mutavi

Poštovani,
Nije polemika, nego traženje stručne pomoći.
Iskreno zahvaljujem na dosad iznesenom.
Lp

V= 73,18m3 (Po) + 433,44m3 (P) = 506,62m3. (Za volumen prizemlja uzeta je samo visina vijenca budući u objavama prije je rečeno da krovišta nema. Ako ima bila bi potrebna i visina sljemena) 
Vn= Non x Lk , Non= 300x4kn + 206,62x10kn
Vn 3266,20 kn x 1 (ako se zgrada nalazi unutar granica građevinskog područja)
Visina naknade iznosila bi cca 3266,20 kn. Ukoliko se iznos naknade plati jednokratno u roku od 30 dana od dana izvršnosti rješenja o naknadi, obvezniku se odobrava popust od 25% na visinu utvrđene naknade pa bi to iznosilo 2449,65 kn   

I što se ovdje ima dijeliti kad je več pri samom stjecanju pravno podijeljeno

Vi ne dajete dozvolu, već ste stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole. Ni na koji način ne možete susjedova prava određena prostornim planom, smanjiti a isto tako niti povećati. 
Kao što Vam je gore rečeno, ako je zahvat u skladu sa pp, možete samo odgađati pravomoćnost gd.

U pravnom se prometu suvlasnički dio ima smatrati kao samostalna stvar,slijedom čega svaki suvlasnik može samostalno raspolagati svojim suvlasničkim dijelom neovisno o volji ostalih suvlasnika(izuzev ako je ugovoreno pravo prvokupa).
Dotični suvlasnik nemože ostalih 5 suvlasnika spriječiti da prodaju svoje suvlasničke dijelove,no isto tako tih 5 suvlasnika nemogu primorati dotičnog da učestvuje u kupoprodaji,odnosno proda svoj suvlasnički dio.

Nije vam potreban geodetski snimak izvedenog stanja ako bi išli na postupak ozakonjenja, već u tom slučaju samo tri kopije Izvoda iz katastarskog plana. 
e ovo Vam zavisi od jedinica lokalne samouprave koje obračunavaju naknadu. Neke obračunaju na razliku m3, a neke na cijeli objekat. Komunalni i vodni doprinos se obračunava na razliku.
 
Od ovog svakako prvo krenite. Da li je zgrada bila/je izgrađena u skaladu s aktom za građenje? 
 
 
 

Može svakako, no ne vidim potrebe kada je i sam korisnik naveo da je u pojasu planiranog kanala, kao i to da je trenutno nemoguće za legalizirati. Svjestan je da u biti ne može ništa.

Nažalost, ne može se izvlačiti na mladost i naivnost, već će taj d.o.o. morati podmiriti svoje dugove. Sreća u nesreći je što to trgovačko društvo samo odgovara za svoje dugove, a osnivači i direktori ne (osim u iznimnim slučajevima). Prevaranta svakako kazneno prijaviti za prijevaru u gospodarskom poslovanju, mada, kao što kažu i ostali komentatori, tada i mlada osoba odgovara skupa s njim.

ako to nisu osobe sa kojima je djed sklopio ugovor o diobi,prijedlog za upis će biti odbijen.
 
Iz sudske prakse:
"No u pogledu nekretnina koje su u rješenju o nasljeđivanju utvrđene kao izvanknjižno vlasništvo treba upozoriti žalitelja da niti njegova prednica nije bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica, a što znači da se na tim nekretninama, a na temelju predmetnog rješenja o nasljeđivanju, ne može upisati niti on kao nasljednik, jer nije udovoljeno materijalnoj pretpostavci knjižnog prednika iz čl. 40. Zakona o zemljišnim knjigama. To ne znači da nasljednik nije također izvanknjižni vlasnik tih nekretnina, budući da je on vlasništvo tih nekretnina stekao nasljeđivanjem, kao jednim od zakonom dopuštenih načina stjecanja prava vlasništva na nekretninama u smislu odredbe čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine”, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06). Međutim, nasljednik se ne može upisati u zemljišnoj knjizi kao vlasnik na temelju rješenja o nasljeđivanju, već isti može pokrenuti pojedinačni ispravni postupak ili postupak pred parničnim sudom, radi sređivanja vlasništva ili utvrđivanja prava vlasništva na predmetnim nekretninama.” Županijski sud u Varaždinu, Gž-511/09-2, od 29. IV. 2009.

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora 2. doplatak za djecu 3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojega se ne može isplatiti potpora 4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta 5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja 6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji i/ili 7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka 8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak = ne uračuvanaju se u godišnji limit od 15000 kn
 

Po svemu kako ste opisali, ne mora te se možete upisati kao novi vlasnik bez problema.
Akt i dokumenti koji se prema Zakonu o gradnji smatraju uporabnom dozvolom, među ostalime su i pravomočna građevinska dozvola odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građ. inspekcije da nije u toku postupak iste.
Uz priložene dokumente na zahtjev stranke, sud briše zabilježbu iz ZK da uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji. 
Dakle, sve kako je određeno zakonom ste naveli da je napravljeno, te za građevine za koje je prikupljena navedena dokumentacija nije potrebno izdavanje uporabne dozvole.   
 
 

znači da postoji rješenje o nasljeđivanju,obzirom da je temeljem istog izvršen upis prava vlasništva pokojnog oca nad poslovnim prostorom.
Idete u z.k.ured Općinskog suda i zatražite kopiju rješenja o nasljeđivanju koje se čuva u zbirci isprava.Radi lakšeg pronalaska je dobro da znate gruntovne oznake poslovnog prostora.
Kad ishodite rješenje bit će puno toga jasnije,obzirom da je u istom navedeno što je sve činilo ostavinsku masu,odnosno da li je o predmetnom stanu uopće raspravljeno.
mogao bi se napraviti anex u smislu promjene na strani najmodavca,a koja promjena je nastala silom zakona(smrću).

1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora 2. doplatak za djecu 3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojega se ne može isplatiti potpora 4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta 5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja 6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji i/ili 7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka 8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak = ne uračuvanaju se u godišnji limit od 15000 kn
 

ukoliko do takvog scenarija dođe,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora miješanja javne vlasti u pravo na dom,sukladno čl.8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl.34 Ustava RH.
Članak 8. Konvencije:
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga ... doma...
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih."
Članak 34 Ustava RH
""Dom je nepovrediv""
 
Naime,prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. godine te U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. godine, koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima B. protiv Hrvatske (presuda, 29. svibnja 2012. godine – zahtjev br. 42150/09), O. protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011. godine: zahtjev broj 48833/07) ,a koje odluke Evropskog suda imaju pravnu snagu odredaba Ustava RH,;
-"dom“ je autonoman pojam i ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, posebice o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, te zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi, ukoliko tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prodaje i prisilnog iseljenja ili samo iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takove mjere.
Što će reči da u konkretnom slučaju sama činjenica što bi drugi suvlasnik po domaćem pravu,odnosno po odredbama ZV imao uporište za civilnu diobu,to ga još uvijek ne ovlašćuje  da  zahtijeva javnu prodaju i faktički vaše iseljenje, jer je potrebno raspraviti pitanje je li konkretna nekretnina u kojoj Vi stanujete zajedno sa obitelji predstavlja „dom“ zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije i čl.34 Ustava RH, i jeli civilna dioba/prodaja razmjerna legitimnom cilju koji se time ostvaruje,odnosno da li je prodaja i faktički iseljenje nužna mjera za ostvarenje legitimnog cilja drugog suvlasnika,a koji teret dokazivanja je upravo na njemu i on je taj koji u tom slučaju treba navesti činjenice i predložiti dokaze na okolnosti razmjernosti i nužnosti civilne diobe , tj. koja se svrha ima ostvariti prodajom nekretnine, a koja je tako važna da je zbog nje prijeko potrebno ostaviti vas i obitelj bez smještaja.
Naravno,ovo navedeno vrijedi ukoliko konkretna nekretnina doista predstavlja vaš dom.
Ustavni sud RH je svoja stajališta o ustavnim i konvencijskim jamstvima zaštite prava na dom u smislu članka 34. Ustava izrazio u Odlukama;
-U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 12od 28. siječnja 2011., točke 9. do 11.4.,
-U-III-405/2008 od 21. veljače2012., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 38 od 30. ožujka 2012.,točke 20. do 25.3.,
-U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. objavljenoj u"Narodnim novinama" broj 68 od 26. lipnja 2012., točke 10. do 13.,
-U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014.,-
U-III-2073/2010 od 4. ožujka2010., točka 13.
Europski sud za ljudska prava dao je tumačenje sadržaja prava na dom u nizu hrvatskih predmeta, primjerice ;
-Bjedov protiv Hrvatske (presuda, 29.svibnja 2012., zahtjev br. 42150/09, § 57),
-Orlić protiv Hrvatske (presuda,21. lipnja 2011., zahtjev br. 48833/07),
-Paulić protiv Hrvatske (presuda, 22.listopada 2009., zahtjev br. 3572/06),
-Lemo i dr. protiv Hrvatske (presuda,10. srpnja 2014., zahtjevi br. 3925/10 i dr.),
-Brezec protiv Hrvatske(presuda, 18. srpnja 2013., zahtjev br. 7177/10),
-Škrtić protiv Hrvatske(presuda, 5. prosinca 2013., zahtjev br. 64982/12) 

pozakonu koji je važio kad je prijavljena porezna obveza.
zastara se računa početkom  sljkedeće godine od kad prijavljena porezna obveza. znači 2015., 2016., 2017, 
ako na poreznom rješenju piše da je izrađeno krajem 2017. nema zastare iako si porezno rješenje dobio  primio u ovoj godini.
po starom zakonu u roku od 3 godne  porezna mora donijeti privremeno porezno rješenje.

Ako se objekat može fizički podijeliti tako da svaki zasebni dio može predstavljati samostalnu uporabnu jedinicu,onda nevidim zapreku fizičkoj diobi.
Naime,  odredbama čl.50.  st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da će sud djeljive stvari podijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Međutim, ako geometrijska dioba nekretnine nije moguća bez da se znatno umanji njezina vrijednost, sud će odrediti civilnu diobu nekretnine odnosno odlučiti da se nekretnina proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima. Odluku o civilnoj diobi sud donosi nakon dobivenog negativnog nalaza i mišljenja sudskog vještaka građevinske struke o mogućnosti geometrijske diobe nekretnine. 

Na Prekršajni zakon, čl. 152. 

Na Prekršajni zakon, čl. 152. 

Ovo u svrhu utvrđivanja njihovih nasljednika,obzirom da isti polažu pravo na konkretnu pronađenu imovinu.
 
na temelju rješenja o nasljeđivanju iza svakog od petorice braće je za pretpostavit da je bilo nasljeđivanja određenih nekretnina,ovo navodim iz razloga što bi u tom slučaju svako rješenje o nasljeđivanju bilo provedeno u zemljišnim knjigama,pa ako vam je poznato o kakvim se nekretninama radi bilo bi moguće od z.k.ureda zatražiti preslike rješenja koje bi se nalazile u zbirkama isprava.

Varate se ako mislite da je teret dokazivanja na sudu

Zgrada mora biti "postojeća" (Čl 3. st 14. Zakona o gradnji).
 
 Tako je. 

Porezna uprava. 

Kao što je poštovani Mutavi napomenuo, odgovor je bio zbog suvlasništva i suglasnost bi eventualno trebala poradi toga.
Inaće, za postavljanje toplinske izolacije na postojećoj zgradi koja nema više od tri stana ili tri funkcionalne jedinice te nema bruto građ.opovršinu veću od 600 m2 nije potreban ni projekt ni dozvola. Tako da što se toga tiće, Draganec, niste ograničeni s ničim. Pa ne morate ni radove prijaviti. No,
istina, ali u urbanijim sredinama, a kako im je to dio ovlasti, komunalni redari sve češće dolaze upitati jesu li prijavljeni radovi (iako znaju da nije potrebno) čisto da bi provjerili onaj drugi dio priče, tko izvodi radove. Trebao bi biti ovlašteni izvođać.
Ukoliko bi se samo radilo o gornjem pokrovu, dakle letvama, paraprop.folija, crijep i u tome slučaju vam ne bi trebalo ni projekt ni dozvola. No ukoliko bi se diralo u dio nosive krovne konstrukcije (rogovi) pri čemu se još uvijek ne bi i utjecalo na mehaničku otpornost i stabilnost, u tome slučaju bi vam trebao projekt, prijava radova... 

Zanimljivo pitanje na koje i nije baš jednostavno naći valjan odgovor. Naime, komplet fasada kao takova bi spadala u poboljšice te u izvanredne poslove. No ne bi se radila na cijeloj nekretnini pa je pitanje može li se odraditi u sklopu poslova redovnog održavanja. Kako nije poboljšica na cijeloj nekretnini, ne bi se radilo o poslovodstvu bez naloga.
Dakle, kao što je rečeno i poštovanom Draganecu, što se tiće građevinske strane za postavljanje fasade ni vama ne bi trebala građ.dozvola niti projekt, no, ako su toliko zadrti i nema mogučnosti dogovora, probajte s dopisom odvjetnika da će te u slučaju pravljenja problema postupiti prema odredbama čl.40 st.5 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te zatražiti sudsku zaštitu u izvanparničnom postupku.
Možda to upali.
Možda, jer sam davno već napomenuo jednu izreku još iz rimskog prava, communio est mater rixarum (suvlasništvo je majka svađa).
  

Nije potrebna dozvola, vjerovatno je pri spomenutom mišljeno da je potrebna suglasnost drugog suvlasnika. 
 
Navedeno bi spadalo u održavanje građevine, tako da neće biti potreban niti glavni projekt niti ikakva dozvola. 
 
Isto prolazi, ako imate firmu ili obrt registrirane za izvođenje građevinskih radova ili u najgorem slučaju da Vas Građevinska inspekcija ne uhvati