Borbena7

Vjerovnik uvijek može predložiti sudu promjenu predmeta ovrhe, ali u Vašem slučaju sud će mu je odobriti u onom trenu kada on bude mogao dokazati sa potvrdom HZMO da ste nezaposleni, a ne ukoliko dokaže da poslodavac nije uplatio sredstva u njegovu korist. Ukoliko se poslodavac ovako nastavi ponašati, tada vjerovnik protiv poslodavca koji ne postupa po rješenju o ovrsi, može pokrenuti ovrhu radi naplaćivanja svih obroka koje je propustio obustaviti i isplatiti, te mu odgovara i za svu štetu koju je zbog toga pretrpio.
Iz prakse, najčešće to čine jer su površni u svome radu i nije ih briga za ovršenika.
 

Plaćajte koliko možete. Vjerujem da će ići sa rješenjem o ovrsi općenito na imovini, pa da će se pokušati namiriti preko novčanih sredstava, a ako ne bi bilo uspjeha onda preko nekretnine.
Iskreno, mislim da nema smisla da se više ponavljam sa tvrdnjom da nema pravila u postupanju, jer je svaki ovršni postupak poseban - od visine dugovanja, sredstava osiguranja koja su na raspolaganju, prijašnjim opterećenima dužnika, volji za suradnju dužnika itd

Plaćajte koliko možete. Vjerujem da će ići sa rješenjem o ovrsi općenito na imovini, pa da će se pokušati namiriti preko novčanih sredstava, a ako ne bi bilo uspjeha onda preko nekretnine.
Iskreno, mislim da nema smisla da se više ponavljam sa tvrdnjom da nema pravila u postupanju, jer je svaki ovršni postupak poseban - od visine dugovanja, sredstava osiguranja koja su na raspolaganju, prijašnjim opterećenima dužnika, volji za suradnju dužnika itd

Sud za dostavu pošte primjenjuje odredbe Zakona o parničnom postupku, a što bi značilo da isključivo koristi podatke o adresi koje pribavi iz evidencija Ministarstva unutarnjih poslova.  Uredite te podatke u njihovoj evidenciji, pa ćete dobiti poštu na tu željnu adresu.
Ovdje nije ništa sporno. Takva je praksa. Kako niste postupili po zaključku suda koji Vas je pozvao da u roku 8. dana, sukladno čl. 109. Zakona o parničnom postupku, svoj prijedlog dopunite ili ispravite, tako je sud donio odluku, jer nije imao uređeni ovršni prijedlog za daljnje postupanje. 
Ni ovdje nije ništa sporno. Ovisno o sadržaju zahtjeva, ponekada se prijedlog izdvaja iz spisa i formira novi predmet, ponekad u jednom spisu ima više poslovnih brojeva. No svakako, Vaš prijedlog je trebalo izdvojiti i formirati novi spis.
 
Zbog nestručnog sastavljanja, prva dva pismena su samo podnesci u spisu. A treće pismeno koje ste donekle stručnije sastavili, sud je kao novi ovršni prijedlog izdvojio i od njega formirao novi spisa.
 
 
Sud razumije što tražite, ali da bi o tome odlučivao pozvao Vas je na dopunu ovršnog prijedloga, ali Vi ga niste dopunili u roku i jedino što je sud mogao napraviti je da donese rješenje kakvo je upravo donio.
Već sam Vam objasnila kako ćete dobiti rješenje o trošku, koje će po pravomoćnosti biti ovršna isprava.
Od žalbe Vam nema koristi, jer niste postupili po pozivu za dopunu po čl. 109. ZPP.
Sud donosi rješenja/presude koji po pravomoćnosti postaju ovršne isprave.
 
 
Uklonjene stvari predaju se na čuvanje. O predaji tih stvari i o troškovima čuvanja sud izvješćuje ovršenika i daje mu rok u kojemu može zatražiti predaju stvari, ali tek nakon što naknadi troškove čuvanja. Također ga obavještava da će nakon proteka tog određenoga roka, stvari biti prodane i da će se iz prodajne cijene namiriti troškovi čuvanja i prodaje stvari.
Sud po službenoj dužnosti određuje prodaju stvari za račun ovršenika, ako ovaj u ostavljenom roku ne zatraži njihovu predaju i ne naknadi troškove čuvanja. Prodaja stvari obavlja se po odredbama Ovršnog zakona koje se odnosi na o ovrhu na pokretninama.  Ako se stvari ne uspiju prodati na dražbi, ovrhovoditelj se oslobađa obveze čuvanja tih stvari nakon proteka roka od 30 dana od dana dražbe.

Na ovakav mail Eos nije dužan odgovoriti. O otkupu duga nisu Vas oni bili dužni obavijestiti već vjerovnik koji im je prodao taj dug, tako da se trebate njima obratiti jer oni nisu postupili po zakonu, a ne Eos.

Pa ne ide to baš tako, da Vi podnesete, a oni odmah prebace sredstva.
Zahtjev za izravnu naplatu koji je dostavljen Fini provodi se s rokom zapljene od 60 dana. Ako Fina u roku od 60 dana od dana kad joj je dostavljena osnova za plaćanje ne zaprimi rješenje o odgodi, ukidanju rješenja ili o obustavi ovrhe, naložit će prijenos zaplijenjenih sredstava određen osnovom za plaćanje na naznačeni račun vjerovnika.

Radi namirenja ovršnim putem najvažnije je da ste prvi zabilježeni u zemljišnim knjigama. To što bi moglo biti još zabilježbi na tim nekretninama, to Vas ne treba brinuti, jer učinak Vaše zabilježbe je u tome da ste stekli pravo da se iz nekretnina namirite prije osoba koje na tim nekretninama kasnije steknu založno pravo odnosno pravo na namirenje.
Nije moguće predvidjeti trajanje postupka, jer se pravim lijekovima (žalbama) može usporavati, ali svakako Vašim požurivanjem suda može se završiti u relativno kratkom roku.
Također ni troškove nije moguće točno predvidjeti. Ukoliko uzmete odvjetnika, pa ukoliko ovršenik bude ulagao žalbe, pa Vi na to budete ulagali odgovore na žalbe... sve to povećava troškove. Naime, u postupku snosite sve potrebne troškove, ali ih poslije ovršenik Vama namiruje. No svakako s obzirom na veliku visinu vrijednosti spora, troškovi neće biti maleni, ali kako Vama tako i ovršeniku.
Može se obustaviti, ukoliko se dogovorite, obavijestite sud da povlačite ovršni prijedlog i sud donosi rješenje o obustavi postupka, a po pravomoćnosti dostavlja se zemljišno-knjižnom odjelu na provedbu.
Proces nije toliko složen, ali ukoliko ga ovršenik želi komplicirati, naravno da može. U pravilu se postupak sastoji od zabilježbe ovrhe u zemljišnim knjigama, utvrđivanja vrijednosti nekretnine, prodaje i namirenja iz prodajne cijene nekretnine.
Imate li kakav dokaz o ovoj posudbi, a temeljem kojega bi mogli pokrenuti postupak?

Tako je. Ta sredstva ne mogu biti predmet ovrhe koja je određena protiv Vas.
Punomoć kojom ste ovlašteni za raspolaganje po računu, omogućuje Vam da u ime i za račun te osobe koja Vas je opunomoćila poduzimate određene radnje po računu. Znači ta sredstva su i dalje u vlasništvu te osobe, a Vi ste samo ovlašteni dati banci nalog što se s njima treba raditi.

https://www.zakon.hr/z/78/Zakon-o-sigurnosti-prometa-na-cestama

Mišljenja sam da možete uspjeti sa žalbom, jer da bi počinili prekršaj po čl. 82. st. 1. toč. 13. Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15 i 108/17), to isto parkirno mjesto je trebalo biti obilježeno sukladno čl. 10. Pravilnika o znaku pristupačnosti (NN 78/08 i 87/14).
Kod Vas je slučaj da je parkirno mjesto bilo obilježeno, ali samo djelomično sukladno odredbama čl. 10. st. 2. Pravilnik o znaku pristupačnosti. Prema tome, kako ovo parkirno mjesto ne ispunjava uvjete propisane Pravilnikom za načinom obilježavanja parkirališnog mjesta, tako ni ne ispunjava uvjete za prava koja se na temelju njega mogu ostvariti, a samim tim niti Vi možete kršiti čl. 82. st. 1. toč. 13. Zakon o sigurnosti prometa na cestama, jer niste zaustavili/parkirali vozilo na mjestu koje je bilo rezervirano za parkiranje vozila osoba sa invaliditetom.

To Vam je najbolja opcija. Platiti Fini potraživanje, pa sa odštetnim zahtjevom tražiti od Državnog odvjetništva da Vam u točno određenom roku izvrše povrat tih sredstava, jer ćete u protivnom biti prisiljeni svoja prava ostvariti sudskim putem.  

Ukoliko pokojnik nema imovine, tada se nema što naslijediti i u takvoj situaciji u ostavinskom postupku ne možete biti proglašeni kao nasljednici nečega čega nema. Kako nema osobe koja preuzima nasljedstvo, tako nema osobe koja bi preuzela dugovanje od pokojnika. Bez obzira je li već postupak pokrenut ili ga je tek potrebno pokrenuti, ovrhovoditelj uz ovršni prijedlog mora dostaviti rješenje o nasljeđivanju, da bi sud nastavio ili pokrenuo novi postupak na nasljednike. Kako se u Vašem slučaju nema što naslijediti, tako neće ni biti rješenja o nasljeđivanju koje bi udovoljavalo formi za nastavak ili pokretanje novog ovršnog postupka iz pokojne osobe.

Pravo na bolovanje ne isključuje pravo pojedinca na korištenje plaćenog godišnjeg odmora. Radi se o dvije različite osnove, bolovanje je privremena nesposobnost za rad, a godišnji odmor je prestanak sa radom u svrhu odmora. 
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o svojoj odluci mora najmanje 15. dana prije korištenja godišnjeg odmora, obavijestiti radnika o njegovom trajanju. Ako radnik koristi godišnji u dijelovima, mora iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Također, 1. dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali o tome mora obavijesti poslodavca najmanje 3. dana prije korištenja.
 

Zato uvijek kažem da zaborave telefoniranja i da se prihvate pismenog načina komuniciranja. Usmene kontakte mogu iskoristiti jedino kao korisnu informaciju, ali je opet treba sastaviti u pismeni oblik i poslati drugoj strani na očitovanje.
Međutim, u ovom slučaju postoji jedan bitan detalj, a to nije usmeni dogovor. Pozivanjem na usmeni dogovor služi samo radi izazivanja pritiska, ali je bitno da je 6.7. u cijelosti dugovanje podmireno (upravo sukladno usmenom dogovoru), zatim da je dužnik kontaktirao odjel naplate PBZ-a i da su mu tog 6.7. potvrdili da su evidentirali uplatu i pri tome su mu rekli da su jučer (05.07) poslali zadužnice na Finu, zatim da je dužnik ponovno pravovremeno i to sada pisanim putem (mailom) informirao PBZ-e, da je dug podmiren. Međutim, nitko nije reagirao na njegove obavijesti (usmena i pismena) o podmirenju duga. Nego su posao smatrali obavljenim slanjem pošte na Finu, iako su imali usmeni dogovor odnosno informaciju da će 6.7. dug biti podmiren, zatim su imali informaciju 6.7. da je dug zaista podmiren, te su još imali i pisanu informaciju mailom da je dug podmiren, i nisu poduzeli ništa. Zapravo su nečinjenjem doveli do pogrešnog postupanja Fine (koja je tek 7.7. zaprimila zadužnice), i zbog toga su dužni snositi troškove naknade za nepotrebni rad Fine.

Mišljenja sam da je najviše odgovoran Vaš operater, jer Vas nije obavijesti ni o dugovanju, niti o prijenosu tražbine na Eos. Kako ovaj dug nije u zastari, najbolje da se pismeno (preporučeno i sa povratnicom) obratite operateru i da tražite da Vam se hitno očituju,  da li su i koje točno potraživanje prodali Eosu, a sve s obzirom da Vas ovi uznemiravaju te se pri tome pozivaju na otkupljenu tražbinu od njih i s obzirom da su to propustili učiniti po čl. 82. st. 1. Zakona o obveznim odnosima.
Također nije mi čudno da su oni prodali Vaš dug, jer se dug ne prodaje zato što je nenaplativ već zato što im nije primarna djelatnost utjerivanje dugova i zato što ste im otkazali suradnju više im nije stalo do Vas kao potrošača.
Ukoliko je Eos otkupio tražbinu tada je s njom otkupio i Vaše podatke, pa tako i OIB, te ima sve što mu je potrebno da bi pokrenuo ovršni postupka. Mislim da sa pozivima samo vrše pritisak da podmirite dug. Već samim pokretanjem ovršnog postupka nastaju Vam dodatni troškovi, tako da Vama ide u prilog da od operatera saznate koji dug je u pitanju i kome ga je prodao, te da to podmirite prije upuštanja u ovršni postupak.

Po primitku rješenja o ovrsi može se uopće ne reagirati, uložiti prigovor ili platiti dug. Vi ste odabrali ovo posljednje, ali posao niste odradili do kraja. Kad ste platili dug, trebali ste podnesak (u kojem tražite obustavu postupka, jer je dug podmiren) i potvrdu o uplati, dostaviti javnom bilježniku. Kako ste propustili napraviti učinjeno, sada ste blokirani.
To da je presuda nepravomoćna i da je kao takva zavedena na naplatu na Fini, je nemoguće. Jeste sigurni da se radi baš o istoj tražbini (isti poslovni broj rješenja o ovrsi javnog bilježnika za koji ste dug platili) tj. da Vas nije blokirao netko drugi? 

Zastara je nastupila ukoliko nisu pravodobno pokrenuli ovršni postupak. Tražite ih službeno očitovanje, za koje račune točno dugujete i da Vam specificiraju ukupnu tražbinu, te za podmirenje kome se trebate javiti. Ukoliko su pokrenuli ovršni postupak, tada će Vam u toj specifikaciji uz glavnicu i kamate navesti i dodatne troškove koji nastaju pokretanjem ovršnog postupka, tako da ćete saznati više. Naravno, ukoliko nije pokrenut ovršni postupak onda je sve ovo pod zastarom. 

Mišljenja sam da Bnet nije propustio priliku da pokrene ovršni postupak. Jedino je pitanje na koju adresu su Vam slali rješenje o ovrsi (obzirom da ste se odselili, i nije baš jasno jeste li službeno promijenili adresu u evidenciji MUP-a), uz to javni bilježnici su skloni obavljati dostavu putem oglasne ploče, tako da me ne bi čudilo da je i Vama tako dostavljeno. Što bi značilo da Bnet ima ovršnu ispravu. Kad ovrhovoditelj raspolaže ovršnom ispravom, on je taj koji bira kada će se uputiti u postupka prisilne naplate.
 

Mogućnost da novi vjerovnik nastavi ovršni postupak kao ovrhovoditelj, uvedena je izmjenama i dopunama Ovršnog zakona NN 93/14. Do tada se na takve situacije primjenjivao Zakon o parničnom postupku, a prema kojem se za promjenu ovrhovoditelja tražio pristanak ovršenika. 

Kako Vi imate ovrhu u kojoj je prijedlog za ovrhu predan na sud davno prije stupanja na snagu ovih izmjena (01.09.2014.), tako da Vas je sud bio dužan tražiti pristanak za preinačenje na strani ovrhovoditelja. Ako vi ne bi dali taj pristanak, taj ovršni postupak sa starim ovrhovoditeljem bi se morao obustaviti, i taj stari ovrhovoditelj sam snosi sve troškove ovršnog postupka. Međutim, Eos Matrix može pokrenuti novi ovršni postupak, ali u tom novom ovršnom postupku mogu Vas teretiti samo za glavnicu i kamate, a nikako za troškove u postupku koji su nastali prijašnjem ovrhovoditelju. Mišljenja sam da bi Vam bilo od koristi napraviti uvid u spis (na sudu) po kojemu Vam se vrši blokada primanja, i provjerite na ime čega Vam je blokiran račun po tom rješenju o ovrsi (troškova prijašnjeg ovrhovoditelja u tom rješenju ne bi smjelo biti), te provjerite da li je Eos u spisu zatražio promjenu na strani ovrhovoditelja.

Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a sud je taj koji određuje ovrhu onim sredstvom i na onim predmetima koji su od ovrhovoditelja navedeni u ovršnom prijedlogu. Odnosno, ovrhovoditelj je taj koji bira na čemu želi provesti ovrhu i tako se namiriti. A tek ako se ovako pravomoćno rješenje o ovrsi na određenom sredstvu/predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju, sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Smatrat će se da se ovrha ne može provesti na prethodnom sredstvu, ako tih sredstava uopće nema, znači dok je dužnik u radnom odnosu i dok prima plaću, sredstava ima, i da bi mu se odobrila promjena na motorno vozilo, ovrhovoditelj mora dostavit potvrdu HZMO-a da je dužniku prestao radni odnos odnosno da je nezaposlen. Ukratko, ovrhovoditelj bira ne kojem predmetu će pokrenutu ovrhu i to mu je prednost, ali nosi rizik krive procjene i sporije naplate.

Ne. Budući poslodavac nema pristupa Vašem zdravstvenom kartonu, kao ni doznakama koje ste za bolovanje dostavili sadašnjem poslodavcu.

Pravo na bolovanje ne isključuje pravo pojedinca na korištenje plaćenog godišnjeg odmora. Radi se o dvije različite osnove, bolovanje je privremena nesposobnost za rad, a godišnji odmor je prestanak sa radom u svrhu odmora. 
Raspored korištenja godišnjeg odmora utvrđuje poslodavac i to najkasnije do 30. lipnja tekuće godine, te o svojoj odluci mora najmanje 15. dana prije korištenja godišnjeg odmora, obavijestiti radnika o njegovom trajanju. Ako radnik koristi godišnji u dijelovima, mora iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Također, 1. dan godišnjeg odmora radnik ima pravo koristiti kada on to želi, ali o tome mora obavijesti poslodavca najmanje 3. dana prije korištenja.
 

U tom slučaju, pismeno se pozovite da je za predmetno dugovanja prema Zakonu o obveznim odnosima, nastupila zastara potraživanja. Zatim navedite, da gubitkom njihovog prava na potraživanje, gube i pravo da Vas nazivaju dužnikom, te da zahtijevate da Vas se briše sa liste dužnika

Najbolje Vam je to platiti.
Ako u vrijeme pokretanja postupka dug nije bio plaćen, nego ste ga platili naknadno, tada nemate pravo na povrat naknade za troškove ovršnog postupka, odnosno ni na trošak naknade Fine. Samo ako je ovrha pokrenuta greškom (u vrijeme pokretanja već ste bili platili), tada se trebate žaliti Državnom odvjetništvu i zahtijevati povrat novca u određeno navedenom roku. Znači trebate tražiti da Vam vrate naknadu koju ste platili Fini, jer su to troškovi koje ste imali zbog pogrešne ovrhe.

Ukoliko pokojnik nema imovine, tada se nema što naslijediti i u takvoj situaciji u ostavinskom postupku ne možete biti proglašeni kao nasljednici nečega čega nema. Kako nema osobe koja preuzima nasljedstvo, tako nema osobe koja bi preuzela dugovanje od pokojnika. Bez obzira je li već postupak pokrenut ili ga je tek potrebno pokrenuti, ovrhovoditelj uz ovršni prijedlog mora dostaviti rješenje o nasljeđivanju, da bi sud nastavio ili pokrenuo novi postupak na nasljednike. Kako se u Vašem slučaju nema što naslijediti, tako neće ni biti rješenja o nasljeđivanju koje bi udovoljavalo formi za nastavak ili pokretanje novog ovršnog postupka iz pokojne osobe.