Matrix

u ovom slucaju vi ste djedov potomak,pretpostavljam da je rjesenjem o nasljedjivanju utvrdjeno da ste vi zakoniti nasljednik umrlog djeda. U odnosu na brata,vi niste potomak ni predak. nevidim tko ce vam na forumu dati tako nezahvalan odgovor na upit o trajanju odredjenog postupka,obratite se PU ili pak ako nezelite dirati u osinjak,cekaj te.

na temelju citirane činjenice sam mišljenja da Porezna uprava izvodi pravilan zaključak.

""Vlasnik šahta na trotoaru odgovara za štetu od opasne stvari."" (Vrhovni sud Srbije, Rev.2655/97 od 09.09.1997.g.)

Na rješenje o privremenoj mjeri moguće je izjaviti žalbu,u kojoj može te ukazati na nepravilnosti.

Nažalost,pokojnicima je bilo jasno da su živjeli u "tuđoj"nekretnini.

Zlatko,neznam da li vam je več rečeno,ili ste to negdje na forumu čitali,……oporuka je besplatno raspolaganje ostavitelja,što će reći da nužni nasljednici mogu zahtijevati namirenje nužnog dijela iz oporučene imovine,što nije slučaj kod teretnog ugovora,npr.ugovora o dož.izdržavanju.

Mišljenja sam da je u konkretnom slučaju pravo vlasništva stečeno neprekinutim zakonitim posjedovanjem deset godina i više(redovita dosjelost),no isto tako sam mišljenja da ne bi pogriješili sa zahtjevom na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove podobne za upis prava vlasništva,budući kako može te dokazati neprekinuti pravni sljed prenosa vlasništva,glede čega bi trenutno upisani vlasnik bio u obvezi predati tabularnu ispravu,kako bi se vaš upis proveo kroz zemljišne knjige,što bi u tom slučaju rezultiralo stjecanjem prava vlasništva temeljem pravnog posla. U oba slučaja smatram da bi vaš zahtjev bio osnovan,budući kako se radi vašoj imovini,bez obzira što nedostaje formalni upis,na što upučuju odredbe člana.48 Ustava RH i clana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju,koje u relevantnom dijelu glase: "" Svako fizičko ili pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imovine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uvjetima predviđenim zakonom i općim načelima međunarodnog prava."" Prethodne odredbe, međutim, ni na koji način ne utiču na pravo države da primjenjuje takve zakone koje smatra potrebnim da bi nadzirala korištenje imovine u skladu s općim interesima ili da bi osigurala naplatu poreza ili drugih doprinosa ili kazni. Nadalje treba podsjetiti da član 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju sadrži tri različita pravila. Prvo pravilo, koje se nalazi u prvoj rečenici prvog stava je opće prirode i izražava princip mirnog uživanja u imovini. Drugo pravilo, sadržano u drugoj rečenici istog stava, određuje da lišavanje imovine može da se desi pod određenim uvjetima. Treće pravilo, sadržano u stavu 2. istog člana, dozvoljava da države potpisnice imaju pravo, između ostalog, da kontrolišu korištenje imovine u skladu s javnim interesom. Sva tri pravila su međusobno povezana i nisu u međusobnoj kontradikciji, a drugo i treće pravilo se odnose na određene slučajeve miješanja države u pravo na mirno uživanje imovine i trebaju se promatrati u svjetlu prvog pravila (vidi Evropski sud za ljudska prava, Holy Monasteries protiv Grčke, presudu od 9. decembra 1994. godine, serija A, broj 301-A, stav 51). Nadalje valja ukazati na konzistentnu praksu Evropskog suda i vlastitu jurisprudenciju, prema kojim koncept "imovina" u prvom dijelu člana 1. ima autonomno značenje koje nije ograničeno vlasništvom nad fizičkim dobrima i nezavisno je od formalne klasifikacije u domaćem pravu: određena druga prava i interesi koji konstituišu imovinu mogu se također smatrati "imovinskim pravima" i zbog toga predstavljati "imovinu" u smislu člana 1. Protokola broj 1 (vidi Evropski sud, Iatridis protiv Grčke [GC], broj 31107/96, ECHR 1999-II, stav 54). Glede cega bi u konkretnoj pravnoj stvari bilo potrebno odgovoriti na pitanje da li se u ovom slučaju radi o vasoj imovini, odnosno da li je tuzbeni zahtjev za utvrdjenje i upis prava vlasništva na predmetnom stanu po osnovu ugovora o kupoprodaji,odnosno zakonitom dosjedanju potpada pod primjenu clana 48 Ustava RH i člana 1. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju. Osobnog sa misljenja da potpada,buduci kako je vec receno da se ipak radi o vasoj imovini,za cije knjizenje postoji zapreka a koja ce se otkloniti okoncanjem parnicnog postupka.

svakako,to ni u jednom odgovoru nije dovedeno u pitanje

Nasljednici bi mogli dokazivati da se radi o prividnom ugovoru,koji u biti prikriva kupoprodaju. Ako bi uspjeli dokazati simulaciju,postavlja se pitanje konvalidacije u kupoprodaju,odnosno da li bi postojao nesrazmjer u davanjima,budući da bi u tom slučaju i kupoprodaja imala obilježja ništavosti.

smrću osobe,neprestaju njena prava i obveze(pravno sljedništvo)

samim tim što je sklopio ugovor o najmu priznata je viša vlast,u suprotnom bi svi najmoprimci protekom 10 godina podnosili tužbe i trazili priznanje prava vlasništva.

da bi se ishodilo pravo vlasništva kroz institut dosjedanja nužna je parnica,glede čega se postavlja pitanje……tko bi bio tužen?Naravno da bi tužba morala biti uperena protiv knjižnog vlasnika,koji je u konkretnom slučaju umro,slijedom čega ne može biti stranka u postupku,a kako nema nasljednika,pojavljuje se Općina,koja bi dokazala nesamostalnost posjedovanja nekretnine.

Članak 41.Zakona o vlasništvu i . dr.stvarnim pravima (1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika.

Sa konkretnim ugovorom se ne može ići izravnom ovrhom,budući da nema svojstvo ovršne isprave.

imate pravni interes na podnošenje tužbe,pustite se morala i građanske obveze,jer neče niko stati iza vas ako izgubite parnicu i pri tome vam suprotna strana nabije abnormalne parnične troškove,kako svoje tako i one koje bi bili u obvezi njima naknaditi.

postoji li ovršna klauzula,odnosno.suglasnost dužnika da se provede ovrha,

osobno ja vidim jednog velikog ""nasljednika""

prvi uvjet,no u ovom slučaju teško ili nikako,budući kako se radi o ugovoru o najmu,čime je najmoprimac priznao višu vlast na nekretnini.

zbog čega vas,budući da je jasno kako cjelokupnu naknadu štete potražuju od vaše supruge,u suprotnom bi i vas obuhvatili jednom tužbom a ne odvojeno.

na čemu temeljite citiranu činjenicu

može ako hoće,odnosno bilo tko od nas može otkloniti problem,jednostavno platimo dug,zar ne.

Može te predložiti vodovodu izmještanje cijevi,no sumnjičav sam kako će pristati. Ukoliko oštetite cijevi,prouzročili ste štetu koju ste dužni naknaditi po općim pravilima obveznog prava o naknadi štete. Po pitanju ulaska radnika vodovoda u posjed radi otklanjanja štete,jasno je da bi iste mogli spriječiti ,no sasvim je izvjesno kako takvo spriječavanje nebi moglo trajati vječno.

Mišljenja sam da su se stekli uvjeti za raskid ugovora, budući da kad ispunjenje obveze u određenom roku predstavlja bitan sastojak ugovora, pa dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu.

Mišljenja sam da je greška ići sa darovnim ugovorom,čak što više nedopustivo,budući da bi takvim pravnim poslom darovali supruzi imovinu koja je već njena,zbog čega se savjetuje ugovor o diobi bračne stečevine.

Gledajte,svaka se oporuka može pobijati,no da li če se u tome uspjeti je neizvjesno,ali je sasvim sigurno da nužni nasljednici mogu tražiti namirenje nužnog dijela iz oporučene imovine. Tko su svjedoci oporuke,ima li sestrin muž još imovine mimo one koju je naveo u oporuci.