Matrix

da pojednostavimo,Vi moze te biti vlasnik nekretnine,a ja na istoj nekretnini imam upisano npr stvarno pravo sluznosti.

po onom sto je napisano,misljenja sam da niste.

U rješenje o nasljeđivanju ne unosi se obveza nasljednika da podmiri dugove ostavitelja do visine naslijeđene imovine, niti se oni utvrđuju u ostavinskom postupku... ”Županijski sud u Dubrovniku, Gž-505/05, od 7. VII. 2005." . Na svako rjesenje vezano za ovrhu ste imali pravo na prigovor,

Postovani, darovanje nemijesajte sa nasljedjivanjem. Sklopili ste darovni ugovor sa jednim od suvlasnika nekretnine,buduci da navodite kako su dvije osobe vlasnici,odnosno suvlasnici,pa je nejasno sto ste tocno naveli u ugovoru,dali ste sklopili ugovor samo za jedan suvlasnicki dio ili za cjelovitu nekretninu,sto nebi islo iz razloga sto nigdje u svemu tome nema drugog suvlasnika. Pod pretpostavkom da se upise te kao vlasnik nekretnine,bili bi prinudjeni sudskim putem udaljiti trenutnog posjednika,jer je mala vjerovatnoca da ce isti izici dragovoljno,ili pak hoce,ostaje da se vidi.

U tom slucaju,prilikom podnosenja prijedloga za upis prava vlasnistva bilo bi potrebno dokazati pravni sljed,odnosno neprekinuti niz prenosa prava vlasnistva,sto u vasem slucaju i nebi predstavljalo problem,buduci da bi morali priloziti dva ugovora,no postoji jedna stvar u vasem slucaju koja bi mogla biti zapreka,a to je valjanost kupoprodajnog ugovora koji su sklopili sada vec umrli knjizni vlasnik i vash prodavatelj.

Postovani, G-man vam pokusava objasniti da sud donosi odluku u granicama postavljenog tuzbenog zahtjeva(cl.2.ZPP),sve preko je povrijeda odredbe parnicnog postupka,zbog cega trebate pogledati tuziljin zahtjev,odnosno da li je u zahtjevu trazila priznanje prava vlasnistva u omjeru 1/2,ako jest tako a sud u izreci presude naznacio 4/6,onda je nedvojbeno da to predstavlja zalbeni razlog.

moguce,nista cudno,buduci da vash slucaj nije jedini na sudu.

Ocito je tuziteljica dokazala da je bila u zadnjem mirnom posjedu nekretnine,jer bez toga sud nece pruziti posjedovnu zastitu. Nevidim sto to rjesenje zbog smetanja posjeda moze promijeniti u gruntu,i napraviti kako Vi kazete "kaos",buduci da se takvom odlukom suda nestjecu nikakva stvarna prava.

Ako ishodite suglasnost od susjeda,moze te graditi i na medji.

Postovani, i sami priznajete kako za iznesene tvrdnje nemate nikakav valjan dokaz.

fokusiraj te se na citirani tekst, posljednje mirno stanje posjeda da je tuziteljica koristila predmetni posjed i da ste joj Vi dalje to onemogucili.

ako je upisana zabiljezba spora,jer je za pretpostavit da to nije nikakva zalba koju pominjete,vec tuzba.

novela članka 382. ZPP-a sadržana u članku 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov., br. 57/11) je neke odredbe bitno promijenila,glede cega Članak 382. st.1. tacka 1. ZPP-a sada glasi: Stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude: 1)ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela presude prelazi 200.000,00 kuna,..

pojavila se nejasnoca u vezi presude,buduci da ste pominjali kako je o presudi odlucivao Zupanijski sud,no sad je jasno da Zupanijski sud nije preinacio presudu ,vec rjesenjem istu ukinuo i postupak vratio Opcinskom sudu na ponovno odlucivanje,koji donosi novu presudu u korist bake, buduci da se ipak radi o nepravomocnoj presudi,imate mogucnost izjaviti zalbu,zbog cega je preuranjeno raspravljati o izvanrednim pravnim lijekovima.

Uvijek na kraju postoji Sud,no prije toga osiguranik koji nije zadovoljan nekom odlukom svog osiguratelja podnosi osiguratelju pismeni prigovor. Osiguratelj je po propisima obvezan razmotriti taj prigovor i da u roku od 15 dana od dana zaprimanja prigovora donijeti konačnu odluku u pisanom obliku. Ukoliko spor nije riješen u takvom izvansudskom postupku osiguranik prije sudskog spora ima još dvije mogućnosti: - da se obrati pravobranilaštvu osiguranja, - da pokrene postupak pri Centru za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje ili nekoj drugoj organizaciji za mirenje također u pismenom obliku.

naravno, Članak 441.ZPP Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog člana, sud će raspravljati o prigovoru tuženika da mu je tužitelj oduzeo posjed silom, potajno ili prijevarom samo ako od dana kad je tuženik saznao da mu je tužitelj oduzeo posjed pa do dana kad je vratio posjed nije proteklo više od trideset dana. Ako je od dana kad je tuženiku oduzet posjed proteklo više od jedne godine, ne može se raspravljati o tom prigovoru.

tipkovnicu pred sebe i kucaj te,moze biti ljepsi nego taj iz N.N.

svakako G-man,nisam vidio ovaj tekst,jer smo pisali istovremeno,pa sam u zadnjem svom postu obrazlozio upravo ovu stvar.

da li ste u prvostupanjskom postupku dokazali povecanu vrijednost nekretnine. Misljenja sam da je revizija na koju aludirate cisti promasaj,iz razloga sto bi isticali revizijske navode,u smislu da su nizestupanjski sudovi propustili odluciti o necemu sto vi uopce niste ni zahtijevali od suda,niti dokazali takve cinjenice,glede cega je moguce da pokrene te tuzbu sa obvezno-pravnim zahtjevom za isplatu zbog povecanja vrijednosti nekretnine.Podnosenje ove tuzbe sud nebi mogao odbaciti iz razloga pravomocno presudjene stvari,buduci da se o ovom zahtjevu i nije raspravljalo u prednom postupku,no naravno da je pozeljna konsultacija s odvjetnikom.

revizija pod upitnikom,buduci da je za njenu dopustenost potrebna vrijednost spora 200.000,ooKN.

buduci da se radi o drugostupanjskoj presudi,zalba nije dopustena.

stranka koja izgubi parnicu,snosi parnicne troskove protivne stranke.

Bobo gdje iskopa ove rokove po pitanju tuzbe za naknadu stete.

Postovani,netreba da vas buni sto sud u u presudi nije dosudio zatezne kamate,buduci da se odluka u izvršnoj ispravi temelji na činjeničnom stanju u vrijeme donošenja izvršne isprave, pa nije ni bilo moguće predvidjeti činjenicu za koju se ne zna hoće li nastati(docnja duznika),ali nesporno je da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i kamatu,koju stranka moze traziti u ovrsnom postupku.

Navodite kako je pokojni djed to svojevoljno darovao te da ste vi to posteno stekli,sto po vama uziva Ustavnu zastitu,no takvim navodima nema mjesta,buduci da djed nije mogao raspolagati bakinim udjelom u bracnoj stecevini bez njene suglasnosti,nadalje radi se o besplatnom pravnom poslu u odnosu predak-potomak,tako da je vama vrlo dobro poznata cinjenica da se radi o bracnoj stecevini,sto pobija navod postenja.. <<Prema odredbi članka 277. ZBPO-a, određeno je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja b račnezajednice ili koja potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina, dok je odredbom članka 283. st. 1. istog Zakona propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi raspolažu sporazumno, a stavkom 2. istog članka da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračnidrug ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima jer u protivnom takvo raspolaganje ne bi bilo u skladu s odredbom čl. 103. ZOO-a (sada 322. st. 1. ZOO-a) kojom je određeno da je ugovor, koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima, te moralu društva, ništav ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu sankciju, ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo”>> (VSRH Rev 798/05-2 od 4. 4. 2006.). Po pitanju vjestacenja,treba te znati,da je stranka duzna predloziti sve dokaze koji ce se izvesti na glavnoj raspravi,pa tako i predloziti vjestacenje,sto vi ocito niste,naime vi ste iznosili cinjenice kako ste ulagali u nekretninu i povecali njenu vrijednost ali to nicim niste dokazali,a imali ste priliku.Varate se ako ste mislili da ce to sud uraditi na svoju ruku,jer to ste Vi trebali predloziti.