Matrix

Što reći,sud je odbio zahtjeve iz razloga jer niste dokazali nijhovu osnovanost

Članak 504.ZOO Ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma, niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčeva zahtjeva...

Poštovani, vi ne ovjeravate ugovor,već potpise ugovornih stranki,što se uveliko razlikuje od solemnizacije ugovora,gdje u tom slučaju javni bilježnik provjerava formu ugovora,čita njegov sadržaj i upozorava stranke na prava i obveze koje proistječu iz takvog pravnog posla. Budući da se u vašem slučaju radi o ugovoru o zakupu,nejasno je zbog čega uopće ovjeravate potpise,jer se neradi o pravnom poslu koji za cilj ima prenos prava vlasništva na nekretninama,izuzev ako vi mislite na solemnizaciju ugovora sa uglavkom ovršne klauzule,što je već druga priča,u suprotnom ugovor o zakupu proizvodi svoje pravne učinke i bez javnobilježničke ovjere potpisa. Što se tiče vašeg upita,apsurd je uopće polemisati da li stranka treba biti prisutna prigodom ovjere.

u biti zabilježba spora neće spriječiti kupca da upiše pravo vlasništva,no sukladno čl. 81. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama proizvest će učinak da pravomoćna presuda, donesena u povodu tužbe, djeluje i protiv kupca,odnosno svih oni osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu spora stigao zemljišnoknjižnom sudu.

Antone,zbog cega ste vi uopce cekali ishod ostavinskog postupka kako bi upisali pravo vlasnistva temeljem ugovora o dozivotnom izdrzavanju. Treba imati na umu da vi ugovorom o doz.izdrzavanju ne nasljedjujete nekretninu,sto ce rechi da ste odma nakon smrti primatelja izdrzavanja bili ovlasteni zatraziti upis prava vlasnistva,neovisno o ostavinskom postupku. Nemate osnov da trazite povrat placenog poreza,buduci da je porezna obveza nastupila trenutkom smrti primatelja uzdrzavanja. Jeste li vi odbijeni sa prijedlogom za upis ili pretpostavljate da bi bili odbijeni.

dali ste odgovor Lola

Prema hrvatskom pravu bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu (čl. 247.Obiteljskog zakona). Bračna imovina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe od te imovine (čl. 248.Obiteljskog zakona).Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenog u čl. 248. Obiteljskog zakona, npr. nasljeđivanjem, darovanjem i sl. (čl. 253.Obiteljskog zakona).

Važeće hrvatsko pravo ne propisuje solidarnu odgovornost bračnih drugova za obveze koji je preuzeo jedan bračni drug za tekuće potrebe bračne odnosno obiteljske zajednice, međutim prije je takva solidarna odgovornost bračnih drugova bila propisana odredbama Zakonom o braku i porodičnim odnosima.

Jedan bračni drug može svojim idealnim dijelom stvari koja ulazi u bračnu stečevinu slobodno raspolagati, bez traženja pristanka drugog bračnog druga, no to može činiti samo ako time ne dira u tuđa prava. Prema prvotnoj praksi (stajalištu) Ustavnog suda RH pravni posao sklopljen po samo (jednom) bračnom drugu, a čiji predmet je zajednička imovina bračnih drugova apsolutno je ništav. Na taj način se derogiralo načelo povjerenja u zemljišne knjige u korist trećih osoba, budući je čest slučaj da oba bračna druga nisu upisana kao suvlasnici u zemljišnim knjigama (odluke broj:U-III-493/2002od 13. listopada 2004. i U-III-821/2007od 18. lipnja2008.). Međutim, odlukom broj U-III-103/2008od 14. lipnja 2011. Ustavni sud RH djelomično je odstupio od gornjeg stajališta o apsolutnoj ništavosti pravnog posla sklopljenog po (samo) jednom bračnom drugu, te je naglasio da će u buduće u svakom pojedinačnom slučaju, uzimajući u obzir osobite okolnosti svakoga konkretnog slučaja, valjanost pravnog posla procjenjivati ovisno o ponašanju, savjesnosti i dobroj vjeri svih sudionika određenog pravnog odnosa, uključujući i bračnog druga koji (eventualno) nije bio sudionik tog odnosa.

Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe,no valja naglasiti da i u slučaju stjecanja bez osnova postoji zastara,odnosno primijenit će se opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima. Prema toj odredbi rok je pet godina. Odredbom članka 215. Zakona o obveznim odnosima,zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze,ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano.

Pronađite dio u kojem sud obrazlaže razlog odbijanja tužbenih zahtjeva.

Neko drugi je nadležan da utvrdi povrijede,a ne policija i učesnici S.N.,činjenica da nema vidnih povrijeda neznači da iste nisu nastupile. Sasvim je jasno kako se radi o neprilagođenoj brzini uvjetima, stanju i postojećim okolnostima na putu,a što je i vidljivo iz vašeg opisa činjeničnog stanja.

takvu presudu neće donijeti,budući da u pravnoj primjeni odredbi Zakona o obveznim odnosima kojima je regulirano pitanje pobijanja dužnikovih pravnih radnji pravni posao između dužnika i treće osobe koji je predmet pobijanja se ne poništava već pobijanje ide samo za tim da se ograniči djelovanje pravnog posla i time otkloni štetni učinak u odnosu na vjerovnika,glede čega se treća osoba pak može osloboditi takvog ograničavanja pravnog posla ako plati vjerovniku ono što mu dužnik duguje,u kojem smislu je i mišljenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske u Reviziji br.697/03-2 od 25. kolovoza 2004.

pobijanjem pravne radnje neutvrđuje se pravo vlasništva niti druga stvarna prava,niti se radi o sporu oko zakupa/najma,kao ni o sporu radi smetanja posjeda,u kojem smislu je usmjerena odredba članka 56.ZPP oko nadležnosti suda.

dobro,još nas samo usmjerite na odredbe ZPP koje stoje iza citirane tvrdnje

vi izravno možete zemljišno knjižnom uredu podnijeti prijedlog za zabilježbu spora,uz prijedlog je nužno priložiti dokaz da je nekretnina na kojoj predlažete zabiljžbu,predmet spora,odnosno da se vodi parnica.

Član 46.ZPP Ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost kojega drugog suda, za suđenje je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za tuženika. Član 47.ZPP Za suđenje je općemjesno nadležan sud na čijem području tuženik ima prebivalište.

u ostavinskom postupku se uopće neće o tome raspravljati,niti će banka smatrati umrlog kao dužnika,budući da joj je vrlo dobro poznato s kim je sklopila ugovor o kreditu,no nebitno,Vi ako se odreknete nasljedstva nemate uopće više razlog voditi brigu tko je i zašto dizao kredit.

Nerazumijem zašto pominjete Općinu,činjenica da bi se Vi odrekli nasljedstva nestavlja Općinu u vaš položaj,budući da postoje ostali sunasljednici. Na upit kako se postaviti u ostavinskom postupku,imate izbor vrlo jednostavan,ili se prihvatate ili odričete od nasljedstva.

Mišjenja sam da prekršaj postoji,no pogrešna kvalifikacija,koja se može izmjeniti.

Nemate potrebe se sudu obračati nikakvim novim podneskom tužbe,več će te na pripremnom ročištu zatražiti od postupajučeg sudije da se konkretna pogreška ispravi,što će vam se udovoljiti bez problema i konstatirati u zapisnik,glede čega nemoj te oko toga razbijati glavu. Čak šta više,Vi na pripremnom ročištu može te isticati i nove činjenice sa dokazima,što je i bit takvog ročišta da se sve pripremi za glavnu raspravu.

kolega,nisam ja,to je G-man,

Postovani, neznam kakve su igre u pitanju,no svjesno ste objavili svoje upite,ocekujuci nekakve odgovore,sto ste i dobili,glede cega nemoj te molim vas da moram voditi brigu o tome tko smije ili ne smije vidjeti odredjene sadrzaje u temi,a povrh svega ja vam u tome vise nemogu ni pomoci. Pozdrav

sto Vi smatrate pod pojmom "sigurnost", nevidim da se strop objekta urusio na goste,ili pak da je postojala rupa u podu.Da li se tu noc tako nesto dogodilo samo vama,da li je uopce ikad zabiljezen takav slucaj u pomenutom prostoru.

Sudbina parnicnih troskova kao sporednog zahtjeva ovisi o ishodu parnice,odnosno osnovnog tuzbenog zahtjeva.