Spitfire

Poštovani, baš da može koliko hoće, e ne može. Prvo bi valjalo vidjeti što je sve određeno prostornim planom. Naime, u njemu je točno određeno što se može, kako i koliko. Također i udaljenost ležečih krovnih otvora, što je u večini slučajeva 3m od međe. No, također može pisati i da se to ne odnosi na krovne otvore na krovu čija je ploha nagiba manjeg od 45 stupnjeva.

Nije baš došao zakon, nego je na području Požege vršena katastarska izmjera i tehnička reambulacija, odnosno obnavljanje i dopuna ZK, temeljem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina i Zakona o zemljišnim knjigama. Nije baš automatski, ali u ovakovom slučaju, te kada se podaci u katastarskom operatu uvelike razlikuju od podataka u zemljišnim knjigama, ZK sud donosi odluku temeljem čl.199 Zakona o zemljišnim knjigama, posebno st.2 koji kaže da će se na raspravu pozvati samo osobe čiji su podaci sakupljeni u katastarskoj izmjeri (što je korisnica navela da je napravljeno), a osobe upisane u ZK neće se posebno pozivati, osim po pravilima iz čl.180a ZZK. Nadalje, čl.3 propisuje redoslijed izvora na temelju kojih će se sastaviti novi uložak a to su podaci iz javne ili privatne isprave predočene sudu, podacima iz katastarskog operata, podacima iz zemljišne knjige koja će se zatvoriti kao i knjige položenih ugovora. Dakle, ujak se nije javio na poziv i predočio isprave pa su upisani podaci iz zemljišne knjige koji, koliko sam uspio istražiti datiraju od '47, upisani '49 temeljem prava dosmrtnog uzdržavanja. Takovo rješenje ZK sud po službenoj dužnosti šalje katastru pa su identični podaci upisani i u posjedovni list. Međutim, iako su u ZK zadnje promjene vršene 2014 i kao takove upisane i u posjedovni list te su isti podaci ažurni na jučerašnji dan, zanimljivo je da se podaci u posjedovnom listu razlikuju od uvjerenja iz 2015 priloženog u postu. Tu se u uvjerenju pojavljuje Lucija koja je vjerovatno nasljednik Marice koja se i dalje vodi kao vlasnik 4/16 u ZK i u posjedovnom listu na jučerašnji dan.

Poštovani, 1.Ili na ulazu u zgradu ili na ulazu u stan 2. Za određena društva/obrte da (pravne osobe s javnim ovlastima, određene usluge u turizmu, u prometu itd.), za druge ne. Zato što je za takovu vrstu računa postoje odredbe u Općem poreznom zakonu i Zakonu o trgovini. 1.Na pečatu 2.Na ugovorima ne, na web stranicama i jedno i drugo, memorandumu da. Sud. Čl.382 st.4 ZTD Zato što ste sva pitanja mogli staviti pod jedan post, sva se odnose na isto.

Pa ne mogu vam natovariti štetu za trajnu invalidnost ako toga nema. Na, kraju krajeva i OK imaju svoje vještake. No, to vam svakako spada u ono, "nemati sreće u nesreći". Tako vas još mogu gnjaviti za štošta privatnom parnicom. Ali razlog više napomenuti još jednom svima "kad piješ ne vozi", pogotovo i u svjetlu događaja na Kvatriću.

To bi im trebalo pisati u Općim uvjetima poslovanja. No, međutim u onima koje sam pročitao ima velikih besmislica što se tiće rokova jer Zakon o posredovanju u prometu nekretnina u čl.15 st.2 i 3 kaže, (2) Ugovor o posredovanju u prometu nekretnina sklapa se u pisanome obliku i na određeno vrijeme. (3) Ako ugovorne strane ne dogovore rok na koji sklapaju ugovor o posredovanju, smatra se da je ugovor o posredovanju u prometu nekretnina sklopljen na određeno razdoblje od 12 mjeseci i može se sporazumom stranaka više puta produžiti. Prestanak ugovora o posredovanju je određen čl.17 istog Zakona, (1) Ugovor o posredovanju sklopljen na određeno vrijeme prestaje istekom roka na koji je sklopljen ako u tome roku nije sklopljen ugovor za koji je posredovano ili otkazom bilo koje od ugovornih strana. (2) Nalogodavac je dužan naknaditi posredniku učinjene troškove za koje je inače bilo izričito ugovoreno da ih nalogodavac posebno plaća. (3) Ako u roku do 12 mjeseci nakon prestanka ugovora o posredovanju nalogodavac sklopi pravni posao koji je posljedica posrednikova djelovanja prije prestanka ugovora o posredovanju, dužan je posredniku platiti posredničku naknadu u cijelosti, osim ako ugovorom nije drukčije ugovoreno. (4) Odredbe stavka 2. i 3 ovoga članka odnose se i na prestanak ugovora o isključivome posredovanju. Vjerovatno, po Općim uvjetima da to spada u posredničke troškove.

Poštovani, onda možete sami angažirati mjernika da odredi među, međutim u tome slučaju susjed treba biti prisutan i u slučaju njegovog protivljenja međa neće biti obnovljena. Ili možete podnijeti prijedlog za izvanparnično uređene međa. Za provođenje postupka uređenja međe nadležan je općinski sud na području na kojem se predmetne nekretnine nalaze. Sud će rješenje o uređenju međa donijeti na licu mjestu, a ujedno će i označiti među međašnim znacima. Od trenutka kada je sud među označio međašnim znacima, smatra se da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno, treba to i dokazati u parničnom postupku.

Ako je utvrđena nedozvoljena količina alkohola, osiguranje će sigurno od vas potraživati svu naknadu štete isplačenu po odštetnom zahtjevu.

Poštovani, što vam znaći "međa u katastru"? Postoje li međne oznake na terenu ili sumnjate da je ušao u vaše gledajući izvod iz kat.plana. Ili imate takav dojam gledajući na nekom online pregledniku?

Tu se misli na čl.51 st.3 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, gdje bi ostali suvlasnici koji zajedno imaju najmanje 9/10 ne moraju učiniti vjerojatnim osobito ozbiljan razlog išli na razvrgnuće isplatom iz st.1 istog članka? Zakon o porezu na promet nekretnina po pitanju oslobođenja plaćanja poreza na promet nekretnina razvrgnučem suvlasništva, govori pod Općim oslobođenjima u čl.11 st.8. No, tumačenje porezne uprave je da se navedene odredbe odnose samo na slučajeve kada se dijeli nekretnina koja nije bila etažirana prema omjerima idealnih dijelova, pa se etažiranjem stjeću posebni dijelovi. Tako da to ne vrijedi u vašem slučaju.

O pa tu bi onda valjalo poslati dopis i konzervatorskom odjelu.

Što vam ovo znaći "na zaštičenoj čestici"?

Poštovani, koliko je meni poznato promet koji ostvarujete preko tekućeg računa ne podliježe kontroli porezne uprave. Porezna uprava nema uvida u njaga, niti joj banka dostavlja podatke o prometu putem istog. No, određeni iznosi uplate mogu biti interesantne uredu za sprječavanje pranja novca.

Samo u slučajevima gdje u uputi o pravnom lijeku piše da žalba ne odgađa izvršenje odluke.

Poštovana, kako bi donacija bila porezno priznati trošak, s aspekta poreza na dobit, iznos iste ne smije biti veći od 2% prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Na primjer, firma XY je u 2015. godini ostvarilo ukupni prihod u iznosu od 1.000.000 HRK. U 2016. godini firma XY je darovala fizičku osobu za dio troškova liječenja u iznosu od 30.000 HRK. Iz navedenog proizlazi da je firmi XY porezno priznati trošak u iznosu od 20.000 HRK (1.000.000 HRK x 2%) dok preostali iznos od 10.000 HRK nije porezno priznati trošak. Nadalje, darovanja koje nije plaćeno osnovnim, dopunskim, dodatnim i privatnim zdravstvenim osiguranjem niti na teret sredstava fizičke osobe, porezno priznati trošak nastaje pod uvjetom da je darovanje odnosno plaćanje troškova obavljeno na žiroračun u tuzemstvu primatelja dara i vjerodostojne isprave tj., Odluke ovlaštenog tijela (uprava trgovačkog društva, poslodavac pojedinac) o doniranju. Odgovora na pitanje prije ili naknadno nema ni u Zakonu i Pravilniku o dobiti, Općem poreznom zakonu, a jedino sa stajališta poreza na dohodak sve što pravna osoba donira direktno fizičkoj osobi, a ne odnosi se na zdravstvene potrebe, smatra se oporezivim dohotkom. Kako bi se gledalo na fakturu (koju darovatelj prilaže u porezno priznati trošak) i naknadnu uplatu, ja bih vas uputio da postavite upit u područnoj ispostavi PU.

Ovo nažalost nije moguće jer HOK zabranjuje svako reklamiranje odvjetnika a što je određeno i pravilima Foruma. No, svakako možete iznijeti problem u podforumu Tražim odvjetnika, te vam se zainteresirani mogu javiti putem ostavljenog kontakta ili privatnim porukama.

Poštovani, nažalost ne vidim smisla, jer će se PU sigurno pozvati na čl.11a st.6 koji je dovoljno jasan. A i vjerovatno u poreznom rješenju piše negdje dolje, u obrazloženju "Porez na promet nekretnina utvrđen izrekom ovog rješenja, kojeg je građanin (porezni obveznik) bio oslobođen, naplatit će se naknadno ako se ispune uvjeti iz članka 11a. stavak 6. istog Zakona."

Ma super. Ima li možda kakove veze ovo s vašim upitom?

..dopušteno je Zakonom o prostornom uređenju, je li "moguće" je samo u smislu dali je još ZP.

Poštovani, prijavite komunalnom redarstvu temeljem čl.2 st.3 Zakona o građevinskoj inspekciji.

Poštovani, radit će se ovdje o nerazvrstanim cestama pa, se JLS pozivaju na Zakon o cestama. Pa da ne otvaramo novu raspravu, pogledajte cijelu temu http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/82958-Zakon-o-cestama-otimačina-privatne-imovine?highlight=cesta

Samo bih se nadovezao, ako sve ovo što je G-man napisao ne urodi plodom, učinci zaštite od opasnosti od rušenja zgrade mogu se ostvariti ne samo stvarnopravnoj, nego i na obveznopravnoj razini na temelju odredaba članka 1047. ZOO, koja ima preventivnu funkciju. Naime, prema odredbma čl. 1047 st. 1 ZOO-a svatko može zahtijevati od drugoga ukloniti izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i suzdržati se od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti poduzimanje odgovarajućih mjera za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili uklanjanje izvora opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini, čl.1047 st. 2 ZOO. U skladu s navedenim odredbama ZOO-a susjed čija je nekretnina u opasnosti zbog ozbiljne opasnosti da se susjedna zgrada ili drugi objekt potpuno ili djelomično sruši može popularnom tužbom iz članka 1047 ZOO-a zahtijevati poduzimanje svih potrebitih mjera za otklanjanje izvora opasnosti. Btw, zanimljivo je da nepopravljanje ruševne zgrade uz ispunjenje pretpostavki određenih posebnim propisom može dovesti do presumpcije gubitka vlasništva. Naime, takva ruševna zgrada može se smatrati napuštenom nekretninom i postati vlasništvo Republike Hrvatske čl. 133 st. 2 ZVDSP. Međutim da bi se neka nekretnina smatrala napuštenom nekretninom posebnim propisom moraju biti propisane pretpostavke za prestanak prava vlasništva zbog nepopravljanja zgrade iz čl. 133 st. 3 istog zakona. Takav poseban propis nisam siguran da je RH još donijela.

A darovanu ste naslijedili, kupili s bračnim drugom ili sami, tražili već oslobođenje?

Pa bi možda valjalo poslati preporučeno s povratnicom dopis "majstoru" da će te u slučaju daljnjeg zavlačenja oko završetka radova i izdavanja računa postupiti kao što je Matrix napisao. Bilo bi tu za navesti i članaka iz Zakona o gradnji, no neki kompromitiraju i vas kao investitora. No, slobodno pogledajte i sami. Čl.49, 53, 54, 55, 135, te prekršajne odredbe čl.162, 167

Ili ako ne postoji građevina Ne No, prema Zakonu o prostornom uređenju, postoji mogučnost parcelacije neizgrađenog građevinskog zemljišta odlukom suda u postupku utvrđivanja prava vlasništva, što će reći da možete pokrenuti razvrgnuće suvlasničke zajednice, ako je to moguće geometrijskom podjelom.

Poštovani, pogledajte čl.11a, posebno st.2 http://www.zakon.hr/z/69/Zakon-o-porezu-na-promet-nekretnina