Spitfire

Prema ovome, ako je to iz njihovih Općih uvjeta, boldano vam je bitno, što će reći da vas kao novog korisnika mogu solidarno teretiti samo za spomenuto razdoblje, nikako i za dug nastao prije.

Poštovani, a na ostavinskoj se nije znalo za postojanje oporuke? Zakon o nasljeđivanju čl.235 (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe oporuka, sud će je proglasiti, te zapisnik o proglašenju i presliku oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a zadržati njezin izvornik. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego će obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju oporuke i upozoriti ih da mogu svoja prava na temelju oporuke ostvarivati u parnici.

O ovome sam vam već napisao, kao i Matrix. Vjerovatno, no zavisi samo što sve piše u Općim uvjetima za promjenu korisnika vodnih usluga Vašeg Komunalnog društva.

Poštovani, to trebali razjasniti sa bivšim vlasnikom. Neka provjeri na FINI je su li mu pravomočnom ovrhom i oni "sjeli" na račun. Ako jesu, vi nemate ništa sa dugom, a sve ostalo ide u smjeru app. Ako nisu, dug prije prijenosa obveza (prema Općim i tehničkim uvjetima isporuke vodnih usluga bilo kojeg KD) na novog vlasnika netko mora platiti. Ili bivši vlasnik ili vi.

OK, izdana je Uporabna i tu se nešto zakompliciralo pa nije provedeno kroz katastar i ZK. Čega ste onda vi svi suvlasnici, pašnjaka? I je li to suvlasništvo uknjiženo?

Poštovana, recimo to ovako. Zavisi koliki je odštetni zahtjev. Bez angažiranja stručne osobe ne vjerujem da bi uspjeli sami dobiti parnicu. Pa odvagnite sami.

Poštovani, je li zgrada etažirana?

Poštovana, što je naznačeno (a trebalo bi biti) u predugovoru oko (i nakon) isplate cjelokupnog iznosa?

Poštovani, što znaći točno "u postupku ovrhe"?

Poštovana, isto tako, bjegom sa mjesta nesreće nema nikakovih dokaza da niste. No, valjalo bi znati i po kojim osnovama iz Općih uvjeta za obvezno osiguranje i Zakona o obveznom osiguranju u prometu je postavljen tužbeni zahtjev.

Poštovani, kako se korisnica Samo jedna majka zahvalila na savjetima, a nadam se i da je korisnik Petoma dobio zadovoljavajuć odgovor na svoj upit (ako niste, slobodno otvorite zasebnu temu), a preostalo dvoje korisnika dobilo dovoljno prostora za razmjenu stavova, za svaku daljnju raspravu ne vidim potrebe i smisla stoga temu zaključavam.

Nema na čemu.

Ne morate. Zavisi od količine stranaka, sam postupak ovjere 15-20 min.

Poštovani, trebao bi predstavnik stanara. No, možete i sami. Kako je rijeć o poslovima redovite uprave (redovito održavanje nekretnine), treba vam večina po suvlasničkim dijelovima, ne po broju suvlasnika. I na kraju, ne tužite suvlasnike, nego u izvanparničnom postupku tražite da sud donese odluku da se neki posao redovite uprave, a nužan je za održavanje stvari, poduzme ako ne možete osigurati večinu. Čl.40 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Poštovani, pa jeste joj rekli da imate isplatne liste na kojima je skinut najam? Svejedno, odnesite joj sporne liste osobno, a oni neka istražuju gdje i kako je završio novac.

Za početak bi trebali postupiti po odredbi čl.379 st.3 (3) Upravitelja koji postupa suprotno obvezama iz ovoga članka, suvlasnici mogu razriješiti dužnosti te im je dužan naknaditi štetu koja nastane radi njegove nemarnosti ili propusta.

Pogotovo stoga što je Odlukama o komunalnom doprinosu koje su dopunjavane zbog Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim građevinama (u zavisnosti od JLS do JLS) dana mogučnost za plačanje na rate ali se trebalo pri predavanju zahtjeva odlučiti želi li se plačati doprinose odjednom ili na rate. Tako da vjerujem da ni to više nije moguće.

Poštovani, niste baš precizirali koja pa možete pogledati ovdje http://www.zakon.hr/z/168/Zakon-o-najmu-stanova

Nekoga hiće lijepo vrijeme? Poštovana, ovom objavom ste me bacili u dvojbu. Jednostavo obrisati upis koji nije nešto neprimjeren ali nema nikakove veze s temom, ili ostaviti pa vam pokušati objasniti nešto. Daklem, Legalis nije Vrtuljak ljubavi iz negdašnje Arene, niti bilo kakav internetski portal za spajanje srdaca. Isto tako smatram da ni dotična mlada dama nije ovdje zbog toga. A kultura, ili je imate ili ne. I nema nikakove veze s vašim razmišljanjem. Stoga bih vas zamolio da se suzdržite od ovakovih komentara. Lp

Poštovana, ako bi se radilo o namjenskom stambenom kreditu, baš i ne jer će vam banka za realizaciju kredita, za vas kao korisnika kredita tražiti (predugovor) i kupoprodajni ugovor naslovljen na vas.

Poštovani, duplirate temu a lijepo sam vam već dao odgovor za upis u posjedovni list darovanjem. Što se tiće pojedinačnog ispravnog postupka, provodi se kad za to postoji opravdani razlog. Opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kada je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo, koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje po odredbama ZZK može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. U slučaju ne slaganja ZK i posjedovog lista, kada su u zemljišnoj knjizi vlasnici s kraja 19. ili početka 20. stoljeća, odnosno kada je riječ o „starim“ upisima, a u katastru je upisan posjednik koji česticu uživa (sam ili po pravnim prednicima) dulje od 20 godina, a ne raspolaže ispravom kojom se može uknjižiti kao vlasnik u zemljišnu knjigu. Upravo taj posjednik može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak, o svom trošku. Dakle, pojedinačni ispravni posupak može podnijeti onaj tko ima pravni interes a mora sudu dokazati da: a) ima opravdani razlog i da b) je učinjeno vjerojatnim da osobi pripada neko pravo koje u njezinu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. Pri tome uvijek mora biti riječ o pravu koje prema odredbama ZZK može biti predmet upisa u zemljišnu knjigu. Opravdani razlog i činjenje vjerojatnim je propisano odredbom čl.108. Zemljišnoknjižnog poslovnika, a u tekstu ZZK odredbom članka 200. stavak 1. i 3. Da li bi ZK uzeo u obzir darovni ugovor (bez obzira što ga nečete moći upisati u posjedovni list) prema čl.109 stavku 4, kao opravdani razlog te da je učinjeno vjerojatnim da majci pripada neko pravo koje u njenu korist nije upisano, ta odluka ostaje na ZK sudu. Usput, teme su vam spojene.

Poštovani, knjiženje nema veze s porezom. Porezna obveza nastaje sklapanjem ugovora i ovjerom kod JB, te se nastanak porezne obveze mora prijaviti u roku 30 dana od nastanka.

A kako je došao na susjedin balkon?

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Uredba o održavanju zgrada. Pa prema čl.379 st.1 Upravitelj je dužan osobito, brinuti se da se zajednički dijelovi nekretnine održavaju u graditeljskom i funkcionalnom stanju, nužnom za normalno korištenje... Uredba o održavanju zgrada, čl. 2. Sredstva zajedničke pričuve suvlasnici zgrade koriste prema godišnjem odnosno višegodišnjem programu osobito za pokriće troškova: - redovitog održavanja i poboljšavanja zajedničkih dijelova i uređaja zgrade, - hitnih popravaka zajedničkih dijelova i uređaja zgrade..., čl.3 daje popis zajedničkih dijelova zgrade, a čl.5 kaže da se hitnim popravcima smatra poduzimanje radova na zajedničkim dijelovima i uređajima zgrade naročito u slučaju: - kvarova na plinskim instalacijama, - kvarova na sustavu centralnog grijanja i toplovodnom sustavu, - puknuća, oštećenja i začepljenja vodovodne i kanalizacione instalacije, radi spriječavanja daljnjih štetnih posljedica, - kvarova na električnoj instalaciji, - znatnijih oštećenja dimnjaka i dimovodnih kanala, -prodiranja oborinskih voda u zgradu, saniranja posljedica istog prodora, te znatnijeg oštećenja krova, - narušene statičke stabilnosti zgrade ili pojedinih dijelova zgrade, - kvarova na dizalu, - otpadanja dijelova pročelja. Upravitelj može obaviti hitne popravke i na posebnom dijelu zgrade ako iste ne obavi vlasnik tog dijela zgrade, a od njih prijeti opasnost ostalim dijelovima zgrade. U tom slučaju utrošena sredstva zajedničke pričuve dužan je nadoknaditi vlasnik tog dijela zgrade. Kad upravitelj utvrdi potrebu obavljanja hitnih popravaka dužan je iste poduzeti odmah ili u najkraćem roku.

Poštovana, komunalni doprinos se utvrđuje rješenjem tijela uprave pa je stoga rok zastare propisan čl.233 st.1 Zakona o obveznim odnosima, (1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. Obročna otplata komunalnog doprinosa ne spada u povremene tražbine iz čl.2, kao komunalna naknada, nego je to otplata duga u obrocima pa za nju ne vrijedi trogodišnji rok propisan čl.226