Roxette

Mogu vam i ja potvrditi da HZZO uvijek "kasni" nekoliko dana za HZMO-om.
 
Prijave i odjave normalno funkcioniraju bez obzira na koronu.

Mogu vam i ja potvrditi da HZZO uvijek "kasni" nekoliko dana za HZMO-om.
 
Prijave i odjave normalno funkcioniraju bez obzira na koronu.

Po mom mišljenju, može nakon završetka liječenja podnijeti dopunski odštetni zahtjev s konačnim iznosom štete. Ako je odbiju, ima pravo prigovora, te pravo na tužbu protiv osiguravajućeg društva, jer je sva ta šteta dio istog štetnog događaja koji je pokriven predmetnom policom. Naravno, pod uvjetom da polica nije iskorištena što se tiče visine osigurnine. Isto tako, s obzirom da je osiguratelj već prihvatio svoju odgovornost za osnovu nastale štete, vjerujem da će u daljnjem tijeku postupka sporna biti samo visina.

U aneksu ugovora vjerojatno piše da je to aneks ugovora tog i tog. Ako je tako, i aneks prestaje vrijediti. Ako je definirano nekako drugačije, onda može vrijediti i tri godine. Trebali bi znati točno. Ali vjerojatno je ovo prvo.

Aneks je zapravo samo dodatak nečemu tj. u ovom slučaju ugovoru. Pa kada prestane vrijediti taj ugovor čiji je on dodatak, tada prestaje i on vrijediti.

iako je stari post iz mirovinskog su vam dobro rekli..ako je došlo do naknadnog sporazuma u kojem je regulitano da se radnik neće vratiti kod tog poslodavca, tada ide odjava s prvom odlukom o neplaćenom dopustu iz logično razloga jer se radnik nije vratio na rad a što je i potvrđeno sporazumom...kada bi odjava išla s datumom iz sporazuma, ispalo bi da je radnik cijelo vrijeme radio te bi poslopresavac bio u obvezi nadokanaditi uplatu doprinosa itd... ovdje je sporazum samo kao činjenica da prestaje radni odnos, dok je odjava  s datumom kada ste ga prvi puta stavili na mirovanje,,jer od tada više ne radi, neovisno o činjenici što se imao ili ima do isteka vratiti na posao... lp

Ne znam što bih dodao osim onog najvažnijeg što je rečeno u članku - zavisit će od slučaja do slučaja (kazuistički pristup).
Slažem se da postoje određene situacije, gdje bi radnik imao pravo na takvo što (primjerice prilika koja se pruža jednom u životu, posao gdje bi zarađivao nekoliko puta više od sadašnjeg), ali onda treba paziti da se to ne počne zloupotrebljavati, zato je izuzetno važna sudska praksa, koja će se formirati, a koja će morati valorizirati kako radnikovu potrebu za napretkom, ali isto tako i poslodavčevu potrebu da ne bude doveden u "škripac" glede svoje organizacije obavljanja rada, a vezano uz ispunjavanje svojih obveza. Gotovo sam siguran da će praksa u početku biti šarolika, ali s vremenom bi se trebala iskristalizirati.
Osobno, smatram da je mjesec dana sasvim dovoljno vremensko razdoblje da se nađe zamjena u preko 90% slučajeva, no ima i specifičnih slučajeva u kojima to možda neće biti dostatno vrijeme, pa bi donošenje odluke in favorem radnika, štetilo poslodavcu, a sviđalo se nekome ili ne, i njega Zakon o radu štiti, istina daleko slabije doli radnika, ali ipak.

Kao sudionik natječaja imate pravo uvida u natječajnu dokumentaciju izabrane kandidatkinje (dužni su zaštititi jedino njene osobne podatke:mail adresu, kućnu adresu, broj mobitela, OIB, MIO, sliku i sl), ali dokaze o ispunjavanju uvjeta su dužni predočiti na uvid na zahtjev.
Zatražite uvid pismeno, ako vam ga odbiju, imate još jedan argument za žalbu.
Inspekcija rada je sigurno nadležna kod nepravilnosti pri zapošljavanju kada su javne ustanove u pitanju.

Imajte samo na umu da ako radnica prekine radni odnos recimo polovinom 2018. godine ( što znači i da je u slučaju prekida stekla pravo na korištenje samo polovine punog godišnjeg odmora za tu godinu), poslodavac nema pravo tražiti nikakav povrat ili nešto slično od nje.

Kao sudionik natječaja imate pravo uvida u natječajnu dokumentaciju izabrane kandidatkinje (dužni su zaštititi jedino njene osobne podatke:mail adresu, kućnu adresu, broj mobitela, OIB, MIO, sliku i sl), ali dokaze o ispunjavanju uvjeta su dužni predočiti na uvid na zahtjev.
Zatražite uvid pismeno, ako vam ga odbiju, imate još jedan argument za žalbu.
Inspekcija rada je sigurno nadležna kod nepravilnosti pri zapošljavanju kada su javne ustanove u pitanju.

Obratiti se inspektoratu rada...
Napomena, u takvoj potvrdi koju izdaje poslodavac mogu pisati samo činjenice "radnica xy, u pravnoj osobi xz je bila zaposlena na radnom mjestu Medicinska sestra od tad do tad".
Eventualno se može dodati "po potrebi je obavljala administrative ne poslove" ili tako nešto.
Bitno je da ne smije pisati ništa što bi radnika dovelo u nepovoljan položaj pri sljedećem zaposlenju.
Dakle samo čiste činjenice gdje, kad i na kojem radnom mjestu je radila.
 

Obratiti se inspektoratu rada...
Napomena, u takvoj potvrdi koju izdaje poslodavac mogu pisati samo činjenice "radnica xy, u pravnoj osobi xz je bila zaposlena na radnom mjestu Medicinska sestra od tad do tad".
Eventualno se može dodati "po potrebi je obavljala administrative ne poslove" ili tako nešto.
Bitno je da ne smije pisati ništa što bi radnika dovelo u nepovoljan položaj pri sljedećem zaposlenju.
Dakle samo čiste činjenice gdje, kad i na kojem radnom mjestu je radila.
 

Iz ZORa, čl.130
1) Poslodavac je dužan u roku od osam dana na zahtjev radnika izdati potvrdu o vrsti poslova koje obavlja i trajanju radnog odnosa.
(2) Poslodavac je dužan u roku od petnaest dana od dana prestanka radnog odnosa radniku vratiti sve njegove isprave i primjerak odjave s obveznoga mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te mu izdati potvrdu o vrsti poslova koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.
(3) Poslodavac u potvrdi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne smije naznačiti ništa što bi radniku otežalo sklapanje novog ugovora o radu.
Za početak - pisano, poslati poštom, preporučeno s povratnicom, tražiti potvrdu, u zahtjevu slobodno citirajte gore navedeni članak.
 

Obratiti se inspektoratu rada...
Napomena, u takvoj potvrdi koju izdaje poslodavac mogu pisati samo činjenice "radnica xy, u pravnoj osobi xz je bila zaposlena na radnom mjestu Medicinska sestra od tad do tad".
Eventualno se može dodati "po potrebi je obavljala administrative ne poslove" ili tako nešto.
Bitno je da ne smije pisati ništa što bi radnika dovelo u nepovoljan položaj pri sljedećem zaposlenju.
Dakle samo čiste činjenice gdje, kad i na kojem radnom mjestu je radila.
 

" Dozivio je nezgodu nakon odlaska s posao od tog drugog "- drugi
 
S HZZO-a:
http://www.hzzo.hr/zastita-zdravlja-na-radu/ozljeda-na-radu/
" U skladu s odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ozljedom na radu  smatra se:
-ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,
-bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,
-ozljeda nastala na način iz točke 1. koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,
...."

Mislim da bi taj dokument trebao biti dio personalnog dosjea radnika. Radnik je jedan primjerak trebao dobiti, pretpostavljam da ga je izgubio?
Stečajni upravitelj bi možda mogao imati informaciju gdje su završili, među ostalima, i ti dokumenti.
Pada mi na pamet još jedino eventualno HZMO. Kada se radnik odjavljuje, možda je kadrovska služba kao prilog uz odjavu poslala i dokument kojim dokazuje da je radni odnos prestao sporazumno. Ali ako i je, ne znam koliko su oni to dužni čuvati.
Možda pokušati svratiti do područnog ureda prema mjestu prebivališta radnika?
 
Sretno!
 
 

Po meni bi tu situaciju bilo najelegantnije pokriti plaćenim dopustom po članku 86. ZOR-a, koji kaže da "tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji".
Plaćeni dopust koji bi se radniku dao za gašenje požara bi se mogao podvesti pod osobne potrebe.
Radniku se tako ne oduzimaju dani godišnjeg odmora, plaćeno mu ja kao da je na radu, a imate neku evidenciju na rješenju o plaćenom dopustu da radnik nije ta 2 dana na radnom mjestu.
Ako je poslodavac baš u strahu nek se dogovori s radnikom da radnik napiše nekakakv zahtjev u slobodnoj formi tipa " ja, xy, molim poslodavca xz da mi u razoblju 24. i 25. kolovoza 2017. omogući korištenje plaćenog dopusta u svrhu gašenja požara" i potpiše ga.
Poslodavac napiše rješenje kojim se to omogućuje i to bi po meni bilo dovoljno.

Po meni bi tu situaciju bilo najelegantnije pokriti plaćenim dopustom po članku 86. ZOR-a, koji kaže da "tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji".
Plaćeni dopust koji bi se radniku dao za gašenje požara bi se mogao podvesti pod osobne potrebe.
Radniku se tako ne oduzimaju dani godišnjeg odmora, plaćeno mu ja kao da je na radu, a imate neku evidenciju na rješenju o plaćenom dopustu da radnik nije ta 2 dana na radnom mjestu.
Ako je poslodavac baš u strahu nek se dogovori s radnikom da radnik napiše nekakakv zahtjev u slobodnoj formi tipa " ja, xy, molim poslodavca xz da mi u razoblju 24. i 25. kolovoza 2017. omogući korištenje plaćenog dopusta u svrhu gašenja požara" i potpiše ga.
Poslodavac napiše rješenje kojim se to omogućuje i to bi po meni bilo dovoljno.

Ne znam zašto vam novi poslodavac traži potvrdu od starog poslodavca o korištenju GO.
Stari godišnji kod bivšeg poslodavca, iskorišten ili neiskorišten se novog poslodavca ionako ne tiče.
Bivši poslodavac vam je te dane dužan isplatiti i to je to.
 
Koliko dana ste sve skupa godišnjeg imali kod starog poslodavca i jeste li radili 5 ili 6 dana tjedno?

Pravilo je da se plaćeni dopust koristi neposredno uz događaj (u ovom slučaju smrt).
 
Ako je sahrana 6. radni dan od smrti npr (što je ipak više iznimka nego pravilo), onda se dogovorite s poslodavcem da koristite plaćeni dopust tako da se poklapa s organizacijom sprovoda i samim sprovodom.
 
Vaša će supruga imati pravo na plaćeni dopust zbog smrti roditelja supružnika, jedino ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu firme u kojoj radi.

Bobo, mislim da autor teme misli na one oglase na portalima Posao hr i Moj posao.
 
Takvi poslodavci vjerojatno plaćaju i portalima i stručnjacima da im naprave selekciju najboljih kandidata i prezentiraju najboljih xx kandidata. Najčešće zato jer nemaju vremena sami primati desetke/stotine molbi, odgovarati na njih, provjeravati je li priloženo sve što se tražilo i sl ( ili to jednostavno ne žele raditi).
 
Malo čudno možda izgleda, ali to bi trebali biti provjereni poslodavci koji kao klijenti plaćaju nekome da za njih provede postupak zapošljavanja.
Da tražim posao, javila bi se na takav oglas ukoliko mi je zanimljiv. Bliska osoba je baš nedavno dobila posao kod takvog poslodavca.

Slobodni dani radi rođenja djeteta (kao i plaćeni dopust radi smrti člana obitelji, selidbe i slično) se u pravilu koriste neposredno uz sam događaj.
A i po svoj logici se to odnosi na oca djeteta, jer majka koristi porodiljni.
 
Godišnji možete, u dogovoru s poslodavcem, početi koristiti odmah nakon isteka porodiljnog, znam za više takvih slučajeva.

Ako se ne varam, po novom ZOR-u je produlje zastarni rok za potraživanja iz radnog odnosa na 5 godina (što ne uključuje potraživanja kojima je rok zastare od 3 godine istekao prije stupanja na snagu novog zakona)

Poštovana,
već sam Vam odgovorio u Inbox-u i izrzio svoju sumnju da:
"1. Vaš Vam poslodavac neko vrijeme ne uplačuje doprinose za MO i ZO,što će reći da Vas je odjavio sa ovih osigurnja,te da praktički niste u radnom odnosu a tim činom prekršio je nekoliko Zakona i napose zakon o radu. Vi morate:
-prvjeriti u HZMO i HZZ-u do kada Vam je plaćo doprinose. Tržiti od tih ustaova potvrdu o uplatama i onda porazgovarati sa poslodavcem i tražiti ga da Vam ih odmah uplati . On zna da su to kriminalna i prkeršajna djela i da bi Vaša prijva PORZNOJ upravi i Inspktoratu za RO imala tekške posljedice za njega jer su zaprječene novčne kazne reda veličina i do100.000 kn i više."
Učinite kako saVam prdložio a onda ćemo dalje.
To da je knjgovođa pogriješio je samo loš izgovor.
Poslodavcu uputite,poštom sa povratnicom: Zahtjev za zaštitu prava u kome ćete tražiti Obračune plaća i dokaze o uplati doprinosa za MO i ZO. Za neizdavanjeobrčuna plaće prema ZOR-u a nakon Vaše prijave Inspektoratu ,poslodavcu slijedi:
Najteži prekršaji poslodavca
Članak 229.


(1) Novčanom kaznom od 61.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba:
34) ako radniku ne dostavi obračun dugovane, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine, ili ako obračun nema propisani sadržaj (članak 93. stavci 2. i 4.)
a pomenuti čl.93.
Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini
 

Članak 93
(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.


(3) Obračuni iz stavka 2. ovoga članka su ovršne isprave.
(4) Ministar pravilnikom propisuje sadržaj obračuna iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
a taj sadržajje ovo:
 
MINISTARSTVO RADA I MIROVINSKOGA SUSTAVA
2606
Na temelju članka 85. stavka 4. Zakona o radu (»Narodne novine« broj 149/09, 61/11 i 82/12), ministar rada i mirovinskoga sustava donosi
PRAVILNIK
O SADRŽAJU OBRAČUNA PLAĆE, NAKNADE PLAĆE ILI OTPREMNINE
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje sadržaj obračuna isplaćene plaće i naknade plaće (u daljnjem tekstu: obračun isplaćene plaće), odnosno obračuna iznosa istih koje je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako ih na dan dospjelosti nije isplatio (u daljnjem tekstu: obračun neisplaćene plaće) i obračuna isplaćene otpremnine, odnosno iznosa otpremnine koju je poslodavac radniku bio dužan isplatiti ako je na dan dospjelosti nije isplatio (u daljnjem tekstu: obračun neisplaćene otpremnine).
(2) Izrazi koji se za fizičke osobe u ovom Pravilniku koriste u muškom rodu su neutralni i odnose se na osobe muškog i ženskog spola.
Članak 2.
Obračun isplaćene plaće sadrži:
1) podatke o poslodavcu:
– za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, osobni identifikacijski broj (u daljnjem tekstu: OIB) i žiro-račun,
– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun,
2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se plaća odnosno naknada plaće isplaćuje putem banke,
3) razdoblje odnosno mjesec za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje,
4) podatke o ostvarenim satima rada i druge podatke od kojih ovisi iznos plaće te iznos plaće po tim osnovama ili podatke o satima za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće i iznos te naknade.
Članak 3.
(1) Podaci iz članka 2. stavka 1. podstavka 4. ovoga Pravilnika sadrže:
1) ostvarene sate rada odnosno druge podatke od kojih ovisi iznos plaće (sati redovitog rada prema rasporedu radnog vremena s posebno iskazanim satima rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću; sati prekovremenog rada s posebno iskazanim satima takvog rada nedjeljom, blagdanom ili neradnim danom utvrđenim posebnim zakonom i rada noću i drugo),
2) sate pripravnosti,
3) sate za koje radnik ostvaruje pravo na naknadu plaće, s posebno iskazanim satima:
– godišnjeg odmora,
– privremene spriječenosti za rad zbog bolesti,
– blagdana i neradnih dana utvrđenih posebnim zakonom,
– plaćenog dopusta,
– u kojima je radnik odbio raditi zbog neprovedenih mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radu,
– prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran,
– u kojima radnik ne radi zbog drugih opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom ili kolektivnim ugovorom,
– u kojima radnik nije radio iz razloga za koje je sam odgovoran,
4) ostale propisane, utvrđene ili ugovorene dodatke i primitke,
5) vrste i iznose doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz plaće i to:
– za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
– za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
6) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope,
7) utvrđeni iznos plaće ili naknade plaće po osnovama iz stavka 1. podstavka 1., 2. i 3. ovoga članka,
8) utvrđeni iznos i vrstu obustave,
9) utvrđeni iznos za isplatu,
10) datum određen za isplatu plaće.
(2) Poslodavac u obračunu plaće nije obvezan navoditi podatke iz odredbe stavka 1. ovoga članka koji u razdoblju odnosno mjesecu za koji se plaća ili naknada plaće isplaćuje kod radnika ne postoje.
Članak 4.
Obračun isplaćene otpremnine sadrži:
1) podatke o poslodavcu:
– za pravnu osobu: tvrtku, sjedište, OIB i žiro-račun,
– za fizičku osobu: ime i prezime, adresu, OIB i žiro-račun,
2) podatke o radniku: ime i prezime, adresu, OIB, broj računa i naziv banke, ako se otpremnina isplaćuje putem banke,
3) podatke o otpremnini,
Članak 5.
Podaci o otpremnini iz članka 4. stavka 1. podstavka 3. ovoga Pravilnika sadrže:
1) mjerila za utvrđivanje otpremnine, ako njen iznos ovisi o određenim mjerilima (broj godina rada za koje je radnik ostvario pravo na otpremninu i iznos prosječne bruto plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, odnosno druga ugovorena ili utvrđena mjerila),
2) ukupni iznos bruto otpremnine i od toga:
– neoporezivi iznos,
– oporezivi iznos,
3) vrste iznosa doprinosa za obvezna osiguranja koji se obustavljaju iz oporezivog dijela otpremnine i to:
– za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup),
– za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
4) iznos predujma poreza i prireza porezu na dohodak iz oporezivog iznosa otpremnine,
5) iznos otpremnine za isplatu, kojeg čine zbroj neoporezivog iznosa i neto od oporezivog iznosa otpremnine,
6) datum određen za isplatu otpremnine.
Članak 6.
(1) Obračun isplaćene plaće radnika na izdvojenom mjestu rada, osim podataka iz članka 2. i 3. ovoga Pravilnika, sadrži i podatke o naknadi drugih troškova radniku vezanih uz obavljanje ugovorenih poslova.
(2) Obračun isplaćene plaće radnika upućenog na rad u inozemstvo, osim podataka iz članka 2. i 3. ovoga Pravilnika, sadrži i podatak o osnovici prema kojoj su obračunati doprinosi, ako je ta osnovica različita od iznosa plaće te podatak o novčanoj jedinici u kojoj se plaća isplaćuje.
(3) Obračun isplaćene plaće pomorca koji je član posade broda u međunarodnoj plovidbi, sadrži podatke o iznosu bruto plaće, o broju dana za koje pomorac ima pravo na dodatak te iznos pomorskog dodatka i podatak o novčanoj jedinici u kojoj se plaća isplaćuje.
Članak 7.
(1) Ako poslodavac na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće odnosno otpremninu, obračun iznosa koji je bio dužan isplatiti sadrži podatke iz članka 2. i 3., odnosno članka 4. i 5. ovoga Pravilnika, s tim da umjesto podatka o datumu određenom za isplatu, sadrži podatak o danu dospjelosti te potpis ovlaštene osobe i pečat poslodavca.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, uz podatke iz članka 2. i 3. ovoga Pravilnika, obračun neisplaćene plaće sadrži i podatke o:
1) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
2) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za predujam poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope,
3) primatelju, računu i pozivu na broj odobrenja za druge obustave iz plaće.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, uz podatke iz članka 4. i 5. ovoga Pravilnika, obračun neisplaćene otpremnine sadrži i podatke o:
1) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (I. stup) i za doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. stup),
2) primatelju, žiro-računu i pozivu na broj odobrenja za predujam poreza i prireza porezu na dohodak uz iskazan osobni odbitak i stope.
(4) Ako poslodavac na dan dospjelosti u cijelosti ne isplati plaću, naknadu plaće odnosno otpremninu, dužan je radniku uručiti dva obračuna, odnosno jedan za isplaćeni, a drugi za neisplaćeni dio plaće, naknade plaće ili otpremnine, u propisanom sadržaju.
Članak 8.
Ako inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi da poslodavac u propisanom roku radniku nije dostavio obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos isplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da poslodavac radniku nije u propisanom roku dostavio obračun dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine ili utvrdi da ti obračuni nemaju propisani sadržaj, rješenjem će poslodavcu naložiti dostavu obračuna sa svim propisanim podacima.
Članak 9.
Poslodavac je obračunske isprave, čiji je sadržaj propisan ovim Pravilnikom, dužan čuvati najmanje četiri godine, a u slučaju kada poslodavac ima saznanja da je pokrenut radni spor u pogledu ostvarenja prava iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pri čemu bi za ostvarenje tih prava mogle biti relevantne i obračunske isprave, iste je dužan čuvati do pravomoćnog okončanja toga spora.
Članak 10.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće ili otpremnine (»Narodne novine« broj 37/11).
(2) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/12-01/150
 
Urbroj: 524-03-01-01/2-12-4
 
Zagreb, 25. listopada 2012.
Dakle posupite kako sam Vas uputio.

Šanse su nikakve. Veća bi šansa bila da ste ušli sa molbom za povrat u prijašnje stanje, što sada više nije moguće, zbog proteka roka.