ledena_kisa

Nije zapreka ni kada bi bio osuđen za ono koje se goni po prijedlogu (npr. prijetnja susjedu). Kleveta svakako nikako.
Osim ako nije posao gdje se radi sigurnosna provjera (pitanje je koliko bi tu kleveta problematična bila, prijetnja bi). Na službenička mjesta se većinom ne radi provjera. Samo u Carini i policiji, ali za policajca, ne za državnog službenika.
 
 

U pravilu uvjetnu.

Hrvatska? Brišete se iz kaznene evidencije po službenoj dužnosti, što znači da ne trebate pisati zahtjev. Briše se nakon proeteka roka od 3 godine od roka provjeravanja uvjetne osude (rok kušnje, od njegovog isteka, pa 3 godine nakon). 

Nije dug put od prijemne pisarnice do referenta, nego je dug put od institucije do institucije. U HZMO se radi malo drukčije od sveopćeg dojma javnosti. I morate razumjeti da ta služba mora raditi po Zakonu, a neažurnost Zakona i eventualne zakonske praznine su problem zakonodavca, odnosno države, izvršne i zakonodavne vlasti, Zavod provodi i dužan je to raditi. Put od prijemne pisarnice do referenta se prevali u roku 24 sata sukladno Uredbi o uredskom poslovanju. Putovanje dokumentacije produljuje poštanski promet, nažalost. Ako se dogodi da je nešto poslano u petak - pogotovo, plus poneki praznik itd. 
Netko je pitao što znači kada mu na e građanima piše da je spis zadužen kod ref. mio. tuz., to znači da je spis dan u rad od strane uredskog poslovanja i da je pristigao na rješavanje referentu. U ovom slučaju to je tuzemni referent mirovinsko osiguranje. Sada ovisi o njemu kada će i kojim tempom poduzimati radnje. 
 
Također, razumljivo je da u svakoj instituciji i na mjestu na ovom planetu postoje manje i više marni ljudi i radnici.. Ali imajte razumijevanja za HZMO, tamo dolazi hrpa predmeta, radi dosta mladih ljudi koji se trude i daju sve od sebe. Posebno mislim na Tvrtkovu 5 i Područnu službu u Zagrebu. Razumljivo je da su umirovljenici ugrožena skupina, da žele svoja prava i da im o tome ovisi egzistencija, ali iza svih tih predmeta stoji čovjek. Također, u svrhu saznanja informacija savjetujem vam da se obraćate informatorima Zavoda. 
 
Pogotovo treba imati razumijevanja kada se postupak odvija na relaciji ZOSI-HZMO, kada isti ovisi o dvije institucije i kada HZMO ne može donositi rješenje bez mišljenja i nalaza vještaka. Puno ljudi misle da su te institucije jedno, ali nisu i tu nažalost dolazi do produljivanja postupka kada se sama dokumentacija razmjenjuje između tih institucija jer se to odvija poštanskim prometom. 

Dva su praktična problema ovdje - "egzotično" kazneno djelo (rijetko u praksi) i ZG (koji je preopterećen).
Kako vam je Atomic savjetovao, zatražite obavijest o poduzetim radnjama ili možda još i bolje, otiđite do ODO-a i zatražite uvid u spis, jer ovo "šetanje" nema smisla.

Također, državni odvjetnik je vezan rokom od šest mjeseci od upisivanja kaznene prijave u upisnik KP. Isto tako, na Vaš zahtjev, dužan Vas je obavijestiti o poduzetim radnjama u roku od dva mjeseca od kada ste prijavili djelo. Na policiji se dobije nekakav papir naziva "obavijest žrtvi kaznenog djela", možete se ravnati po tom datumu prijave. Državni odvjetnik mora odgovoriti u roku od 30 dana. Ako postoji razlog uskrate odgovora, isto Vas mora obavijestiti 

Na temelju Vaše prijave, kreće se u postupak. U koordinaciji sa ODO-om, policija provodi izvide koje naloži ODO. U fazi izvida, prikupljaju se dokazi i naposlijetku se odlučuje o osnovanosti prijave i podiže optužnica ili se prijava odbacuje, tzv. rješenje o odbačaju. U vašem slučaju se provodi tzv. istraživanje. Ukoliko dođe do optuženja, postupak seli na sud, ako se ne riješi kaznenim nalogom. Rok u kojem državni odvjetnik mora odlučiti je mjesec dana od završetka istraživanja. Taj rok može produljiti dva mjeseca uz obavezno obavještavanje oštećenika i okrivljenika. U vezi statusa predmeta, savjetujem Vam da se obratite nadležnom ODO u radno vrijeme sa strankama (uživo) i da se informirate o predmetu. Uvid u spis možete ostvariti kada budete ispitani. Po načinu odgovora na pitanja koje ste dobili na DORH-u, pretpostavljam da vam je netko davao općenitd odgovore bez konkretnih ulaženja u detalje. Vas može ispitati državni odvjetnik (nekad i sudac istrage na prijedlog ODO), a može i policija na temelju naloga ODO. Svakako, ispitivanje koje "vrijedi" je ono u kojem Vas upozore da će se Vaš iskaz koristiti u postupku i ako na sudu npr. odbijete odgovarati na pitanja i sl. Taj Vaš iskaz se na sudu može i samo pročitati i on vrijedi. Obavijesni razgovor sa policijom se izdvaja iz spisa nakon podizanja optužnice i ne vrijedi u kaznenom postupku. Uglavnom, vrijedi ispitivanje koje se snima kamerom i u kojem ste upozoreni o pravima. Službene zabilješke policije ne. 

Ukratko, nadležnost Upravnog suda je kontrola zakonitosti akta, između ostalog. S obzirom kako su vam forumaši opisali, akt je zakonit. Upravni sud se bavi tim dijelom. Odjel za prekršaje Općinskog suda se bavi kaznom izrečenom u prekršajnim postupku, kazna nije u nadležnosti Upravnog suda, a u vašem slučaju je riješeno u domeni policije, a jedino što možete osporavati na upravnom sudu jest zakonitost akta policije. Jer u teoriji to je - upravni akt. 

Na temelju Vaše prijave, kreće se u postupak. U koordinaciji sa ODO-om, policija provodi izvide koje naloži ODO. U fazi izvida, prikupljaju se dokazi i naposlijetku se odlučuje o osnovanosti prijave i podiže optužnica ili se prijava odbacuje, tzv. rješenje o odbačaju. U vašem slučaju se provodi tzv. istraživanje. Ukoliko dođe do optuženja, postupak seli na sud, ako se ne riješi kaznenim nalogom. Rok u kojem državni odvjetnik mora odlučiti je mjesec dana od završetka istraživanja. Taj rok može produljiti dva mjeseca uz obavezno obavještavanje oštećenika i okrivljenika. U vezi statusa predmeta, savjetujem Vam da se obratite nadležnom ODO u radno vrijeme sa strankama (uživo) i da se informirate o predmetu. Uvid u spis možete ostvariti kada budete ispitani. Po načinu odgovora na pitanja koje ste dobili na DORH-u, pretpostavljam da vam je netko davao općenitd odgovore bez konkretnih ulaženja u detalje. Vas može ispitati državni odvjetnik (nekad i sudac istrage na prijedlog ODO), a može i policija na temelju naloga ODO. Svakako, ispitivanje koje "vrijedi" je ono u kojem Vas upozore da će se Vaš iskaz koristiti u postupku i ako na sudu npr. odbijete odgovarati na pitanja i sl. Taj Vaš iskaz se na sudu može i samo pročitati i on vrijedi. Obavijesni razgovor sa policijom se izdvaja iz spisa nakon podizanja optužnice i ne vrijedi u kaznenom postupku. Uglavnom, vrijedi ispitivanje koje se snima kamerom i u kojem ste upozoreni o pravima. Službene zabilješke policije ne. 

Također, državni odvjetnik je vezan rokom od šest mjeseci od upisivanja kaznene prijave u upisnik KP. Isto tako, na Vaš zahtjev, dužan Vas je obavijestiti o poduzetim radnjama u roku od dva mjeseca od kada ste prijavili djelo. Na policiji se dobije nekakav papir naziva "obavijest žrtvi kaznenog djela", možete se ravnati po tom datumu prijave. Državni odvjetnik mora odgovoriti u roku od 30 dana. Ako postoji razlog uskrate odgovora, isto Vas mora obavijestiti 

Na korisničkim stranicama vjerojatno otvarate zadnje generirani elektronički zapis kojeg ste generirali ranije. Za svježe podatke morate generirati zapis sa današnjim datumom. Najažurniji podaci su sa datumom uvida. 
 
U odnosu na dilemu oko prijave.. 
Također, u HZMO možete tražiti podatke o prijavi, odnosno je li na odeđeno ili neodređeno, što vam je trenutno aktivno i jeste li i dalje prijavljeni na osiguranje i po kojoj osnovi. Dovoljno je posjetiti šalter Zavoda, preko telefona je radi zaštite osobnih podataka moguće neodavanje takvih informacija. 

Ovrhovoditelji mogu dostavljati ovršne prijedloge, ali se o njima ne odlučuje dok traje zastoj ovrhe.
Teško je to ovako uopćeno odgovoriti. Pitanje je, da li se radi o staroj ili novoj ovrsi radi primjene posljednjih izmjena i dopuna OZ-a. Zatim je pitanje, da li se ovršenik žali da mu je to jedina nekretnina ili da je u pitanju očiti nesrazmjer itd ( ovo vrijedi, ako je ovrha pokrenuta od rujna 2017.). A ako su ispunjeni svi uvjeti za provedbu ovrhe na nekretnini, tada se u sudskom postupku utvrđuje vrijednost predmetne nekretnine i potom se postupak nastavlja na Fina-i koja provodi dražbu nekretnine. Na prvoj el. javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod 4/5 utvrđene vrijednosti nekretnine, a na drugoj el.javnoj dražbi ispod 3/5. Prikupljanje ponuda traje 10 radnih dana i nekretnina se prodaje onome tko ponudi za nju najveći iznos i onda se od dobivenog iznosa podmiruje dug ovrhovoditelju, založnim vjerovnicima,  troškovi postupka, porezi..., a nakon toga iznos koji preostane pripada ovršeniku.
 

Ja vidio nedavno na oglasnoj ploči 😁

Ona nije dužna svjedočiti, ali ako je dala iskaz u sklopu istraživanja, to vrijedi u postupku. Dakle, ono što je policiji rekla, odnosno njihovi zapisnici, izdvajaju se iz spisa, u istraživanju je upozorena da nije dužna svjedočiti, ako nije, može se pozvati na to i na sudu, ali na sud treba ići. To je njeno zakonsko pravo. Što se tiče prijetnje policiji, to je nešto drugo i to ovisi o iskazu policajaca. 

Ako bude kaznene osude, vjerojatno uvjetnu, iako prijeti i bezuvjetna, s obzirom na materijalne dokaze, mislim da neće biti sporno dokazati namjeru neovlaštenog stavljanja u promet opojnih droga. Vi se možete braniti sa ovim navodima, u prilog vam ide što ste kazneno neosuđivani, a i sve ostalo potencijalno što uspijete dokazati. Svakako bi savjetovao odvjetnika. 

Ako bude kaznene osude, vjerojatno uvjetnu, iako prijeti i bezuvjetna, s obzirom na materijalne dokaze, mislim da neće biti sporno dokazati namjeru neovlaštenog stavljanja u promet opojnih droga. Vi se možete braniti sa ovim navodima, u prilog vam ide što ste kazneno neosuđivani, a i sve ostalo potencijalno što uspijete dokazati. Svakako bi savjetovao odvjetnika. 

Ako bude kaznene osude, vjerojatno uvjetnu, iako prijeti i bezuvjetna, s obzirom na materijalne dokaze, mislim da neće biti sporno dokazati namjeru neovlaštenog stavljanja u promet opojnih droga. Vi se možete braniti sa ovim navodima, u prilog vam ide što ste kazneno neosuđivani, a i sve ostalo potencijalno što uspijete dokazati. Svakako bi savjetovao odvjetnika. 

Napišite prigovor na prekršajni nalog. Pročitajte dolje uputu o pravnom lijeku. Prigovor ponosite nadležnoj PU i onda odlučuje sud. Napišite to što ste i ovdje - nekažnjavani, u mirovini, teške fin. prilike, rad iako ste u mirovini itd. Platit ćete zasigurno, ali je bitno da se makne zabrana da i dalje možete voditi taksi. Prema mojim iskustvima u ovavkvim slučajevima, suci zabranu miču. 

Samo da još dodam neke stvari. Kod zapošljavanja to ide ovako; 
a) redovni poslovi - privatni sektor - mahom se formalno traži uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, čak ni to skoro nikad, a izvadak iz KE da ne govorim.
b) javni sektor - državno tijelo - uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak, zapreka za zasnivanje radnog odnosa u TDU ; pravomoćna presuda za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti; nakon rehabilitacije - nije zapreka; kad ste zaposleni državni službenik, čak možete biti osuđeni na uvjetnu ili ako vam bude zamjena za opće dobro, ne dobivate otkaz - osim ako nije povreda službene dužnosti, npr. korupcija u obavljanju posla - lokalna samouprava u pravilu se ravna po Zakonu o državnim službenicima - javne službe - čak i manje !; naime - u javnim službama : HZMO, HZZ, HZZO, nema zapreke čak ako ste i pravomoćno osuđeni, a niste rehabilitirani, jer javne službe iako su dio javnog odnosno državnog sektora, primjenjuju opće propise kod zasnivanja radnog odnosa, a formalnu prijavu udovoljava uvjerenje da se ne vodi kazneni postupak. Izvatke iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije, traže jedino CZSS i slične službe, e sad, iskreno nisam gledao zakone, pa nisam upućen kakva je tu situacija oko rehabilitacije koja nastupi kod nekog odgojitelja za ta posebna kaznena djela, je li zapreka unatoč rehabilitaciji - nadam se da je.
c) posebne službe u sklopu državnih tijela; SOA, VSOA, MUP itd. - uz gore navedeno - sigurnosna provjera, postoji Zakon o sigurnosnim provjerama, definira jasno čini mi se 3 razine iste, koja je za što, kako se provodi, što se provjerava, opisuje upitnike i tako dalje i tako dalje...
d) specifični poslovi poput ovog kojeg forumaš navodi
U zaključku; 
nije mi okej *ako* netko bude pravomoćno oslobođen od prekršaja/kaznenog djela, a pogotovo ako se ne primjenjuje in dubio pro reo u presudama da mu to bude nekakva zapreka kod prolaska sigurnosne provjere bilo koje razine; 
nije mi okej da u javnim službama se ne primjenjuju pravila iz zakona o državnim službenicima jer između državne i javne službe razlike praktički i *nema*
 
okej mi je da unatoč rehabilitaciji, ovisno o kaznenom djelu kojeg ste nekad počinili, ipak ne možete raditi u nekim službama i okej mi da tome služi sigurnosna provjera da se to utvrdi - poput rada u vrtićima,  školama, poslovima sigurnosti itd. Nedopustivo bi bilo da rehabilitirani pedofil opet dođe među djecu. Možda je primjer previše oštar i ekstreman, ali je usporediv onome da višestruko osuđivani pljačkaš dođe u poziciju da čuva banku. Iako rehabilitiran, jasno je da egzistira bojazan da uslijed životnih okolnosti opet dobije ideju za pljačku, a možda baš i na samom poslu ! Zato se i zove - sigurnosna provjera...
Nadalje, ne slažem se da jednom osuđivana osoba je zauvijek etiketirana. U zakonu jasno stoji nitko vas ne može pozvati na odgovornost kad nastupi rehabilitacija. Vi niste više osuđivani. Možete se zaposliti u državnom tijelu ili javnoj službi. Možete slobodno prelaziti granicu, možete ponovno učiniti kazneno djelo i kao olakotna okolnost vam će se uzeti činjenica da niste osuđivani. Dakle, niz prilika da svoj život nastavite voditi ispravnim putevima.
Sigurnosna provjera je specifična sama po sebi i sasvim je životna situacija u kojoj sudac može pasti na istoj, ako agenti utvrde da se druži sa sumnjivim ljudima. Kako bi on trebao reagirati? Sudac je, ugledan je, obavlja svoj posao dobro drugi niz godina, želi napredovati na viši sud i dođe negativan nalaz - pa razlog može biti banalan, ravno da mu je prvi rođak činitelj kaznenih djela, a njih dvoje su u dobrim odnosima!
Isto tako, slažem se da  ima puno nedorečenosti, trebalo bi to puno bolje sistematizirati, pomalo je banalno da imamo suce koji padaju sigurnosnu provjeru za viši sud, a neometano rade na aktualnom radnom mjestu...
I da, možda nije svo zlo u tome da ne možete radit posao gdje se nosi oružje. Pa što će vam oružje, ima ljepših poslova:)

Dobro, ali vi brkate neke pojmove. Ne možete osuđivanom za kaznena djela sa elementom nasilja dati pištolj. Pogotovo ako je koristio hladno ili vatreno oružje u izvršenju djela. Makar to bilo rehabilitirano. Od tuda i pojam operativno saznanje. Na temelju procjene, utvrđeno je da isti predstavlha rizik. Mislim da nisu dužni ni obrazložiti. Na kraju krajeva, sigurnosnu provjeru možete pasti i bez da ste ikad osuđivani. Pa eto, kako je to pravedno onda? Slažem se da bi taj sistem trebalo urediti, jer ne može ministar unutarnjih poslova biti izuzet provjere, a zaštitaru banke se pretresti život. Daleko od tog da treba urediti, ali daleko od tog da svak ima pravo nositi oružje. Jer nema. 

Pa koliko uopće ima smisla da stoji online raspored ročišta iz 2015. Da ne govorim ako ste oslobođeni, ili ako je nastupila rehabilitacija, ma i bez toga. Osobni podaci, ovo ono. Ima tu. Slažem se sa G-man oko pojašnjenja, ali kod nas je sve tako kako je. Dakle, koliko vidim, neki pišu imena i prezimena optuženika, a neki ništa. Ova moja tema je otvorena jer mi nije jasno bilo zašto jedan sud ne objavljuje ročišnik. Ne radi to ni danas nakon naputka VSRH. Ne navodi ni inicijale ni nikakve podatke. A neki pišu sve. 
I što se tiče komunikacije sa sudom, predlažem onu papirnatu. Jer sveti prijemni štambilj vam jamči da odgovor dobiti morate. Elektronička pošta.. Ah, nema smisla dalje. Sretno i javite ishod 

Ne, u tom slučaju ne vidim kazneno-pravnu odgovornost, jer nema štete po poslodavca. Ovi primjeri koje sam spomenuo bili su gdje su se troškovi umjesto u stotinama kuna, isplaćivali u tisućama kuna, a to definitivno jeste prijevara, i nijedan poslodavac to neće trpjeti. Dan-danas to ljudi rade misleći da ne rade ništa loše, jer tako svi rade, po njihovu uvjerenju. Onda kada im dođe postupak, onda se čude i negoduju, a volio bih čuti njihovo iskreno mišljenje da netko to njima napravi?
Znači, ako realne štete nema (ili je ona par kuna, dakle beznačajna), ne vidim problem (osim ovog prekršajnog kojeg spominjete).

Ne bi se uopće trebala zamarati time što netko u firmi misli, nego odmah po takvom događaju zvati policiju, pa će policajci procijeniti što i kako.
 
Slažem se da nije dovoljan intenzitet da bi bilo kazneno djelo, ali prekršaj narušavanja javnog reda i mira može biti baš sve, tako da bi se i ovo lijepo uklopilo.
 
Baš...

Ako djelo ne promatramo u smislu prekršaja, mislim da je u kaznenom smislu daleko od - bludnih radnji. Mislim da samo tapšanje ne može biti blud, s obzirom da je u pitanju bedro, a ne neko drugo mjesto. Možda se i varam. 
 
Ja mislim da takvi ne računaju na ništa 😁 

Može se okarakterizirati kao prekršaj protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 6. ili 13. zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji za takvo djelo propisuje novčane kazne od 50 do 250, odnosno 350 DM tj. 30 dana zatvora. U prijevodu, novčane kazne do nekih 12000 kuna ili bezuvjetni/uvjetni zatvor u trajanju do 30 dana. 
 
Ako je osoba neosuđivana, bila bi kažnjena sa nekih 300 do 600 kuna.