tina7 objavljeno: 15. lipanj 2007. Dijeli objavljeno: 15. lipanj 2007. Jel mi može netko objasniti razliku formalne i materijalne pravomoćnosti? Hvala unaprijed Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
SanjaG odgovoreno: 15. lipanj 2007. Dijeli odgovoreno: 15. lipanj 2007. Formalna pravomoćnost znaci da se protiv odluke ne moze pokrenuti upravni spor ( u drugim postupcima znaci da se ne moze izjaviti redoviti pravni lijek), a materijalna pravomocnost da se ne moze ponovo postupati u istoj stvari (ne bis in idem). Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
morskywuk odgovoreno: 15. lipanj 2007. Dijeli odgovoreno: 15. lipanj 2007. U upravnom postupku pravomoćno je ono rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor. Suština pravomoćnosti je u tome da se nakon određenog vremena pravni odnos stvoren rješenjem ne može mijenjati (pravna sigurnost!), odnosno kada rješenje postane pravomoćno, ne može se među istim pravnim subjektima ponovno voditi postupak o istoj upravnoj stvari (ne bis in idem). U upravnom se postupku razlikuje formalna i materijalna pravomoćnost. Formalnu pravomoćnost veže stranku u smislu da ista ne može protiv takvog rješenja izjaviti žalbu niti pokrenuti upravni spor. Rješenje u upravnom postupku je materijalno pravomoćno kada se protiv istog ne može izjaviti žalbu niti pokrenuti upravni spor, a kojim (rješenjem) je stranka stekla određena prava ili su joj određene kakve obveze. Materijalna pravomoćnost veže tijelo u smislu da se takvo rješenje ne može poništiti, ukinuti ili izmijeniti novim rješenjem, odnosno tijelo se ne može upuštati u ponovno rješavanje te upravne stvari (ne bis in idem). Od ovog postoje iznimke (vidi o izvanrednim pravnim lijekovima u ZUP-u). Negativno rješenje može biti samo formalno, ali ne i materijalno pravomoćno (vidi članak 12. ZUP-a). To je bitno u slučajevima ponovnog podnošenja zahtjeva o kojem je u prijašnjem postupku donijeto negativno rješenje (da li će se takav zahtjev odbaciti zaključkom jer je o njemu već pravomoćno riješeno?). Inače, institut ne bis in idem najkasnije se počeo primjenjivati u upravnom postupku, i nije jednako prihvaćen u svim državama Europe (vidi Borkovićevu knjigu "Upravno pravo"). Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
tina7 odgovoreno: 15. lipanj 2007. Autor Dijeli odgovoreno: 15. lipanj 2007. Hvala na detaljnom objašnjenju, mislim da sam sad skužila. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Grabarić Imbra odgovoreno: 29. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. lipanj 2020. Ako je stranci već usvojen zahtjev i izdano pravomoćno rješenje koje može iskoristiti, a podnijela je novi zahtjev za istu pravnu stvar, je li pravilno:: 1) Odbaciti novi zahtjev temeljem čl. 41. st. 2.? 2) Obustaviti postupak temeljem čl. 46. st. 5. ? 3) Nešto treće Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Borbena7 odgovoreno: 29. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. lipanj 2020. prije 4 sati , Grabarić Imbra je napisao: Ako je stranci već usvojen zahtjev i izdano pravomoćno rješenje koje može iskoristiti, a podnijela je novi zahtjev za istu pravnu stvar, je li pravilno:: 1) Odbaciti novi zahtjev temeljem čl. 41. st. 2.? 2) Obustaviti postupak temeljem čl. 46. st. 5. ? 3) Nešto treće Ispravno bi bilo postupanje pod točkom 1. Grabarić Imbra 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Grabarić Imbra odgovoreno: 29. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. lipanj 2020. Imam još jednu situaciju koja me sad zbunjuje. Stranka je podnijela zahtjev ali iz zahtjeva, tj. priloga je jasno da ne ostvaruje pravo. Dakle, postupak nije potrebno niti provoditi jer je jasno da neće ostvariti pravo. Može li se i kod ovakvih slučajeva malo ekstenzivnijim tumačenjem čl. 41. st. 2. zahtjev odbaciti ili je potrebno odbiti zahtjev? Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Borbena7 odgovoreno: 29. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 29. lipanj 2020. prije 7 sati , Grabarić Imbra je napisao: Stranka je podnijela zahtjev ali iz zahtjeva, tj. priloga je jasno da ne ostvaruje pravo. Dakle, postupak nije potrebno niti provoditi jer je jasno da neće ostvariti pravo. Može li se i kod ovakvih slučajeva malo ekstenzivnijim tumačenjem čl. 41. st. 2. zahtjev odbaciti ili je potrebno odbiti zahtjev? Ako su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, tada ne možete rješenjem odbaciti zahtjev, već se morate upustiti u postupak. Vam je jasno, ali stranci nije, tako da joj u tom slučaju morate odbiti zahtjev. Grabarić Imbra 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Grabarić Imbra odgovoreno: 30. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 30. lipanj 2020. Hvala! Borbena7 1 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Borbena7 odgovoreno: 30. lipanj 2020. Dijeli odgovoreno: 30. lipanj 2020. prije 16 sati , Grabarić Imbra je napisao: Imam još jednu situaciju koja me sad zbunjuje. U ovakvim situacijama gledajte na to da se odbacuje zahtjev koji je nepravovremen, nepotpun i nedopušten. A odbija se zahtjev koji je neosnovan. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.