Jump to content

miroslav6

Korisnik
  • Broj objava

    496
  • registrirao se

  • Zadnja posjeta

  • Osvojio dana

    10

Sve što je miroslav6 objavio

  1. Ocito su zbog nemogucnosti dostave poste (jeste li odjavili prebivaliste u HR i/ili prijavili preivaliste/privremeno boraviste u Kanadi pa da znaju na koju adresu poslati), oglasili rjesenje o ovrsi na oglasnoj ploci suda i time je ono postalo pravomocno. Ukupan dug je osnovica (kredit koji ste dobili) + troskovi javnog biljeznika, kamate, itd. Trebali bi manje-vise tocno znati koliki je iznos kredita, koliko ste mjesecno dobivali, kolika je kamata, itd. Sad kad je rjesenje pravomocno i rokovi za zalbu su prosli, nemate puno opcija osim da platite sav dug. Ako taj dogovor imate na pismeno, tj., ako tako pise u ugovoru o kreditu, mozda Vam netko od upucenijih u ovrhe moze jos pomoci. Postavlja se pitanje zasto su i pokretali ovrhu ako je ta stavka upisana u ugovor i ako je prosjek svih godina studiranja iznad 3,5. Treba i vidjeti u ugovoru da li se gledaju sve godine studiranja ili samo one kad je kredit isplacivan (mislim da Vam se potkrala mala greska s godinom pocetka studiranja pa neznam da li je kredit isplacivan od 1. ili neke kasnije godine). Lako je sad biti general poslije bitke, ali trebali ste trazili od opcine da Vam izda potvrdu da nemate dugovanja prema njima, jer molba moze naravno biti rjesena i pozitivno i negativno. Pretpostavka, s Vase strane ili od gospode iz opcine naravno nema nikakvu pravnu snagu.
  2. Ako se mulja onda ne gleda, a ako se ne mulja, onda je tako kako pise i kako bi trebalo biti.
  3. Snimanje na javnom mjestu je dozvoljeno, ali nije dozvoljeno snimanje tudih dvorista, npr. da se napravi videonadzor svoje kuce, koji pokriva i tudu kucu. Ali je zato "dozvoljeno" staviti laznu kameru, pitanje je hoce li ta kamera poboljsati ili pogorsati situaciju. Ako su susjedi takvi kakvi jesu, sumnjam da ce kamera pomoci i da ce napraviti samo jos vise problema.
  4. Otkaz ugovora o najmu u poreznu moze odnijeti opunomocenik (iz iskustva), a pretpostavljam da moze i bilo tko (isto iz iskustva, ali je bilo vezano za porez za auto, a ne najam stana, pretpostavljam da nema prevelike razlike) Pitanje je da li podstanari planiraju nastaviti zivjeti u Vasem stanu nakon sto se situacija smiri? Ako da, onda napravite novi ugovor sa smanjenim iznosom kad se vratite u HR, a oni nek plate puni iznos pa ce se sve iznivelirati. Neznam da li porezna pregledava u kojem tocno mjesecu je koliko uplaceno, najbolje bi bilo da podstanari plate ovaj mjesec puni iznos, a onda kad napravite novi ugovor da onda plate manje. Ali nadam se na nisu u poreznoj takve cjepidlake, nego da gledaju uplate na godisnjoj razini.
  5. Ne moze, bit ce neuspjeli pokusaj drazbe. Mislite na dugova pokojnika? (Jer dugovi jednog nasljednika ne bi trebali biti previse bitni drugim nasljednicima.) Ta polovica kuce bi presla u vlasnistvo opcine. Prvo je bitno naglasiti da nasljednici nasljeduju dugove pokojnika samo do iznosa nasljedene imovine. Drugo, pitanje je od cega se sastoji ostavina; ne postoji djelomicno odricanje od nasljedstva znaci da se odricanjem odricu svega, ne samo kuce. Pretpostavljam da se nasljednici planiraju odreci nasljedstva jer bi im bilo previse vratiti dug koji bi mogao iznositi sveukupno do 50k € (ili vise, ali 50k € bi im bila obveza), ako uzmemo da je vrijednost kuce 100k €, a u ostavinu ide polovica kuce. Ako dugovi zbilja i postoje i ako se djeca planiraju odreci nasljedstva, supruzi je (po mom osobnom misljenju, govorim samo teoretski, sve ovisi i o visini duga naravno, da li ima druge vrijedne imovine, itd., ovo je za primjer da od vrjednijih stvari ima samo kucu) kao vlasniku polovice kuce u interesu prihvatiti nasljedstvo i uzeti cijelu kucu. Razlog je taj, sto bi odricanjem svih nasljednika vlasnikom polovice kuce postala opcina, koja bi trebala isplatiti dug. Buduci da nasljednik (opcina) odgovara cijelom svojom imovinom za dug, dug (do 50k €) bi bio u cijelosti isplacen, a opcina bi krenula u razvrgnuce suvlasnicke zajednice da pokusa vratiti placeni dug. Buduci da bi trazila puni iznos duga, a supruga ocito nema 50k € jer bi inace prihvatila nasljedstvo i sama, vrlo je vjerojatno da bi cijela kuca zavrsila na drazbi. Na drazbi se obicno postize manja cijena od trzisne tako da bi supruga ostala bez kuce i dobila (puno) manje novaca nego sto njezina polovica vrijedi. A ako bi uzela na ostavinskoj cijelu kucu pa ju isla prodavati zbog nemogucnosti otplate duga, pretpostavka je da bi dobila puno bolju cijenu i nakon isplate duga bi joj ostalo vise novaca za kupiti drugu nekretninu. Ako je dug manji od 50k €, onda joj se uzimanje kuce jos vise isplati. Nadam se da obitelj ipak zna okvirno koliko bi dugovi pokojnika mogli biti da im je jednostavnije odluciti sto napraviti. Jos jednom napominjem da sve ovo shvatite samo kao primjer.
  6. Isprike zbog otvaranja stare teme, slucajno sam naletio na nju, a zanima me jedna stvar u vezi cl. 13, tocka 8. ZPPN: Npr. 2 osobe koje nisu povezane u uspravnoj liniji, svaka sa 1/2 suvlasnistva razvrgnucem odluce da 1 od njih postane vlasnikom 1/1 bez naknade ovom drugome. Prema svemu sudeci placanja poreza ne bi bilo. Nije li to "rupa" u zakonu da se moze rijesiti suvlasnistvo bez placanja poreza na promet nekretnina ili je razvrgnuce suvlasnistva bez nekog vida naknade, zamjene ili sl. dopusteno? Postoje li neki drugi porezi kojima bi se ovo oporezivalo? A sad isti slucaj, ali dolazi do razvrgnuca isplatom. Zakon ovdje ne razlikuje razvrgnuce bez isplate ili sa njom pa ne bi trebalo biti ni placanja poreza. Prije postavljanja pitanja sam malo potrazio i nasao misljenje porezne uprave iz 2017. (koje iz neznam kojeg razloga ne postoji na stranicama porezne uprave, nego na jednoj drugoj stranici, mogu postavili link ako je potrebno) : 1. stavak je jasan, a u 2. stavku mi nikako nije jasno zasto osoba koja prima isplatu placa porez na promet nekretnina, s objasnjenjem da se isplata tretira kao kupoprodaja, a prilikom kupoprodaje porez na promet nekretnina placa kupac, a ne prodavatelj kao sto je porezna zakljucila?
  7. Je li izdan smrtni list i jeste li Vi isli kod maticara dostaviti podatke? Obicno se tada upisuju i moguci nasljednici, a i informacija o imovini. Maticar po sluzbenoj duznosti salje smrtni list na opcinski sud. Ako ste upisani, onda ce Vas sud, tj. javni biljeznik kontaktirati u vezi termina ostavinske i da dostavite svu Vama poznatu imovinu. Dovoljno je samo reci: racun u xxx banci, auto reg. oznaka xx-yyy-zz, kuca na k.c. xx, itd., ne morate donositi nikakve sluzbene dokumente, to javni biljeznik sam radi. Ako niste upisani kao nasljednik, uvijek mozete kao zainteresirana stranka u ostavinskom postupku traziti od suda podatke kada i gdje ce se provesti ostavinska rasprava. A ako sud ne dode do podataka da je ostavitelj imao imovine, rasprava se nece ni pokrenuti i tada Vi mozete pokrenuti ostavinsku raspravu. Ako kasnije pronadete jos nesto od imovine, mozete pokrenuti ostavinski postupak zbog naknadno pronadene imovine. Dugovi se obicno ne upisuju u ostavinsko rjesenje, vjerovnici ce kontaktirati nasljednike da otplate dug pokojnika, ali nemojte zaboraviti da su nasljednici obvezni otplatiti dug pokojnika samo u iznosu do visine naslijedenog dijela, vise od toga nisu u obvezi platiti. Ako imate smrtni list, mozete u banci zatraziti da se blokiraju racuni da slucajno netko nepoznat, tko mozda ima ili je imao pristup kartici ne bi nedopusteno dizao novce s racuna. U isto vrijeme pitajte da Vam okvirno kazu kakvo je stanje u banci, barem da znate red velicine, radi li se o 1000, 5000, 10000 ili vise kn. Sumnjam da ce Vam dati tocan iznos.
  8. Mozda niste dobro procitali sve odgovore jer sam vec napisao iznad ako je ugovor potpisan iz nedopustenih pobuda da ga je moguce pobijati i da moze biti nistavan. Da ste pretrazili forum, nasli biste puno slicnih pitanja i mogucih razloga za pobijanje tog ugovora, npr. ako smatrate da je ugovor potpisan ne zato da se pruzi uzdrzavanje, nego zato da se nasljednike iskljuci iz moguceg nasljedstva, kao ovaj primjer:
  9. I jest, cak i ako ih ima vise, cijene domova mogu biti i do tisucu eura, a ako postoje i neki drugi troskovi, cak i da roditelj ima troje djece, jos uvijek je to dosta veliki izdatak po djetetu. Ali ako netko ima potpisan ugovor o uzdrzavanju, onda ta osoba placa sve troskove, a Vi dajete svom roditelju nefinancijsku pomoc i brigu. Ako osoba ne placa, ugovor se treba raskinuti. Vidim da imate slicna razmisljanja kako bi svijet trebao funkcionirati, ne barem u obitelji, ako drugdje vec mora, ne postoji kapitalizam, ali tako je kako je. Kao sto sam rekao, u kapitalizmu nekim pravnim poslom netko zaradi, a netko i izgubi (govorim o pruzatelju i primatelju uzdrzavanja, ne o Vama koji). Kao sto je postovani Matrix vec rekao, roditelj tako dugo dok je ziv raspolaze samostalnom svojom imovinom, moze sve prodati i donirati, potrositi na alkohol, cigarete i ..., a vi kao dijete po zakonu ga trebate uzdrzavati. Kako biste onda reagirali? Da okrenemo pricu, da roditelj nema nikakve imovine, i jedno dijete iz neznam kojih razloga potpise ugovor o uzdrzavanju, odlucuje samostalno uzdrzavati roditelja (a mjesecni troskovi su recimo jako visoki), a za uzvrat dobiva npr. samo roditeljev rucni sat, vrijednosti 300 kn, biste li se i onda zalili?
  10. To sam vec bio poceo pisati da je moguce, ali mi je vec bilo dosta uvjeta ako "ovo", onda "ono" da jos dalje iskompliciram situaciju koja mozda nije toliko komplicirana. Teoretski to ne bi bila prava delozacija, nego vise prodaja svojeg udjela. A ako bude ovrha na samo 1/8 pa cak i na 1/4 u najgorem slucaju, gospoda ili ostala djeca moraju kupiti samo tu 1/8 (1/4), dok bi treca osoba morala kupiti svih ostalih 7/8 (3/4). Tako da obitelj ima puno vecu (financijsku) snagu od te trece osobe, osobno mislim da bi morala kuca biti jako atraktivna da bi se netko upustio u to, ili ako jednostavno zeli zagorcati zivot toj obitelji. A razvrgnuce suvlasnistva bi mogla i sama djeca napraviti bez ikakvih ovrha.
  11. Obaveza djece jest da brinu o roditeljima, ali ako roditelj mora zbog bolesti ici u dom, treba njegu 24h, posebne skupe lijekove, od cega biste sve to platili da radite npr. za prosjecnu placu? Ocito ne biste mogli i roditelj bi morao recimo prodati svoju nekretninu da se namire svi troskovi. Na kraju dodete na isto, nekretnine vise nema. Ako mislite da je ugovor o uzdrzavanju sklopljen iz krivih pobuda, samo zato da ostali nasljednici ne dobe svoj dio, onda se taj ugovor moze pobijati. Ali to treba i dokazati. Ugovor o uzdrzavanju moze biti i lutrija, ako roditelj pozivi duze nego je uzdrzavatelj to "planirao", ispast ce ga uzdrzavanje skuplje nego da nije potpisao taj ugovor jer bi cijena uzdrzavanja postala veca od nagrade, a uzdrzavatelj ne moze odustati od odrzavanja (moze odustati, ali onda gubi sve sto je tim ugovorom trebao dobiti). U idealnim okolnostima je naravno cudno da se moraju potpisivati ugovori o uzdravanju roditelja, ali isto tako morate znati da djeca cesto ne zele brinuti o svojim roditeljima, a roditelji kao roditelji, nece ici na sud tuziti svoju djecu, pogotovo u tim godinama i cesto bez financijskih sredstava da to odrade.
  12. Buduci da cl. 86 st. 1 kaze da je to Vase pravo, a nigdje drugdje se ne spominje nista u vezi toga, misljenja sam da Vam ne moze to odbiti, mozda samo pomaknuti za koji dan, npr. za rodenje djeteta da ne uzmete dopust na dan rodenja, nego dan kasnije, da se stigne organizirati posao. Vjerojatno netko tko ima vise direktnog iskustva sa poslodavcima takvog tipa pa Vas moze bolje uputiti. Ali svakako probajte ne narusiti jos vise odnose (cini se da vec sad nisu idealni kad Vam brani dopust/godisnji za takvu stvar) ako planirate i dalje raditi kod tog poslodavca.
  13. Moguce je tek nakon 70 dana od rodenja ako se ne varam.
  14. Najjednostavnije je da se koncentrirate na trazenje novog posla. Kako banka ceka od 12. mj., tako moze cekati i jos koji mjesec dok se ne zaposlite. Dug ce cekati sve dok ne pocnete zaradivati i polako ce se povecavati zbog kamate. Jednostavno sa prvom placom otplatite dug ili ce oni blokirati racun pa se prisilno naplatiti i to je to. Nije dug toliko velik da je neotplativ. Probajte ih odugovlaciti sto vise da ne krenu s ovrhom da se ne nagomilaju jos i ti troskovi. Nece valjda korona beskonacno trajati pa ce se nada se vec naci neki posao uskoro.
  15. Ukratko: Ako ce banka ici u ovrhu kuce, ovrsuje/prodaje se samo dio koji pripada tom djetetu. Dodatno: Ako je kuca kupljena/izgradena za vrijeme braka, a vlasnik je bio samo pokojnik, supruga na ostavinskoj moze traziti da se polovica kuce makne iz ostavine kao bracna stecevina (to pravo moze traziti i na ostalom dijelu ostavine), a drugu polovicu onda dijele svi na jednake dijelove, sto znaci da ce ona imati 5/8, a svako dijete 1/8. Tako ce smanjiti vrijednost kuce koja pripada svakom djetetu pa i onom koje je u dugovima (Na kraju ce nakon njene smrti ako ne bude radila nikakve promjene vlasnistva, svako dijete imati 1/3 kuce). Ovisno u kakvim su odnosima i sto je sve pokojnik ostavio, djetetu koje ima dugove (pitanje je i kako zeli te dugove vratiti i zeli li ih uopce vratiti) se moze predloziti da uzme neki drugi dio ostavine (novac, auto i druge vrijedne stvari) u zamjenu za 1/8 kuce koje ce lakse prodati i vratiti dug, a kuca nece ici "na bubanj". Takoder ga mogu svi ili netko od ostavitelja isplatiti u zamjenu za njegov dio ostavine. To ne znaci da se drugoj djeci ili njoj osobno slicna stvar nece dogoditi u buducnosti pa ce imati isti problem, postavlja se pitanje zasto to dijete ne bi uzelo svoj dio kuce koji mu pripada ako (samo) trenutno ima financijskih problema. Ovisno o cijeni kuce, ako dijete dobije 1/8, pitanje je hoce li banka ici na ovrhu jer opcenito malo tko bi kupio 1/8 necije kuce pa ce cijena biti mala (trecina ili polovica procijenjene vrijednosti, ne znam trenutno koji je zakonski minimum), a ako je i cijena kuce niska, za banku bi mogla biti "skuplja pita od tepsije". Ako do toga i dode, to je s druge strane prilika za suprugu ili nekog od ostale djece da za "male pare" dobije dodatnu 1/8 kuce jer ce moci sudjelovati na drazbi (za razliku od djeteta kojeg se ovrsuje i ono nema pravo sudjelovanja na drazbi).
  16. Neplaceni dopust samo ako se usuglasite s poslodavcem, a placeni dopust kao sto pise je do 7 dana godisnje. Teoretski bi bilo moguce uzeti svih 7 dana za rodenje djeteta, ali onda u ostatku godine nemate pravo na placeni dopust za ni jednu drugu osobnu potrebu. Ali prije morate provjeriti postoji li kolektivni ugovor, pravilnik o radu ili slicno gdje je navedeno koliko dana za koju osobnu potrebu imate pravo uzeti. To moze znaciti da ako je uredeno da je za rodenje djeteta placeni dopust npr. 5 dana, onda imate pravo samo na tih 5 dana, a ne svih 7.
  17. Jos mi uvijek nije bas sve jasno, mozda je do mene, ali po ovome izgleda da ste vlasnik (knjizni ili vanknjizni?) jednog dijela (u naravi dva dijela jer je izmedu njih put) parcele? Postoji li vlasnik tog puta ili je to "nicija zemlja"? Niste odgovorili da li je taj put vlasnicima okolnih parcela jedini prilaz ili mogu i drugim putem doci do svoje parcele? Mozda ipak najbolje da potrazite ovdje taj komad zemlje pa da postavite sliku kako to tocno izgleda i oznacite koji su Vasi dijelovi.
  18. Prvo kazete da put nije ni ucrtan, a onda se cudite da morate pitati vlasnike puta da bi ga izmjestili? Ili ste se krivo izrazili ili mi nije jasno kako mislite izmjestiti neciju cesticu? Mozda najbolje da stavite sliku katastra pa da se vidi o cemu pricate. Tko se uopce koristi tim putom i koriste li se jer im eto pase tako ili im je to put to svoje cestice?
  19. Kako imate uredeno vlasnistvo? Idealni omjeri cestice pa s tim i idealna podijela kuce ili je kuca etazirana? Ako je etazirana, dogradnjom ce se promijeniti omjeri vlasnistva na kuci pa morate i to urediti, a ako nije etazirana, onda cete jos uvijek biti vlasnik 2/8 kuce, posljedicno i "samo" 2/8 dogradenog dijela.
  20. Je li to jedini put ovim drugima i trecima ili koriste Vas put jer im je lakse proci tu, nego ici drugim sluzbenim putem?
  21. U svim ovim citatima mozete naci "moze se", "ne mora", a ne pise "mora", "ne smije", itd. Gledajuci crno-bijelo, dnevnica zbilja i sluzi za pokrivanje troskova hrane, javnog gradskog prijevoza, i sl. Ali kao sto je vec receno, nije zabranjeno da Vam poslodavac isplati oboje, to je njegova slobodna volja (isplacivanje hranarine naravno, dnevnica je po zakonu). Meni ta hranarina od otpocetka uvodenja izgleda s jedne strane da se ide na ruku vlasnicima privatnih tvrtki kao nesluzbeno "neoporezivo povecanje place", a s druge strane izbjegavanje koeficijenata u javnim sluzbama i drzavnim firmama. Kod nas se uvijek nade "rupa" u zakonu, ne bih se cudio da firme umjesto povisice na placu kazu da ce isplacivati hranarinu. Trenutno gledajuci je to i ok, ali mirovina nece rasti. A onda ako je vlasnik to obecao pa se kasnije sjeti da nece isplatiti hranarinu, ako isplacuje dnevnicu, onda je to opet problem. Da me se ne shvati krivo da ja ne zelim da ljudi dobiju vise, muci me to da je ovo opet jedan tip lovljenja u mutnom i kompliciranje od strane vlasti, da se stvari ne rjesavaju kako bi trebale, nego uvijek neki parafiskalni nameti i trosarine pa onda neke olaksice, neoporezive isplate, itd. da sve bude sto kompliciranije moguce pa da oni medu tom sumom opet mogu prigrabiti neki dio. A tu hranarinu je puno lakse ukinuti ako bude trebalo nego povecati porez na placu. Osim toga, ne mogu tvrditi, ali logicno mi je da je veca vjerojatnost da se hranarina cesce isplacuje u firmama sa visim prosjecnim placama, nego sa nizim. Obradovalo bi me, ali nekako sumnjam da ljudi koji rade za minimalac dobivaju sad 5000 kn hranarine godisnje.
  22. Novce sad zaboravite, bolje da mu niste ni dali, neznam da li ste htjeli otkupiti parcelu ili samo platiti nesto da Vam omoguci prolaz, ali nije ni bitno, jer kad je takav, kad tad bi se sjetio opet staviti ogradu. Napravite sad sve po PS-u, kod suda za pravo sluznosti puta, pismeno na JLS da uredi vlasnistvo i prijavite ogradu na putu da mozete do svoje parcele.
  23. Je li i prije bio upisan put, ili tek sad u novom GUP-u? Moze ako nakon odluke da je to put nisu jos rijesili imovinsko-pravne odnose. Ako taj put vodi samo do par parcela i do sad nije bilo problema, onda im nije bilo hitno pa se nisu bavili time. A vjerojatno znate i sami da to nekad (kao i jos puno stvari u ovoj imovinsko-pravno jos uvijek neuredenoj drzavi) nije jednostavno. Apsolutno mirnim putem ocito necete moci to rijesiti, jer je susjed stavio ogradu i to treba nekome prijaviti da se makne s puta. JLS pitajte hoce li i kada rijesiti vlasnistvo na toj parceli, a vjerojatno ce to trajati neko vrijeme pa usput mozete od suda traziti sto je postovani @Spitfire vec napomenuo: Najbolje da to pokrenete sa svim ili vecinom vlasnika kojima je to jedini put do svojih cestica. Kako dolazite do svoje parcele, ako po pisanju ograda stoji tamo vec cca. pola godine? Ako postoji drugi put, onda ovo pravo sluznosti preko suda ne trebate traziti jer ce vjerojatno zahtjev biti odbacen kao neosnovan. U tom slucaju vrsite pritisak na JLS da sto prije rijese vlasnistvo nad tim putom.
  24. Neke stvari smijete i mozete napraviti sami, kao sto je npr. resetiranje i ponovno pokretanje bojlera u slucaju neke greske koja je otklonjena. Nedostatak plina je takoder greska, bojler se ugasio i ne zna se sam upaliti. Buduci da iz opisa nije jasno da li uopce ne zelite petljati nista oko bojlera ili ste probali osnovne stvari napraviti, preporucam da procitate uputstva, obicno su greske i njihovo uklanjanje od strane korisnika opisani na zadnjoj strani. Osim toga, sigurno mozete i telefonski kontaktirati servisera koji Vam moze dati upute kako nesto napraviti, ako mozete sami ili ce doci oni otkloniti kvar. Na kraju, bolje da serviser dode (pretpostavljam da rade kad se radi o hitnim popravcima) i da "riskirate" zarazu virusom preko njega, nego da perete ruke u hladnoj vodi, jer je mogucnost zaraze pranjem ruku u hladnoj umjesto toploj vodi (da ne pricam da i sve ostale higijenske potrebe radite u hladnoj vodi) veca od dolaska servisera. Drzite razmak, stavite masku i rukavice, poslije operite sve gdje je hodao i sve sto je dirao i ne bi trebalo biti problema.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija