Nezadovoljna007 objavljeno: 29. listopad 2020. Dijeli objavljeno: 29. listopad 2020. Prilikom ostavinske rasprave ja i sestra smo se htjeli podijeliti tako da u cijelosti budemo vlasnice cjelovitih parcela... međutim javna biljeznica je rekla da to nije moguce(da zemlja A pripadne u cijelosti sestri, a zemlja B meni) i da možemo jedino parcele dijeliti na pola pola. Sad nakon malo vise od dana smo pokrenule postupak za prelazak imovine s majke na sebe i saznale smo da nas je javna bilježnika krivo uputila. Sad bi trebale pisati ugovor između sebe i plaćati poreze i naknade na zemlju koju smo naslijedila radi krivog svijeta bilježnice... Dal je moguće izbjeći takva davanja... Ili poništit tu ispravu o naslijedila nju? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Borbena7 odgovoreno: 29. listopad 2020. Dijeli odgovoreno: 29. listopad 2020. Ne, nije moguće. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Nezadovoljna007 odgovoreno: 29. listopad 2020. Autor Dijeli odgovoreno: 29. listopad 2020. Dali postoji kakva mogucnost da se mi razdijelio da svaka bude 1/1 a da se sto manje plati poreza/prireza/bilo kakve naknade prilikom dijeljenja Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Matrix odgovoreno: 30. listopad 2020. Dijeli odgovoreno: 30. listopad 2020. , Nezadovoljna007 je napisao: Dali postoji kakva mogucnost da se mi razdijelio da svaka bude 1/1 a da se sto manje plati poreza/prireza/ Sporazumno (ugovor) izvršite diobu, nema plaćanja poreza. , Nezadovoljna007 je napisao: Prilikom ostavinske rasprave ja i sestra smo se htjeli podijeliti tako da u cijelosti budemo vlasnice cjelovitih parcela... međutim javna biljeznica je rekla da to nije moguce(da zemlja A pripadne u cijelosti sestri, a zemlja B meni) i da možemo jedino parcele dijeliti na pola pola. Sad nakon malo vise od dana smo pokrenule postupak za prelazak imovine s majke na sebe i saznale smo da nas je javna bilježnika krivo uputila. U konkretnom slučaju primjenjivale bi se odredbe članka 210. i 226. stavak 3. Zakona o nasljeđivanju. Naime, prema odredbi članka 226. stavak 3. ZN-a, ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i zapisovnici sporazumno predlože diobu i način diobe, sud će taj sporazum unijeti u Rješenje o nasljeđivanju. Međutim, važno je da takav sporazum bude zaključen u ostavinskom postupku, dakle, tada bi takav sporazum bio obvezujući, međutim, ukoliko je isti zaključen prije nego je sud po službenoj dužnosti pokrenuo ostavinski postupak, tada takav sporazum nije obvezujući. Predmetne odredbe na takav način protumačio je i Županijski sud u Dubrovniku u svojoj Presudi poslovni broj: Gž- 319/07 od 17. svibnja 2007. godine. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.