Borbena7

Prvo je stan sa teretom, a drugo je tzv. čisto vlasništvo. Sud nije dužan davati ovakva upozorenja, a i stanje u zemljišnim knjigama je javno dostupno svima.

Odgovorite im preporučeno i sa povratnicom da ćete rado postupiti po njihovom traženju, ali tek po primitku originala ili ovjerene kopije ugovora o cesiji, kao i ovršne isprave. Te da Vam dostave uz to specifikaciju naplaćenog duga tijekom proteklog vremena na temelju te ovršne isprave.

Da, u cijelosti je izuzeta od ovrhe.

Fina je sigurno sve dostavila sudu, jer je sud taj koji vodi postupak. Prema tome, kontaktirajte sud i pozivom na svoj poslovni broj spisa pošaljite požurnicu za postupanje.

Uplate neće utjecati na tijek postupka i oslobođeni ste troškova postupka.

Možete uložiti prigovor na sve navedeno, pa ćete to i dokazivati u parnici. Možda da je još pogledati opće uvjete njihovog poslovanja u smislu da se modemi mijenjaju i da to obavlja radnik, jer nema nikakve logike da je obavio radove, a modem da je ostavio da ga šaljete poštom.

A što je na kraju bilo s tim modemom, jeste ga vratili ili ne?

Odvjetnici su samo punomoćnici koji zastupaju interese onoga tko ih je ovlastio, ali i dalje nije jasno jesu li oni punomoćnici banke ili B2? Kontaktirajte onoga tko je dostavio ovršnu ispravu Fini na provedbu, prema svemu navedenom, to je odvjetničko društvo. Pojasnite im da imate dokaze o uplati, te da će ako se ne povuku sa Fine doći do dvostruke naplate. Po njihovoj reakciji ćete vidjeti što Vam je dalje činiti.

Ovo Vam je pogreška, ubuduće sve tražite i dogovarajte pismenim putem. Što točno mislite pod pojmom naloga? Je li u odnosu na Vas banka bila pokrenula ovršni postupka ili nije nitko dok se nisu uključili odvjetnici na strani B2? Ovo je dobro, jer još nije prošlo 60. dana prema čl. 209. Ovršnog zakona.

Imate li dokaze o sklopljenom dogovoru za taj otplatni plan? Kome ste točno uplaćivali i imate li dokaze za uplate? Sa kakvom ispravom Vas terete tj. je li to nekakvo novo rješenje o ovrsi ili staro od banke, a oni su samo punomoćnici novog ovrhovoditelja B2? Kojeg datuma je ovršna isprava dostavljena na Finu?

Ne, jer to ne bi bili svjedoci u smislu pisane oporuke pred svjedocima ili pak svjedoci javne oporuke.

Jeste sigurni da ona ima baš skrbništvo nad mlađim djetetom? Temeljem koje odluke plaćate alimentaciju? A što je sa alimentacijom za starije dijete? Nije mi baš posve jasno, a s kim bi na kraju djeca živjela, pogotovo ovo maloljetno dijete? Kakvu odluku uopće imate u odnosu na ovo dijete?

Imate li u internim aktima pobliže uređeno ovo pitanje na način da su čak navedene situacije koje se smatraju opravdanim razlozima za otkaz ugovora o radu.

Nije, jer sud je taj koji donosi konačnu odluku tj. donosi rješenje o povlačenju tužbe, a tek po njegovoj pravomoćnosti možemo govoriti o pravomoćno okončanom parničnom postupku.

Dostava se vrši sukladno odredbama čl. 8. Ovršnog zakona. Čl. 209. st. 5. Ovršnog zakona.

Kako Vam se uskraćuju vlastite informacije, možete se za pomoć obratiti Agenciji za zaštiti osobnih podataka. Evo link https://azop.hr/prava-ispitanika/zahtjev-zastita-prava

Iako nema obveze ovrhovoditelje, postoji obveza Fine da primjerak zahtjeva za izravnu naplatu sa svim podacima o ispravi na temelju koje se provodi izravna naplata otpremiti ovršeniku i to odmah po upisu osnove za plaćanje u Očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje tj. po tzv. blokadi računa.

Puno tjedno radno vrijeme mobilnih radnika je 48 h, a ovakvo maksimalno tjedno radno vrijeme može se produljiti do 60 h, ali samo ako prosjek od 48 h nije prekoračen unutar razdoblja od 4. mjeseca. Nadalje, radno vrijeme je vrijeme od početka do završetka rada tijekom kojega se mobilni radnik nalazi na svome radnom mjestu, na raspolaganju poslodavcu te obavlja svoje poslove. Pa prema tome, ovdje nisu u pitanju prekovremeni, već prekršaji poslodavca jer Vam dopušta da prekoračite dopušteno trajanje radnog vremena. A oboje ste u prekršaju zbog ovog načina korištenja kartica.

Sukladno Kolektivnom ugovoru, vrijeme provedeno na seminarima, tečajevima i sličnim oblicima edukacije na koju je radnik upućen od poslodavca za potrebe poslodavca i/ili radi obveznog kontinuiranog usavršavanja, radi stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad, organizirano u ustanovi ili izvan nje, smatra se vremenom provedenim na radu. Pa kako Vam je subota neradni dan, tako nemate pravo na plaćeni dopust.

Možda Vam malo olakša situaciju čl. 122. st. 5. Zakona o radu koji kaže, da radnik ima pravo uz naknadu plaće biti odsutan s rada najmanje četiri sata tjedno radi traženja novog zaposlenja. Također, postoji mogućnost da je kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugovorom o radu kojeg ste sklopili s poslodavcem, pravo na odsustvo s rada produženo na više od ova četiri sata tjedno, pa u tom slučaju imate pravo biti duže odsutni s tjednog rada uz naknadu plaće. Svakako pravo na odsustvo s rada nikako ne može biti kraće od četiri sata tjedno, jer je takav minimum uređen Zakonom o radu.

Za sada nemate opciju nego ignorirati i izdržati ova dva tjedna.

Po ovome što ste naveli, isplaćuje se dnevnica u punom iznosu. Naime, ako poslodavac plaća jedan obrok, tada se dnevnica umanjuje sukladno ovome što ste naveli. Također, praksa je da ako poslodavac plaća jedan obrok, da je to onda u sklopu hotelskog smještaja, pa bi to bio doručak koji je uračunat u cijenu noćenja i koji se smatra troškom noćenja i ne smatra se osiguranom prehranom.

Naknada za neiskorišteni odmor isplaćuje se jedino u slučaju prestanka ugovora o radu. Ne može se isplatiti u slučaju nemogućnosti korištenja godišnjeg tijekom kalendarske godine ili do 30. lipnja sljedeće godine, ako radniku ne prestaje radni odnos. Znači, radnik može neiskorišteni dio godišnjeg odmora iz prethodne kalendarske godine prenijeti u sljedeću kalendarsku godinu, ali ga mora iskoristiti najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Pa prema navedenom, izgubili ste pravo korištenja na stari godišnji odmor i možete koristiti samo godišnji odmor iz tekuće godine. Uz ovo, kako za neiskorišteni godišnji odmor nije kriv poslodavac, tako da nakon 30. lipnja niste mogli ni potraživati naknadu štete.

Trebali ste koristiti pravo na žalbu u odnosu na rješenje o privremenoj mjeri. Pa ako je sudac pristran, postoji viši sud koji donosi odluku po žalbi. U izreci Vam piše do kada je na snazi ta privremena mjera.

Radi se o mjeri koju po članku 149. Obiteljskog zakona određuje sud i to temeljem zaključka stručnog tima centra o procjeni ugroženosti prava i dobrobiti djeteta. Evo link za Pravilnik o mjerama zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta, pa pogledajte na kraju liste za procjenu. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_11_123_2346.html