Spitfire

I u toj temi vam je i odgovoreno pa su vam teme spojene. Gradnju do određenog stupnja dovršenosti regulira čl.114 Zakona o gradnji.

NIste napisali tko je kupio zemljište, te tko je osoba kojoj je dano korištenje. Ovako, na prvu ako je onaj kome je zemljište dano na korištenje vaš prednik, te imate pravni slijed vlasništva (što je vrlo vjerovatno kad ste upisani kao vlasnici u ZK), možda bi najjednostavnije bilo u zemljišnoknjižnom odjelu predati prijedlog za upis vlasništva nad česticama temeljem čl.360, 362 i 364 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Ne po meni nego po važećim propisima koji uređuju prostorno uređenje i prostornim planovim, a prema kojima na jednoj čestici može biti samo jedan objekat stambene namjene. Sumnjam. No s obzirom na veličinu čestice i smještaj objekata na njoj isto pitanje možete postaviti nadležnom upravnom odjelu za prost.uređenje i gradnju, ima li uvjeta za to prema odredbama za provođenje prostornog plana i čl.160 Zakona o prostornom uređenju.

Ukoliko se radi o poluprislonjenim građevinama, tj. ako su obje na zasebnim česticama u vlasništvu jedne roditelja a druge susjede te i međa dijeli obje građevine, ne nisu trebali suglasnost. Glavni projekt, ovlaštenog izvođača i prijaviti početak izvođenja radova i napraviti po pravilima struke. No ukoliko se radi o građevini na jednoj čestici u suvlasništvu na kojoj je uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine (etažirano na dvije samostalne uporabne cjeline), da trebali su suglasnost.

Tko može izvoditi radove tj. tko je izvođač Zakon o gradnji i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje jasno propisuje. Nadalje, večina banaka u svojim uvjetima navode samo troškovnik od ovlaštenog izvođača radova. Tako da, ako vam suprugova građevinska tvrtka može obavljati radove, ne vidim zašto vam ne bi mogli napraviti troškovnik. Možda je dilema ovih u banci jedino u tome što je moguće da je isti prenapuhan da se dobije što veći iznos kredita a ne utroši sve na adaptaciju, jer se iznos kredita isplačuje na tekući račun korisnika kredita a izbačeni su uvjeti da se pri isplati kredita predoče računi. No, na kraju krajeva sasvim je svejedno jer ono što ste podigli ćete i otplatiti, a takav troškovnik (prenapuhani) se može nabaviti i od nekog poznanika koji je također ovlašteni izvođač a u biti nema nikakove veze s vama. Ukoliko vas odbiju zatražite pismeno na koje se to točno odredbe pozivaju, barem ćete znati ima li osnova za isto, te kako dalje postupiti, gnjaviti se s njima ili jednostavno promijeniti banku.

U biti, to što navodite nije odricanje nego ustup svoga nasljednog dijela. Može se ustupiti drugom nasljedniku a nećakinja to vjerovatno nije.

I molit svevišnjeg da banka ne sazna i sjeti u roku tri godine podnijet tužbu protiv vas.

Teško da ima, jer se i samo odricanje od nadljedstva smatra besplatnim pravnim poslom te je također podložno tužbi za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, za koju je rok isto tri godine.

I nadalje nema, uspoređujući oba kao i način donošenja, veze jedan s drugim. Pa, možete. Kao i ESLJP. Dakle, radi se o naknadi koja se obračunava u tekućoj godini za tekuću godinu. I tu niti u zakonu a ni u pravilniku nema ništa sporno niti retroaktivno.

S time da bi u prilog rokova za tužbu išlo ovo što ste nažalost naveli

Još veći razlog da riješimo to pitanje zakonski.

Moguće, no nije svejedno jer ste prvo citirali odredbe jednog zakona, pa ste to stavili naglašeno u zagradu a ispod ste citirali odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju. Uz to je iznad komentirano da su novim zakonom ukinute naknade za stambene kredite. Pa da budemo pravno korektni te da netko ne bi pomislio da se naknada ne može naplatiti ni za stambene kredite podignute prema odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju, prema onome što sam naveo može se.

Skoro pa točno. I prije stupanja na snagu Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju (NN 101/17) banke su davale stambene kredite sa fiksnom kamatnom stopom određeni broj godina, pa u slučaju prijevremene otplate kredita a u skladu sa čl.16 st.2 Zakona o potrošačkom kreditiranju imaju pravo na naknadu jer u prvom navedenom zakonu (ZSPK NN 101/17) postoji odredba u Prijelaznim i završnim odredbama u čl.44 (1) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na ugovore o stambenom potrošačkom kreditu sklopljene do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Nema na čemu.

Angažirate nekoga tko ga ne poznaje. Naime, postoji Kodeks strukovne etike Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, koji je donesen na temelju Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti. Tim Kodeksom se uređuju temeljna načela i pravila ponašanja kojih se trebaju pridržavati članovi Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije. Pa iako jedna od odredbi u čl.4 kaže da (3) U svakodnevnom radu ovlašteni inženjeri dužni su postupati jednako prema svima, bez diskriminacije ili pogodovanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etničke ili socijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja ili pripadnosti, invalidnosti, obrazovanja, spola, spolne orijentacije, bračnog ili obiteljskog statusa, ili na bilo kojoj drugoj osnovi, poštujući pri tomu ljudska prava i dostojanstvo osoba. također u čl.8 propisuje (1) Ovlašteni inženjeri dužni su odbiti ponuđeni posao ukoliko su uvjeti takvi da se ne mogu ispuniti ili ako ne postoje pretpostavke za njegovo izvršenje. te u čl.12 (1) Ovlašteni inženjeri su obvezni izbjeći poslove koji bi mogli utjecati na njihovo nepristrano djelovanje u struci. Ovu odredbu ne smiju povrijediti neposredno niti posredno, putem drugih osoba, članova obitelji i slično. Postupanje protivno ovom pravilu predstavlja težu povredu Kodeksa.

Ukoliko se nalazi na čestici već postojeće stambene građevine, ne. To što piše zgrada nema veze jer je zgrada svaka građevina koja se sastoji od vanjskih zidova i krovne konstrukcije s jednom ili više zatvorenih prostorija kojima je omogučen pristup, te može služiti za zaštitu ljudi, životinja ili stvari. Postoji nešto što se zove urbanizam kao znastvena disciplina koja se bavi proučavanjem, uređivanjem gradova i naselja i planiranjem njihovog razvoja. I sve je to dio prostornog planiranja kojim se propisuje što se može i kako a što ne.

Zakon o obveznim odnosima, čl.66-71. Moguća je tužba za pobijanje dužnikovih pravnih radnji. Što se tiće darovnog ugovora tužba se može podnijeti i protiv pribavitelja (daroprimatelja) bez obzira je li on znao ili nije da se pribavljanje može pobijati. Rokovi za podizanje tužbe su za naplatne (ugovori o doživotnom/dosmrtnom uzdržavanju) poslove 1 godina a za besplatne (darovanje) 3 godine, te se isti računaju od dana kada je poduzeta pravna radnja koja se pobija.

Naravno ukoliko taj namet bude po vrijednosti manji od darovane (legaliziranog dijela) stvari. Što se meni nekako čini da ne bu tako bilo. Nadalje, po opisu postavitelja pitanja, dojma sam da se radi o budućoj imovini, a prema ZOO darovati se može sadašnja i najviše polovina buduće imovine (osim ukoliko se na daruje samo buduća imovina). Možda je najjednostavnije sačekati završetak legalizacije pa darovati onda čistu stvar sa nekakovim nametom.

Ima li smisla ili ne, to je pitanje koje bi trebali postaviti sami sebi. Zašto bi to trebalo trajati 20 godina ukoliko se radi o sekundarnoj pravnoj pomoći prema državi zamoljenoj da poduzme određene radnje pravne pomoći. Ono što je određeno zakonom je da svaka stranka u postupku ima mogučnost na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Dalje se ima pravo na zahtjev opisan u članku.

Ne vidim neku zapreku za ovo što ste naveli, osim u dijelu završetka legalizacije. Ukoliko bi ste naveli i da bi oni trebali platiti troškove iste (doprinose, kaznu) radilo bi se o nametanju protučinidbe te se onda ne bi radilo o darovanju.

Može se darovati buduća imovina, s time da sam mišljenja pošto nema prave predaje stvari u posjed, isti bi se trebao solemnizirati kod JB ili sačinit u obliku JB akta. Tako bi vam ga vjerovatno i JB mogao sačiniti. Možete i sami (ili uz pomoć odvjetnika), te ovjeriti kod suca nadležnog suda što ispada povoljnije.

Split, Vukovarska 1, za branitelje vidite ovdje

Nije baš kvalitetno pojašnjeno jer bi se dalo zaključiti da donošenjem samog rješenja ne bi bilo relativne ni za naplatu, te da je relativna služila samo za donošenje rješenja, što nije točno pa je i pravnica donekle na dobrom putu u svojoj tvrdnji. Jer ovo, donijeti rješenje i utvrditi obvezu nije jedno te isto. Pitanje je kompleksnije nego se čini, pa tako i sam odgovor. Pri pojašnjenju treba uzeti u obzir sam zakon, njegovo tumačenje, kao i zakone koji se naslanjaju na njega, pa samo pojašnjavanje određene situacije postaje malo sofisticiranije. Dakle, postoje odredbe bivšeg Općeg poreznog zakona u čl.94, 95 i 96. Prema čl.94 je određeno kada nastupa zastara prava na utvrđivanje porezne obveze, pri čemu je pravnici vjerovatno zanimljiv st.6 koji kaže da zastara prava na naplatu poreza, ... počinje teći ..., ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu ... Iz toga bi se dalo zaključiti da se ne može naplatiti porez ni istekom tri godine od donošenja prvog rješenja. I to je pravilan zaključak u nekim slučajevima. No, "utvrdilo" je boldano iz razloga što su utvrđivanje i naplata porezne obveze dvije etape porezno pravnog odnosa, te da naplata porezne obveze ne može ni započeti prije nego li se ista utvrdi. Pa tako ni tijek roka za naplatu ne može započeti prije nego li se porezna obveza utvrdi. Kako su sva rješenja o porezu na promet nekretnina pisana tako da žalba odgađa izvršenje rješenja dolazimo do toga da je porezna obveza utvrđena izvršnošću rješenja, a kada je izvršno propisuje Zakon o općem upravnom postupku u čl.133 na kojeg Opći porezni zakon upućuje kao opći propis. Slijedom navedenog, porezna obveza je nastala, pravo na utvrđivanje je pokrenuto unutar roka relativne zastare, porezna obveza je utvrđena dostavom rješenja kojim se odbija žalba (od prije dva dana) te bi sad tek počeo teći rok od tri godine za pravo na naplatu, no dalje se primjenjuje čl.96 i rok od 6 godina koji počinje od kada je zastara prvi put počela teći.

OK, onda na temelju svega što ste napisali prigovor bi trebao izgledati kao što sam ga postavio jučer a prepravio upravo. Sretno.

Ako je pitanje isto kao i od Gordane-zd, Zadar32, stornirat ću vas sve skupa sviđalo vam se to ili ne. Odgovoreno vam je ovdje.