miroslav6

Po zakonu svaka gradevina mora imati put do svoje cestice tako da mozete traziti da se upise sluznost, ako je cestica 589 oznacena kao put, onda bi se na nju trebala traziti sluznost kad vec postoji. Zasto je problem koristiti cesticu 589? Za vatrogasni prilaz je odredeno da mora biti 3 m sirine (sto je dovoljno i za hitnu pomoc) pa ako je trenutni put manji, vjerojatno mozete traziti da se dopusti koristenje i susjednih parcela do ukupne sirine od 3 m.

Nisam ni ja pravnik, tako da neka me netko ispravi: Po meni baka nije ni vanknjizni vlasnik jer rjesenje o nasljedivanju nije pravomocno. A darovati nesto sto nemate nije moguce, ili? A ako i kojim slucajem jest, sigurno da sve sto zelite upisati u zemljisne knjige danas, nece biti moguce prije pravomocnosti rjesenja. Jesu li odvjetnici i javna biljeznica znali da baka nije upisana u zemljisne knjige? Sto to znaci nisu zeljeli primiti rjesenje? Oni jos uvijek imaju pravo uzeti svoj dio, ili koji je sad tocan status tog postupka? Koga se ustvari bojite da bi mogao otuditi nekretninu, ta djeca nasljednici ili netko treci? Je li djed, tj. pradjed, da se drzimo nekog slijeda, oporukom ostavio kucu ili su se prabaka i baka na ostavinskoj dogovorile da sve ide baki? Ako nije bilo oporuke, onda cete Vi (tj. bakini nasljednici u slucaju njene prerane smrti) na kraju kad se sve rijesi biti vlasnici barem pola nekretnine, a ako je bilo oporuke, onda 3/4, jer ostali mogu traziti polovicu onog sto bi im pripadalo kao nuzni dio, znaci maksimalno bi dobili 1/4. Na kraju pravo na stanovanje u nekretnini imate svakako kao vlasnici, a ostali nasljednici bi Vam mogli u najgorem slucaju zagorcavati zivot tako da: - odluce tamo zivjeti - traze da otkupite njihov udio - traze razvrgnuce vlasnistva pa ce kuca na javnu drazbu i svatko ce dobiti dio novaca koji im vlasnickim udjelima pripada, ili se mozete i Vi nadmetati na javnoj drazbi pa samo njima isplatiti njihov udio, koji je obicno nizi od stvarne vrijednosti nekretnine. A natjecati se mogu i drugi nasljednici pa ovisno koliko je njima stalo, takva ce biti i cijena. Naravno da ishod nemora biti najcrniji, ovo je samo da znate sto bi sve bilo moguce.

Kako ste se tek sad sjetili te informacije da je vanknjizni vlasnik? Zasto bi naslijedena nekretnina bila vanknjizno vlasnistvo? Ocito je bila i prije toga. Moze li se ona uopce upisati u zemljisne knjige, tj. imate li slijed od vlasnika upisanog u zemljisne knjige do bake? Kad je naslijedila i zasto niste to odmah rijesili? Tesko da ima jos budnih pravnika koji ce danas sve ovo potvrditi da bi mogli sutra to obaviti. A buduci da sad pricamo o vanknjiznom vlasnistvu, jos je manje vjerojatno, jer prije radnji koje ste planirali napraviti ocito trebate rijesiti i da baka prvo postane vlasnikom te nekretnine.

I nedajte se navuci da netko iskoristi bratovo stanje u svoju korist.

Mozete dan za danom to napraviti, teoretski i istovremeno, prvo predajte plodouzivanje, a onda dar.

Je li onda cijena stana napisana kao 50000, a zbog kredita da je sveukupni iznos 3000? Ustvari bi se trebali zaliti na iznos poreza od 53000 na stan, da platite porez na 50000 od stana, a onda za garazu da platite porez na 3000 kako bi i trebali. Ali ako je rok za zalbe prosao, a vec ste i platili, onda... (90€ i je i nije malo 🙂)

Cudno je da ste u jednom kupoprodajnom ugovoru naveli da kupujete drugu nekretninu koja nema veze s ovim ugovorom i da je kupoprodajna cijena obuhvaca obje nekretnine. Osim toga, mogli ste u jedan ugovor staviti obje nekretnine. Ali ako to zbilja tako i pise, mozda cete zalbom uspijeti to rijesiti. Koja cijena pise u drugom ugovoru? Pise li u tom ugovoru da je cijena iz prvog ugovora podignuta za iznos ovog ugovora? Zakomplicirali ste ugovore bez razloga.

Treba vidjeti sto tocno pise u prvom rjesenju o nasljedivanju, kakva je formulacija. Obicno ako se ne dijeli na iste dijelove pise "sporazumno je dogovoreno da A ide X-u, B ide Y-u, C ide Z-u". Po tome nitko ne bi mogao zakljuciti kome ide D ako se kasnije nade, nego bi trebalo pitati svakog sto zeli s tim. Ako kod Vas pise da se "X odrice svega osim A" (makar postovana Ruby kaze da se ne mozete neceg odreci, a neceg ne) onda znaci da ste se odrekli i B i C i naknadno pronadenog D.

Najgori scenarij su svade, podmetanja, blokiranje puta ako se susjed zainati. Pa onda zvanje policije, tuzbe, itd.

Mozete steci pravo vlasnistva dosjeloscu ako je posjed barem pošten protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Trebate dva svjedoka.

Ako je slano postom, kuverta je kuverta i moze se izgubiti i vrijedna posiljka i razglednica. Ako ste stranka u postupku, trebali bi moci dobiti informacije na sudu kako je posiljka poslana.

Mislite da li ce mirovina biti veca samo zato sto se imali supruga kao olaksicu? To mislim da nema utjecaja jer su doprinosi za mirovinsko isti bez obzira na olaksice. Ali ako ce mirovina biti iznad 3800 kn, onda Vam moze suprug i dalje biti porezna olaksica.

Lako moguce da se izgubilo, je li poslano rjesenje sa pracenjem posiljke, imate li broj? Primjera radi, od 10 razglednica koje sam poslao iz Australije, pola ih nije doslo, a pola ih je doslo izmedu mjesec i dva mjeseca nakon slanja.

Zato sto je jako tesko i predlazem to.

Mislim da je nemoguce parcelirati 20 kvadrata, jedino neki veci komad, ali onda je pitanje koliko Vam ostaje za izgradnju kuce.

Je li moguce da se svi plodouzivatelji osim bake upisu na teretovnicu dok je nekretnina jos uvijek u vlasnistvu bake, a onda nek daruje takvu opterecenu nekretninu svom unuku. Pretpostavljam da bi trebalo biti moguce. U tom slucaju baka nece imati pravo plodouzivanja, ali ovisno o tome sto znaci izgleda mi kao da nije ni bitno. Pogotovo sto ce dijete postati punoljetno za 5 g., a to onda ne bi napisali.

Do trenutka razvoda nije bitno tko sta placa, teoretski ne morate Vi nista placati, a svejedno je pola stana Vase. Ako u trenutku razvoda Vi ne trazite polovicu stana, onda nema ni zena pravo traziti placanje pola rate kredita. Neznam da li je to samo po sebi jasno i s pravne strane pa da se osigurate, trazite prilikom razvoda polovicu stana pa se onda dogovorite u brakorazvodnoj parnici, uvijek mozete odustati od tog potrazivanja, ako ona odustane od trazenja placanja pola rate kredita. U krajnjem slucaju, ako se ne dogovorite, stan ce biti prodan na drazbi, a tada gubite i Vi i ona, jer ce cijena biti niza od stvarne vrijednosti. Ako je jedan od roditelja jos uvijek ziv, poklonite njemu novce za vrijeme trajanja braka. Ili uplatite djetetu zivotno osiguranje, nece moci raspolagati novcima prije punoljetnosti. Necete ni Vi u tom slucaju moci raspolagati tim novcima, ali barem nece biti potroseni uzalud.

Ja bih pricekao na Vasem mjestu s prebacivanjem stana na djecu, to mozete kasnije kad god pozelite. Kad ga prebacite, vise nije Vas, djeca mogu raditi s njim sto zele. Vidim da je razlika u godinama velika, najstarije dijete ce u jednom trenutku krenuti u samostalni zivot, nece imati pravo na poticaje za kupnju vlastitog stana ili kuce, a najmlade ce jos biti maloljetnik. Samo cete zakomplicirati situaciju, a postoji i mogucnost utjecaja, npr. majke na djecu da naprave nesto sa stanom sto ce ici na ruku njoj, a ne njima, itd. Djeca ce svakako naslijediti Vas stan, prije ili kasnije. Ako bude potrebe, stan mozete prebaciti teoretski u jednom danu, ali vratiti ga vise ne mozete. Znaci mislite naplacivati najam ili samo sklopiti ugovor bez naknade? U ugovoru moze pisati da u stanu smiju boraviti samo odredene osobe (zena i djeca) i da se ugovor otkazuje u slucaju da druge osobe borave tamo. Ali buduci da pitate, onda i ocekujete trece osobe, tesko cete na kraju zabraniti boravak osim otkazom najma, a onda se postavlja pitanje zasto im uopce dajete stan u najam. Alimentaciju ne mozete prebiti najmom, ali mozete naplacivati najam pa posredno prebijete razliku i date malo poreza drzavi usput.

Opcenito, koliko znam, cijepanje cestice na male dijelove se ne radi. Npr. da parcelirate cesticu od 1000 m^2 na dvije od 900 i 100 m^2, jer sa ovom od 100 m^2 ne mozete kasnije skoro pa nista napraviti. A smanjivanjem cestice smanjujete svoju pa vidite dal ne prelazite maksimalnu izgradenost.

Ako nema razlike u prirezu na selu i u gradu, onda nebi trebalo biti problema, a ako ima (a pretpostavljam da ima jer inace ne bi pitali), onda bi se netko (neznam ni sam tko tocno) mogao zapitati, vise neko porezno tijelo nego da Vas netko kazneno goni. Ako je realno da putujete svaki dan iz sela (nije udaljeno 500 km od mjesta rada), onda isto ne bi trebalo biti problema, uvijek mozete reci da ostanete prespavati u gradu jer ste dugo radili, imali nesto za obaviti, itd.

Svakako, ako nasljednici nisu u mirovini, dobivaju puni iznos 2. mirovinskog stupa (umanjen za porez). To mogu nazalost potvrditi iz vlastitog iskustva.

Ako Vam stric pokloni svoju polovicu, da, placate 3% od polovice procijenjene vrijednosti.

Ispravio sam samo peter123 da 15% poreza + 18% prireza nije 33% nego 17.7% ukupnog poreza i prireza. Moguce da je MF obracunao i uplatio, ali ostalo mi je u sjecanju da sam dobio cijeli iznos koji je bio u MF.

Prvo se odlucite sto zelite, prodati svoj dio ili otkupiti sve udjele od ostalih. Je li vlasnistvo knjizno ili vanknjizno? Ako zelite prodati, morate naci samo jednog od vlasnika koji je voljan kupiti Vas udio i rijesit cete se toga bez (prevelikih) troskova. U ostavinskom rjesenju bi trebalo pisati koja je to tocno cestica, sumnjam da samo pise zemljiste u "Ulici XY bb" pa na katastar.hr pronadite gdje se ona tocno nalazi i odmah vidite postoji li kakva kuca na tom mjestu. Tamo Vam pise i tko je u posjedu trenutno, a na uredjenazemlja.hr pogledajte da li vlasnici odgovaraju onima koje ste dobili. Mozete vidjeti i povijesno stanje da vidite sto se dogadalo u proslosti sa tim zemljistem, tj. kako su se mijenjali vlasnici. Porez na promet nekretnina nasljedstvom od oca ne placate. Ako bude u buducnosti kakvih godisnjih poreza na nekretnine, za neobradeno zemljiste, naknada ili slicno, to budete naravno morali placati ako ste vlasnik. Ne mozete se odreci dijela nasljedstva, ili uzimate sve sto je ostalo nakon oceve smrti ili nista, tu se ubrajaju i dugovi, naravno do visine nasljedstva. Ako se na takav nacin zelite rijesiti tog zemljista, otac bi Vam prije smrti trebao pokloniti sve nekretnine, pokretnine, novac i ostale vrijedne stvari pa se mozete odreci nasljedstva koje bi se sastojalo samo od tog zemljista. To bi zemljiste pripalo opcini u kojoj se ono i nalazi ako se ne varam. Sto tocno kosta toliko? Moze biti skupo ako je npr. vanknjizno vlasnistvo pa se morate dokazivati po sudovima, ako cete uzeti odvjetnika da stupi u kontakt sa svim vlasnicima da kupi za Vas sve udjele, itd. A mozete i sa svakim vlasnikom individualno rjesavati kupovinu, jednostavnim kupoprodajnim ugovorom. Pitanje je naravno hocete li uspjeti u tome pa ako sa nekima uspijete, a nekima ne, onda morate parcelirati zemljiste ako ga mislite koristiti (ako bude dopusteno jer se npr. 2300 m^2 ne moze parcelirati na 19 dijelova, pretpostavljam da bi mogli na maksimalno 2-3 parcele podijeliti), a to opet ima svoju cijenu.

Kad je doslo do nasljedstva? Ako je bilo nedavno, trebali ste na ostavini odmah rijesiti da se stric odrice 50% jednog stana koji bi otac darovao bez placanja poreza, ali sad je gotovo. Jedina opcija je ako je npr. umro djed (otac Vaseg oca) na koga je bio taj stan pa su ga na ostavini naslijedili Vasi otac i stric, a baka je jos uvijek ziva, stric bi svoj dio mogao darovati baki pa onda baka Vama bez placanja poreza. Za pocetak, ovdje se na radi o PDV-u, nego porezu na promet nekretnina. Mogu oba jednim darovnim ugovorom direktno darovati Vama, placate 3% poreza na promet nekretnina, ali samo na stricev dio. Nema smisla komplicirati da stric daruje ocu pa onda on Vama, na kraju dodete na isto. U Vasem slucaju nema veze gdje tko zivi i koji se stan daruje. To ima veze s porezom na dohodak, ako se stan kupi pa proda/daruje u roku 2 g., onda se dodatno placa porez na dohodak koji nije malen. Ako otac i stric kupe, platit ce porez na nekretnine u cijelom iznosu pa pri darovanju morate platiti opet porez na stricev dio, a jos bi doslo i do poreza na dohodak ako daruju prije isteka 2 g. od kupnje. Prva opcija da Vam daruju stan koji su naslijedili je najjeftinija. Ako je krajnji cilj prodajom stana koji Vam otac i stric daruju kupiti novi, onda morate vidjeti sto se vise isplati: ovisno o razlici u cijeni stana kojeg prodajete i onog koji kupujete izracunajte je li jeftinije da Vam stric daruje: - stan (3% poreza od 50% procijenjene vrijednosti stana) - novac od prodaje svoje polovice polovice stana koliko je potrebno da kupite novi stan (4% poreza). Jos placate porez od 3% na novi stan u svakom slucaju. Ako ne prijavite dar u novcu od strica, porezna bi Vas mogla priupitati od kud Vam ti novci; trebali biste dokazati da ste mogli svojim radom zaraditi te novce (i cuvali ih u carapi) ili ako bi otac mogao dokazati da ima te novce pa da Vam je "darovao". Platiti novi stan mozete samo preko banke (zabranjeno je placanje na ruke iznad 100 000 kn) tako da bi trebali novce imati na svom racunu u banci, a tu je onda porezna koja bi vidjela tu uplatu.