Spitfire

Malo pozornosti na već postavljena pitanja ne bi bilo na odmet. Na prvi put postavljeno već postoji odgovor.

Kako Zakon o zemljišnim knjigama propisuje dvije vrste punomoći kojom bi se uknjižba mogla dopustiti temeljem privatne isprave potpisane po opunomoćeniku, ovdje ne vidim da ima veze sa općom (generičkom) punomoći za tu vrstu poslova. Naravno, nema veze ni sa posebnom punomoći za taj posao. Stoga sam mišljenja da bi trebali napraviti posebnu punomoć samo za taj posao, ili opću za te vrste poslova (da možete nekretninu, prodati, darovati, dati u najam itd).

Obustavlja se postupak ovrhe...te se ukidaju sve provedene ovršne radnje. p.s. prilozi su vam maknuti poradi osobnih podataka.

Davno...

Najjednostavnije direktno na info tel. Fonda HB 072 000 005

Zbog odluke ZSE o prestanku trgovanja. Detaljno objašnjeno ovdje.

Nema na čemu. I u konačnici vas zanima što?

Pravo na udjele u Fondu imaju -hrvatski branitelji iz Domovinskog rata -hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata -članovi obitelji poginulog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata -članovi obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata -članovi obitelji zatočenog ili nestalog hrvatskog branitelja -članovi obitelji hrvatskog branitelja koji je od rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske umro nakon 31. prosinca 1996., odnosno nakon 31.prosinca 1997., ukoliko je smrt posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili suicida. -članom Fonda smatra se i osoba koja je na temelju Zakona o nasljeđivanju stekla članska prava od osoba iz prethodnog stavka

Pa tu gdje pišete. Pitanje je isto, samo drugi podforum, Ostala pravna pitanja.

Mišljenje u svezi? Ima li kakovih pravnih problema u svezi s njima? Ili je pitanje koliko iznose, zašto se s njima ne trguje i sl? Kako se podforum Pravna burza ne odnosi na dionice i slične upite pitanje vam je premješteno.

Zemljišna knjiga je javna i svatko može zahtjevati uvid u istu i sve pomoćne popise u nazočnosti voditelja i iz nje dobiti izvatke, ispise i prijepise.

Brkate dvije vrste poreza, iz dva različita porezna zakona. U ovom slučaju govorimo o korištenju porezne olakšice iz prethodnog Zakona o porezu na promet nekretnina čije sam vam odredbe naveo. Dakle, rok je tri godine i oportuno vam je pričekati istek toga roka.

Je, prema odredbama čl.81. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naravno, za to treba biti sačinjen ugovor i prijavljen poreznoj. Suvlasnika u biti nemate kome prijavljivati, policija eventualno može reagirati na remečenje JRM ako postoji u vrijeme dolaska, a za sve ostalo će vas uputiti, kako se radi o privatnom vlasništvu, da rješavate sa suvlasnikom koji je stan i iznajmio. Tu bi bilo okolnosti iz susjedskih prava koja se primjenjuju i na suvlasničku zajednicu iz čl.110, te to možete rješavati mirno (zajhtjevom prema suvlasniku za otklanjanjem neposrednih imisija) ili pred sudom.

I to je nešto, u ovom slučaju jasno je naglašen uvjet sanacije štete.

Odluku o proglašenju pješačke zone (ili naredbu) donosi JLS (ili čelnik JLS) na način kako je to propisano aktima iste. Uglavnom se to nalazi u Odluci o uređenju prometa pa vidite ima li vaša JLS (općina, grad) takovo što te na koji je način regulirano to pitanje. No i u slučaju proglašenja pješačke zone, taj netko može zatražiti dozvolu za prolaz koja mu se može odobriti ali barem se imate za što hvatati u slučaju nastale štete. Ovu dozvolu su komunalci dali usmeno ili pismeno?

Postoje dvije vrste ograde (vidi čl.101 i 102 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), zajednička i vlastita. U ovom slučaju govorima o vlastitoj i ona se postavlja ne na među nego pored iste na dijelu vlastite nekretnine. Ako bi se radilo o zajedničkoj koja se postavlja na među, trebala bi i vaša suglasnost te prava i obveze za korištenje i održavanje iste snose suvlasnici (on i vi) u jednakim omjerima.

Kako su vještaci treće osobe, različite od stranaka i sudaca koje svojim stručnim znanjem omogučuje sudu da sazna određenu činjenicu, trebao bi uzeti u obzir sve priloženo. Na kraju krajeva postoji i Etički kodeks sudskih vještaka kojih bi se morali pridržavati. Ne, ZK je javna isprava u koju može imati uvid svatko, pa je tako možete pregledavati online ili tražiti povijesni uvid iz spisa određenog ZK uloška, pa ako u tome ne postoji takav upis, po imenu i prezimenu ZK odjel vam ne može tražit je li dotična upisana na nekim drugim nekretninama.

Onda je ovo za zapitati se tko gdje ima koga. Zakonu o gradnji te iz čl.128 istog zakona, Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima. Vidite ovako,već sam vam objasnio postupak građ.inspekcije ako je građevina upisana u registar kulturnih dobara. Zašto su konzervatori ovako odlučili i meni je pomalo čudno. Uglavnom daju suglasnost građ.inspekciji ili sami preuzmu na sebe prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara postupak iz čl.43. No, pitanje je zastupate li se sami ili uz pomoć odvjetnika, što se sve odvijalo i zašto u samoj parnici nije traženo vještačenje radi li se o sanaciji, rekonstrukciji ili dogradnji (za koju je potrebna građ.dozvola) meni je nepoznato, pa ako se radi i o rekonstrukciji koja se u jednom dijelu može raditi prema spomenutom Pravilniku, za takove radove uz glavni projekt se također mora tražiti odobrenje kulturnjaka (posebni uvjeti), je li se isto tražilo pa odbijeno itd, kao i u postupku izdavanja građ.dozvole, te je li upučena žalba na zadnju odluku kulturnjaka. Sve su to pitanja koja su se trebala postaviti u parnici pa bi i ovakva odluka kulturnjaka bila smiješna i pogodna pobijanju.

Zavisi kolika je i na što se odnosi ta laž. Vidite odredbe čl.152 i 154 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Vidite čl.191 istog zakona.

Valjalo bi i vama i njemu pogledati odredbe čl.78 i 82 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Ukoliko i dalje ustraje na podjeli troškova svakako bi bilo oportuno zatražiti pomoć odvjetnika.

Stopirao time da nije dao suglasnost na rješenje građevinskog inspektora? Naime, ako je građevina u registru kulturnih dobara, građevinski inspektor mora prije donošenja rješenja kojim se naređuje uklanjanje nezakonito rekonstruiranog dijela zatražiti od tijela nadležnog za poslove zaštite kulturnih dobara suglasnost za donošenje takovog rješenja. Oni za tu suglasnost imaju rok od 60 dana, nakon kojeg ako je ne izdaju, postupak građ. inspekcije se obustavlja, te se s građevinom postupa prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, poradi čega valja vidjeti odredbe čl.43 toga zakona.

Moguće olakotna ili otegotna utoliko, kad već nije bilo usluglašeno gdje se međe nekretnine nalaze (a kažete da nije bilo nikakovog označavanja), da je vještak utvrdi na temelju stanja u katastru.

Ne mora ni biti prisutan. Komunalni redar ima ovlasti ući na česticu, pripadajuće zemljište zgrade ili druge građevine, što u ovom slučaju ni ne mora ako je navedeno na javnoj pvršini. Nadalje, ako u tome postupku utvrdi povredu propisa može donijeti rješenje i bez saslušnja stranke (susjeda). Sam postupak donošenja rješenja je točno propisan odredbama čl.55 st.2, 3 i 4 Zakona o građevinskoj inspekciji. (2) U provedbi nadzora komunalni redar rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, čijem se građenju prema posebnom propisu može pristupiti bez građevinske dozvole, glavnog projekta, tipskog projekta i drugog akta, odnosno njezina dijela, ako se gradi ili je izgrađena protivno prostornom planu, propisu kojim se uređuje komunalno gospodarstvo ili drugom propisu. (3) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se: 1. rok u kojem je investitor, odnosno vlasnik obvezan postupiti po rješenju i 2. način izvršenja rješenja putem treće osobe. (4) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka upozorava se investitora, odnosno vlasnika da će se: 1. izvršenju rješenja putem treće osobe pristupiti ako se utvrdi da u određenom roku nije postupio po rješenju 2. izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika.

Po ovome kako ste opisali a ako ja dobro čitam, nema ih zato što građevina uopće nije ucrtana kao ni provedena kroz ZK te se nije moglo na što ni upisati suvlasničke omjere i vlasništvo istih. Prema tome se vjerovatno vodila, kao što su vam već prije napisali, Knjiga položenih ugovora koja se vodi kao posebna evidencija.

Jedinica Lokalne Samouprave (Općine, Gradovi...)