Spitfire

Ukoliko je ta suglasnost bila potrebna za izradu takovog projekta kojime se tražila grđevinska dozvola te je ista postala pravomočna i po njoj se gradilo, ne razumijem baš odgovor nadležnih jer bi po njima i građ. dozvola ispala nevažeća. Nadalje, u postupku izdavanja rješenja o izvedenom ako ima uvjeta, ozakonjuje se nelegalna građevina a ne traži se nešto na susjednoj građevini. Plus, ako je stav MGiPU da se legalizirati mogu i objekti sa otvorima na među ukoliko je susjedna čestica izgrađena (dakle, eventualno bi susjed mogao legalizirato svoju građevinu iako ima otvore koji nisu na propisanoj udaljenosti po pp) ovakav odgovor nadležnih mi je još nejasniji.

Prema priloženom radi se o teretu na nekretnini poradi zajma. Ukoliko se isti ne otplaćuje onaj tko ima upisano založno pravo može pokrenuti ovrhu radi prodaje nekretnine i namirenja svojih potraživanja.

Sve što ste napisali oko broja suvlasnika stoji ukoliko se radi o En. obnovi prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti. Što se tiće pričuve vi kao suvlasnici bi mogli donijeti odluku da se onima s manjim mogučnostima smanji pričuva, no kako navodite ta osoba nije u takovim prilikama.

Ne, svi ste u biti trenutno samo posjednici.

Ako se radilo o razvrgnuću suvlasništava mogla bi se govoriti o pravu na izvanredni pravni lijek.

Je, postoje dozvoljena odstupanja, što zbog dozvoljenih pogrešaka pri mjerenju, što zbog drugačijih mjerila. No ovdje je zanimljivo ono što sam citirao, akosu međe identične u katastru i situacionom planu, znaći i da su koordinate međnih točaka identične i tu nema dozvoljenog odstupanja, samo po meni pogrešnog izračuna površine. I tu nema ni koristi u posjedu korusnika niti štete po susjeda.

Zanimljivo, znaći da je netko nešto pogrešno izračunao. ili prije ili sad. Provjeriti izračun pa ako je prije, vidjeti sa katastrom treba li kakav elaborat za promjenu prije postupka za izdavanje građ. dozvole. No prema svemu navedenomu, suglasnost za geod. projekt ne bi trebala biti potrebna jer to nije postupak uređenja međa nego je geodetski projekt sastavni dio Glavnog projekta i ukoliko će nositelji prava na susjednim česticama imati kakovu primjedbu, moći će je staviti u postupku izlaganja spisa na uvid prije izdavanja građ.dozvole a na koji bi trebali biti pozvani.

Molio bih da osobne podatke odvjetnika korisniku pošaljete putem privatnih poruka.

I ovdje ima predložak koji se uz male prepravke može iskoristiti.

Nije ga ZK odjel proglasio nevažečim nego takova privatna isprava nije podobna za uknjižbu a o čemu govori i čl.54 Zakona o zemljišnim knjigama, (1) Privatne isprave na temelju kojih se dopušta uknjižba, trebaju, osim onoga što se i inače zahtijeva za isprave, sadržavati i: a) točnu oznaku zemljišta ili prava glede kojega se uknjižba zahtijeva; ... tako da vam ni žalba ne bi bila osnovana. Baš mi nije jasno zašto i JB inzistira na poništavanju kad bi po meni jednostavno mogli napraviti aneks ugovora kojim ispravljate pogrešno napisanu kat.česticu i navodite ispravnu.

U Z3 rekonstrukcija možda i to za određene građevine a nadogradnja vjerovatno nemoguća. No to je sve sigurno točno propisano prostornim planom vaše JLS pa bi mogli zatražiti Lokacijsku informaciju s kojom bi saznali mogućnosti.

Eventualno dosjelošću, no za to bi trebali imati određenu kakvoću i neprekidno trajanje zakonom određeno vrijeme. Samostalni posjednik čiji je posjed zakonit, istinit i pošten dosjelošću stjeće vlasništvo protekom 10 a barem pošteni protekom 20 godina. Pa je tako posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed). Istinit je ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet. I ono najbitnije, pošten je ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

Nema na čemu.

Za korištenje zajedničkih dijelova nekretnine trebala bi vam suglasnost suvlasnika, no po opisu ne vidim i obvezu nekakove druge dozvole vlasti.

Zakon o vlasništvu daje određena prava i obveze, među kojima su da svaki suvlasnik može raspolagati svojim pravom po pravilima koja vrijede za vlasnikovo pravo raspolaganja ukoliko time ne dira u tuđa suvlasnička prava. A po vašem opisu ne vidim da time što tamo ljetuje njena kći dira u vaše pravo. Eventualno da su to neke nepoznate osobe možete podnijeti prijavu odjelu za turizam poradi nelegalnog iznajmljivanja apartmana. Kako je već spomenuto, uz prava postoje i obveze među kojima su i te da se plodovi i koristi, kao i troškovi i tereti dijele među sve suvlasnike razmjerno njihovim suvlasničkim omjerima.

Vidite čl.191 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Kako iz pitanja proizlazi da nemate nikakov dokument na osnovu kojeg bi pokretali pojedinačni ispravni postupak, nego bi se radilo o klasičnoj kupnji, jako teško. Zbog odredbi Zakona o zemljišnim knjigama i djela o uknjižbi, morali bi pronaći navedene osobe ili njihove nasljednike kojim bi dokazali pravni slijed knjižnog prednika pri zahtjevu za uknjižbu.

Pitanje je mogu li uopće odredbama za provođenje prostornog plana napraviti drugu jamu. Uglavnom ih propisuju kao moguću jednu na tome i tome mjestu u odnosu na građevinu i susjedne međe.

Druge čestice? U tome slučaju bi suvlasnici te mogli eventualno podnijeti vlasničku tužbu. Pa kao što rekoh za nekakovu vašu posjedovnu tužbu su prošli rokovi. Zabrana (i ograđivanje ako se niste) mogla bi prouročiti posjedovnu tužbu s njegove strane, s kojim uspjehom teško je za prognozirati poradi nepoznavanja svih činjenica, no ako kao netko tko nije suvlasnik koristi susjednu česticu na koju ima mogučnost pristupa a usput koristi i vašu za prolaz...

A parking nije poljoprivredna svrha. Vidite, kako i zašto taj dio nije u građevinskom području ne ulauzim, no da bi ste se zakonski bavili nečim takovim treba vam registrirana djelatnost sa MTU za takovo što. Trenutno poljoprivredno zemljište koje nije u građevinskom području ne ulazi u to.

U tome slučaju zakonski rok za otkaz najma od strane najmoprimca tri mjeseca prije namjere iseljenja. No kako se ovdje radi o nepredviđenim i promijenjenim okolnostima možete obavijestiti najmoprimca i sad sa obrazloženjem razloga otkaza najma, jer ne vjerujem da je i njemu u interesu ne prihvatiti otkaz i držati vas u stanu a svjestan je da nećete moći plaćati najam i ostale obveze. Zakon ne predviđa nekakove posebne kazne,osim onih mogučih u ugovoru (ako je dan polog koji se može pretvoriti u dužni najam ili štetu zbog otkaza ugovora.

U vašem slučaju valjalo bi da imate predstavnika suvlasnika (zbog stranaca) koji zastupa sve suvlasnike i prema trećima. Tako bi mogao sastaviti ugovor o uspostavi vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, kojega bi sastavni dio bio prilog o pismenoj i potpisanoj suglasnosti svih suvlasnika te u tome slučaju bi bio dovoljna ovjera potpisa predstavnika na tome ugovoru. Isti će ugovor JB proslijediti i Poreznoj, no oslobpođeni ste poreza na promet nekretnina temeljem čl.13 st.8 Zakona o porezu na promet nekretnina.

Morate? Našli ste nešto drugo ili vam tada istiće ugovor?

Tadašnji čl.11b jasno kaže da ukoliko u roku tri godine građanion otuđi nekretninu, naknadno plaća ono čega je bio oslobođen. Dakle platili bi 5% poreza na promet nekretnina na tih 600 m2.

Da. Takovim radovima bi zadirali u zajedničke djelove nekretnine za što je potrebna suglasnost drugog suvlasnika.