Hitno! Zaštita imena autora/izvođača

[anonimno]

Može li se u Hrvatskoj zaštiti umjetničko ime izvođača na međunarodnoj razini? S obzirom da su pregovori o izdavanju albuma u tijeku, može li se zaštiti umjetničko ime od zloporabe ili krađe. Na primjer, da li su imena poput Vangelis, Moby... zaštičena ili se to rješava na neki drugi način?

[Zex]

Može. Registracijom naziva kao žiga (trademark). Postoji nekoliko puteva kojim se to može napraviti, no mislim da je u vašem slučaju najsvrsishodniji prvo podnijeti nacionalnu prijavu hrvatskom Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (za registraciju za područje RH), a nakon toga putem Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) možete direktno i jednom prijavom podnijeti zahtjev za registraciju žiga u kakvih osamdesetak država svijeta.

[anonimno]

Puno hvala na odgovoru.

Da odmah iskoristim Vaše znanje

Da li objava, primjerice, na intenetu pod "umjetničkim" imenom ili imenom grupe može poslužiti kao dokaz o tome tko je prvi koristio neko ime ili se pravo na korištenje svodi samo na onog tko je prvi registrirao ime. Naime radi se o vrlo kratkom i efektom imenu koje još nitko ne koristi u svijetu i vjerojatno bi bio vrlo interesantan i drugim izvođačima, ali i tvrtkama.

Drugo pitanje bi bilo nešto što mi je čisto hipotetski palo na pamet, ali bi moglo biti zanimljivo rješenje ukoliko je moguće. Da li je osobno ime zaštičeno na neki način bez registracije tj. smije li se netko koristiti mojim ili nečijim osobnim imenom ukomercijalne svrhe. Ako je tako, može li se službenom promjenom imena u matičnom uredu zaštititi i takvo "umjetničko" ime

Znam da zvuči glupo, ali bi bilo vrlo zanimljivo i s financijske strane i zbog jednostavnosti.

[Zex]

U vašem slučaju bitno je prvenstvo onog koji je prvi registrirao ime. To što ste se vi prvi dosjetili nazvati svog kokera "Arči" a bend "Sarma" i to objavili na Internetu ne obvezuje baš nikoga da sutra ne nazove svog psa ili bend na isti način. Postoje određeni slučajevi kad se priznaje pravo prvenstva, no to kod vas nije primjenjivo. Ne ulazim u naziv imena s kojim baratate, no nemojte se baš kladiti i previše zanositi da taj efektan i kratak naziv baš nitko na svijetu već nije dosmislio i upotrijebio. Mogli bi se iznenaditi koliko je svijet velik te koliko dobrih ideja po njemu kola, tako da su za tako što šanse zaista male. No, da li je takav znak već ranije registriran je, srećom, provjerljivo. Ukoliko vam je stvarno stalo, smatrate da je zaštita naziva vrijedna ulaganja, i imate novca za to pratiti, registracija znaka je najprimjerenije rješenje.

 

Ovo s promjenom imena u matičnom uredu i zaštitom zaista ne razumijem. Kako bi se promjenom imena moglo zaštiti "umjetničko ime"?

 

Pitanje uporabe osobnih imena u području označavanja proizvoda i usluga je škakljivo, i često se znatno razlikuje se od okolnosti slučaja. Ukoliko svoje proizvode označavate svojim imenom i prezimenom, naravno da i bez registracije možete od drugog zahtjevati da prestane pod vašim imenom i prezimenom stavljati u promet tu robu i usluge.

 

No, ukoliko bi se bez pristanka tih osoba dosjetili proizvoditi npr. cigare "Ivo Sanader", votku "Stipe Mesić" ili pak snow board "Janica", vjerojatno bi vrlo brzo mogli očekivati pisma i pozive odvjetnika navedenih te postupke koje slijede ukoliko bi se oglušili i nastavili baviti se proizvodnjom i stavljanjem u promet tako nazvanih proizvoda bez obzira što njima vjerojatno nikad nije palo na pamet da svoje ime registriraju kao trademark.

[anonimno]

Ovo s promjenom imena mi je čist palo na pamet kao "štos". Zamislite da recimo možete promjeniti osobno ime u ime svog branda, bez obzira da li je to proizvod, usluga ili band (da je primjerice izumitelj Coca-cole promjenio svoje ime u Coca-Cola Pemberton) bi li tako i "zaštitili" ime svog branda bez obzira na prethodnu registraciju. Ovo sam mislio samo kao štos, ne kao ozbiljno pitanje. Bilo bi zanimljivo kad bi se to tako moglo izvesti. No, s obzirom da postoje tisuće "rupa" u zakonu ne bi me čudilo da je i tako nešto moguće.

Što se onog imena tiče, zanimljivo je da se zasad ne koristi, barem vjerujući iscrpnom traženju preko nekoliko svjetskih internet tražilica. Zapravo, nije mi toliko važno da se to ime već negdje ne koristi, već da ga mogu bez problema registrirati kao domenu, a i sami ste svjesni problema sa kratkim nazivima koji su jednostvani, pamtljivi, a nisu besmisleni ili akronim. No, tu već odlazim u off topic.

Hvala na savjetima

 

[Sizif]

To što ste se vi prvi dosjetili nazvati svog kokera "Arči" a bend "Sarma" i to objavili na Internetu ne obvezuje baš nikoga da sutra ne nazove svog psa ili bend na isti način.

 

A što ako netko drugi, neovisno o volji pravog tvorca imena, kao žig registrira ime banda koji već duže vrijeme postoji, a dotad nije bio registriran, kao npr. Psihomodopop ili Slavonske lole?

[Zex]

To se već može napraviti, i u praksi se dešavalo. Registracija žigova se radi po načelu prvenstva prijave, i tijelo koje vodi postupak se ne upušta u utvrđivanje vaših motiva za registriranjem određenog žiga. Sve dok žig udovoljava zakonskim uvjetima, i sve pristojbe su tijekom postupka podmirene, tijelo će izdati rješenje kojim određeni naziv postaje vaše vlasništvo.

 

Tijekom postupka registracije ako fizička ili pravna osoba smatra da bi registriranjem tog žiga bila povrijeđena njegova prava on na taj zahtjev za registracijom može uložiti prigovor.

[Sizif]

Tijekom postupka registracije ako fizička ili pravna osoba smatra da bi registriranjem tog žiga bila povrijeđena njegova prava on na taj zahtjev za registracijom može uložiti prigovor.

 

O kojim se pravima konkretno radi? Ako je za potrebu zaštite imena potrebno isto ime registrirati kao žig, koji je pravni temelj zaštite postojećeg, a još neregistriranog imena koje treća strana želi registrirati kao svoje? Konkretno, što bi bilo da okupim tamburaše, registriram ih kao Slavonske lole i pod istim imenom s njima nastupam? Što bi bilo s imenom pravih Slavonskih lola?

[Sizif]

Tijekom postupka registracije ako fizička ili pravna osoba smatra da bi registriranjem tog žiga bila povrijeđena njegova prava on na taj zahtjev za registracijom može uložiti prigovor.

 

Još jedno pitanje. Kako će zaintersirana osoba saznati da bi se postupkom registracije njezina prava povrijedila?

[Zex]

Sve prijave žigova objavljuju se u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva. Nakon objave sve zainteresirane strane imaju rok od 90 dana da podnesu prigovor protiv objave nekog žiga za koji smatraju da povređuje njihova prava.

 

Prava koja proizlaze iz žiga propisuje članak 7. Zakona o žigu. Ona su sljedeća:

 

(1) Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga.

(2) Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe:

1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran,

2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga,

3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti.

(3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj žiga može zabraniti i sljedeće:

1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima,

2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom,

3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom,

4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju.

(4) Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga.

 

Razlogi za odbijanje registracije žiga mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni su navedeni u članku 5, a relativni u članku 6. Zakona o žigu.

Za vaš konkretan primjer relevantne su odredbe o relativnim razlozima. Kako primjer za koji tražite odgovor predstavlja traženje načina kako zloupotrijebiti pravo, suzdržavam se davanja konkretnog odgovora o njemu.

 

Zakon o žigu možete pronaći ovdje.

 

 

[brusnica2009]

Prica ide ovako: jedan glazbenik uz pomoc jos jednog prijatelja osniva voklanu grupu pod odredjenjim imenom. S tom skupinom, tada maloljetnih, osoba putuje po svijetu, odrzava nastupe i koncerte pod "humanitarnim" nastojanjima, snima 5 nosaca zvuka i jedan DVD. Sad me zanima kolika prava imaju ti clanovi koji nikada nisu imali uvid u financijske transakcije, niti su ikada sto placali, a dobivali su povremeno simbolicne naknade!

Zapravo me ne zanima toliko financijska strana te price, nego pitanje je, moze li taj gospodin (u slucaju da prvobitni clanovi vise nisu u mogucnosti odvajati vrijeme za to) skupiti drugu grupu ljudi i pod istim imenom nastupati, prodavati CD-ove i DVD-ove (koji uz ime prethodne grupe ima i njihove fotografije).

Hvala.