. 2. ZZK-a.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 43/10-2 od 08.II.2010. . Nadalje čak šta više prema Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, br.Rev-x 1075/12-2 od 29. siječnja 2014.a u vezi konkretnog slučaja korisnika Ima2,nije ni nužno potvrđivanje parcelacijskog i geodetskog elaborat od strane nadležnog ureda katastra. Glede navedenog treba reći da bi se u vezi navedenog trebalo izmjeniti tužbeni zahtjev,posebno deklarativni,budući da bi se parcelacija izvršila tijekom postupka u kojem bi sporni dio nekretnine dobio svoj identitet,odnosno bila bi već formirana nova k.ć.sa svojom oznakom.

pitanje ste postavili u temi od dana 04.04.2015.,gdje ste i dobili odgovorhttp://www.legalis.hr/forum/showthread.php/79913-Dr%C5%BEavljanin-BH glede čega ista ide pod ključ,a daljnje upite nastavite u novoj temi.

Koliko se može uoćiti da je rješenje o ovrsi davno postalo pravomoćno,glede čega je u konkretnom slučaju isključivo došlo do promjene sredstava ovrhe a nikako novi ovršni postupak,odnosno rješenje koje bi se moglo napadati pravnim lijekom.

tako ste ugovorili ovdje treba istaknuti činjenicu da se ugovor može prešutno obnoviti na novi period,glede čega vam savjetujem da isti ugovor raskinete na način kako je to ugovoreno i o tome imate pisani trag.

,ne,ali ima pravo tražiti povrat sredstava sa kojim je učestvovao u njegovoj otplati ako u diobi bračne stečevine dotični prepusti vama svoj dio stana,onda je vaš citirani zahtjev neutemeljen u suprotnom bi Vi u samostalnoj parnici a nakon otplate kredita u cjelini bili ovlašteni prema istom postaviti obvezno pravni zahtjev radi povrata 1/2-ine plaćenih sredstava sa pripadajućom zakonskom kamatom. prema odredbama čl.46 i 47.ZPP mjesna nadležnost je suda u mjestu gdje tuženi ima prebialište.

Ono što je i vamo jasno da Vas zakon ovlašćuje da sve grane porežete koje prelaze u vaš zračni prostor,međutim ako vi zbog susjedove nasade trpite štetu,imate mogućnost potraživati njenu naknadu po općim pravilima obveznog prava.

to i jeste parcelacija,koja može biti u vidu cijepanja k.č. i spajanja više k.č.-ica u jednu. p a r c e l a c i j a što i jeste.

Iz opisanog je evidentna zastara zahtjeva,osnovom odredbi čl.84.Zakona o nasljeđivanju.