Zanimljiv spor

[im-free]

Dali smo bjanko potpise potencijalnome kreditoru, strani državljanin, na koje je SAM, bez prisustva potpisnika sastavio ugovor o kreditu. Uz predane papire s bjanko potpisima predao sam i kupoprodajni ugovor koji je trebao biti jamstvo za povrat kredita. Kupoprodajni je ugovor ovjeren kod javnog bilježnika. U ugovoru o kreditu stoji DA ĆE se u svrhu jamstva napraviti kupoprodajni ugovor, što znači da bi tebalo biti kako je ugovor sklopljen prije od kupoprodajnog ugovora. No nije tako Autor famoznog ugovora, datirao je istog 45 dana kasnije od kupoprodajnog ugovora.

Ja uporno na sudu tvrdim da je zloporaba bjanko potpisa no sudac je više na strani tužitelja. Čak je i županijski sud vratio na ponovno suđenje. Pitanje , dali je dovoljan argumenta, pored ostalog, ta tako jasna činjenica. Kada bi sud to uzeo u obzir onda bi tužbeni zahtjev bio u zastari, ovako nije.

 

Situacija 2. Tužitelj na novom suđenju po riješenju županijskog suda navodi DA: je dobio suglasnost od ministarstva za stjecanje nekretnina u RH i da je predao zahtjev za uknjižbu objekta iz navedenog ugovora. Nije li to zanimljivo. Nije li to prejudiciranje tužbenog zahtjeva i zašto je tužbeni zahtjev bio potreban ako je tužitelj ostvario pravo osnovom tog kupoprodajnog ugovora koji je posljedica FIKTIVNOG ugovora. Nije li onda realno i činjenično da sud odbije tužbeni zahtjev i iz razloga što jer je , da je htio, tužitelj to mogao ranije učiniti bez novih troškova i kako je moguće da ministarstvo izda suglasnost za nešto što je u sporu.

 

Treće. Ako je ugovor "potpisan" između strane i domaće fizičke osobe, datiran i navedeno mjesto potpisivanja u RH, gdje je mjesto izvršenja, jer ako je u RH onda je ugovor ništavan i po deviznom zakonu. Županijski sud dvoji i smatra da je mjesto izvršenja inozemstvo obzirom da je "kreditor" stranac i da se kredit treba vraćati u inozemstvo.

Bito će još detalja, za sada toliko

LP

[medeni55]

Iako ovo zvuči nevjerojatno i lakomisleno, za to postoji također lijek. Mislim da to sami ne možete riješit već trebate dobru stručnu pomoć. Inače u takvim slučajevima treba dokazati zloupotrebu a to mislim da je jedino moguće u protutužbi. Protutužba bi također zaustavila daljnji tjek prednetnog postupka.

Tu se može zaraditi i kaznena prijava i niz drugih neugodnosti ako se dokaže istaknuto.

Također ako sudac sve to ne prihvati možete tažiti izuzeće suca pa sve ide ispočetka ako su napravljene kakve greške u koracima to možete iskoristiti.

[renvoi]

ako sam dobro razumio:

 

sklopljena su dva ugovora; ugovor o kreditu kao glavni ugovor, te ugovor o kupoprodaji koji je sklopljen u svrhu jamstva pa se on može tretirati kao akcesoran ugovor te kao takav dijeli pravnu sudbinu glavnog ugovora.

slijedom navedenog, ako dokažete ništavost glavnog ugovora, ugovor o kupoprodaji je također ništavan.

spomenuli ste zakon o deviznom poslovanju, pa me zanima na koji se članak pozivate.

što se tiče mjerodavnog prava razlika je da li pobijate glavni ili akcesorni ugovor. za glavni ugovor mjerodavno je pravo zemlje u kojoj sjedište ima kreditor. za ugovor o kupoprodaji nekretnine mjerodavno je pravo u kojoj se nekretnina nalazi.

 

možete li mi reći iz koje je zemlje kreditor i iz kojih razloga je županijski sud predmet vratio prvostupanjskom sudu.

 

p.s. ministarstvo je dalo suglasnost, ali to ne znači da je kreditor postao vlasnik. i to što je predao zahtjev ne znači da će mu isti biti realiziran prije okončanja postupka, budući da u zk postoji zabilježba o recentnom sporu.

[dobar-dan]

županijski sud je vratio prdmet prvostupanjskom s obrazloženjem da je kreditor iz austrije i da je ugovor potpisan u inozemstvu. Od toga nije točno ništa jer je sastavljač ugovora, a on je danas u ulozi tužitelja, sastavio ugovor na osnovu bjanko potpisa u ime i za račun TREĆIH osoba te datirao mjesto u RH. Također sud navodi u prilog tome da je ugovoreno da će se vraćati na račun "kreditora" u Austriji ili u gotovini te jedino tom činjenicom utvrđuje da je mjesto izvršenja u inozemstvu iako ne postoji niti jedan dokaz da je ijedna uplata u inozemstvo obavljena. Pozvali smo se na članak 34 zakona o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata. Istina je potpuna da je bila namjera za realizaciju toga zajma i da su učinjene predradnje od kojih je jedna bila i to da se napravi kupoprodajni ugovor kao jamstvo za kredit. Ugovor o kreditu je čisti falsifikat sačinjen bez prisutnosti osoba koje su dale bjanko potpise i nije nigdje ovjeren. Dalje nekretnina koja je stavljena u kupoprodajni ugovor i parcela uz nju puno su veće od veličina naznačenih u kupoprodajnome ugovoru pa onda neznamo na osnovu kojih podataka je ministarstvo i dalo suglasnost neuspoređujući podatke iz ugovora i iz zemljišnih knjiga. Koji dio onda tužitelj misli da je kupio itd. Također sud stalno zanemaruje i taj podatak već stalno koristi visinu duga iz ugovora. Da sve štima i po ugovoru o krediti i kupoprodajnome ugovoru onda tužba nebi bila ni potrebna jer odredbe istih govore da će se primjeniti u slučaju neispunjenja obveza. Znači i tu mućka. kako natjerati sud da zaustavi provođenje uknjižbe obzirom da na ta upozorenja uopće ne reagira, do okončanja spora. dali je u ovom slučaju sporan i članak399 ZOOa.

zahvaljujem RENOVI pa ako može još koje mišljenje

LP

[Skywalker]

Obzirom da nismo članica EU ne primjenjuje se Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne odnose, a glede navedenih ugovora s R. Austrijom nemamom sklopljen međ. ugovor primjenjuje se

 

Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima

 

Članak 1.

 

Ovaj zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za ..... imovinske odnose .... s međunarodnim elementom.

 

Članak 2.

 

Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz članka 1. stavka 1. ovog zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe i načela ovog zakona, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i načela međunarodnoga privatnog prava.

 

Članak 6.

 

Ako bi prema odredbama ovoga zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnih prava.

 

Ako pravila strane države o određivanju mjerodavnog prava uzvraćaju na pravo Republike Hrvatske, primijenit će se pravo Republike Hrvatske, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju mjerodavnog prava.

 

Članak 7.

 

Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje.

 

Članak 8.

 

Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje.

 

Članak 19.

 

Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

 

Članak 20.

 

Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:

 

8) za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište zajmodavca;

 

20) za ostale ugovore – pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište ponudioca.

 

Članak 21.

 

Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

 

Članak 25.

 

Na akcesorni pravni posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se pravo mjerodavno za glavni pravni posao.

[dobar-dan]

stvar se komplicira

sudski spor još nije gotov a tužitelj je već dobio odobrenje suda za upis nekretnine. kako je to moguće, još je frapantnije da se sve događa na istome sudu.

što u tim situacijama napraviti. rok za žalbu je 15 dana

 

znači prije presude kojom bi eventualno ostvario svoje pravo na potraživanja iz navodnog ugovora o kreditu, kupoprodajni ugovor je vezan za ugovor o kreditu kao jamstvo, dobio je suglasnost MVP za kupoprodajni ugovor a da bude zanimljivije(površine u naravi i ugovoru se ne poklapaju) jer je greškom unijet krivi broj čestice u kupoprodajni ugovor , bez obzira što je postupak u toku pred sudom , mimo postupka proslijedio je suglasnost MVP-a i kopiju kupoprodajnog ugovora u gruntovnicu te dobio riješenje o dozvoli za upis.

 

hvala

[felixx]

dobar-dan je napisao:

a da bude zanimljivije(površine u naravi i ugovoru se ne poklapaju) jer je greškom unijet krivi broj čestice u kupoprodajni ugovor , bez obzira što je postupak u toku pred sudom , mimo postupka proslijedio je suglasnost MVP-a i kopiju kupoprodajnog ugovora u gruntovnicu te dobio riješenje o dozvoli za upis.

 

Ako je u ugovoru krivi broj čestice, nema šanse da se upiše vlasništvo na osnovu tog ugovora.

[dobar-dan]

činjenično je tako. predmetna nekretnina, koja je u stvari bila predmet kupoprodajnog ugovora, bila je na drugoj čestici, druge stambene površine i druge površine okućnice.

 

ono što je po meni važno, posebni je propust što je takozvani kupac dobio suglasnost MVP-a suprotno odredbama zakona tj. prije je navodno kupio a onda tražio suglasnost. Također, takozvani kupac u zahtjevu za suglasnost nije naveo da je predmet kupnje, predmet spora, koji se vodi kod određenog suda a spor je u tome da se osporava iz razloga jer je ugovor o kreditu krivotvoren. Naime kupoprodajni ugovor trebao bi se aktivirati ako se ne ispunjavaju obveze po ugovoru o kreditu. Kako je taj ugovor o kreditu sporan, vodi se parnični postupak koji još nije okočan , u fazi je rasprava. Frapantno je da isti sud kod kojeg se vodi parnični postupak, donosi riješenje - daje suglasnost za upis prava vlasništva iako spor nije okončan i bez obzira što tužena stranka u svojim podnescima upozorava na to.

 

kako to spriječiti

Hvala

[anda]

Postovani,

 

molim da nam decidirano kazete kako glasi tuzbeni zahtjev tj sto vi trazite od suda, odnosno druga strana od vas.

 

Naime, nakon sto sam procitala sve postove utvrdila sam odredjene nejasnoce a koje bi mozda bile otklonjene ukoliko biste nam odgovorili na ovo pitanje.

[bambugej]

Meni kao totalnom pravnom laiku ovo smrdi na korupciju!

[anda]

Meni ne mirise na nista. Samo sam htjela provjeriti kako glasi tuzbeni zahtjev jer ako se tuzitelj upisao kao vlasnik nekretnine koja je bila jamstvo za povrat kredita zasto onda tuzi?

[dobar-dan]

sadašnji tužitelj u ime treće osobe sastavio je ugovor o kreditu koristeći se našim bjanko potpisima. Ta osoba u koje ime je sve učinio umrla je i navodno mu je ostavila u ostavini taj ugovor osnovom kojeg je pokrenuo tužbeni zahtjev za isplatu. također kao osiguranje ako dođe do kredita sastavljen je i kupoprodajni ugovor koji bi stupio na snagu ako se kredit ne vraća već nakon neisplate prve rate ili kamate. parnica još traje jer mi osporavamo ugovor što i jeste jer je falsificiran i svi potpisnici su potvrdili to jer čak nisu ni poznavali navodnu kreditoricu. današnji tužitelj u svojim iskazima naveo je čak 5 različitih varijanti nastank ugovora , mjesta gdje i tko ga je potpisao itd. čak je sud riješenjem konstatirao da neće pozivati 2 supotpisnice ugovora jer nemaju o tome pojma. rješenje napisano u prisustvu tužitelja, njegovog odvjetnika i prevoditelja znači suglasni su tome. e sada kako to već dugo traje tužitelj je išao aktivirati kupoprodajni ugovor koji za njega još nema pravnu valjanost jer nije riješen parnični postupak. no gle čuda. iznenada stiže riješenje kojim se odobrava upis vlasništva po osnovu tog kupoprodajnog ugovora kojeg je naslijedio navodno u ostavini kreditorice. činjenica je da to u rješenju o nasljeđivanju ne piše već da nasljeđuje ugovor o kreditu. i da stvar bude bolja odnosi se na drugu česticu, ne onu o kojoj smo pregovarali nego na drugu na kojoj je višekratno veća kuća u višekratno veća okućnica. i na kraju svega toga zk odjel šalje rješenje na ime oca koji je već pokojni 6 godina. kod istog suda je sve i vidite što se događa.

zahvaljujem na želji za pomoć.

Nestrpljivo čekam Vaš odgovor.

LP

[anda]

Da li ste jos u roku za izjavljivanje zalbe protiv rjesenja o uknjizbi. Po svemu sto ste rekli imate niz razloga za zalbu.

 

Sto tocno pise u kupoprodajnom ugovoru, kada isti stupa na snagu. Takodjer, sto tocno pise u ugovoru o kreditu vezano uz kupoprodajni ugovor.

[dobar-dan]

u takozvanome ugovoru o kreditu piše da će se primjeniti kupoprodajni ugovor kod izostanka jedne rate ili kamata. u kupoprodajnome ugovoru piše da će se primjeniti ako se ne poštuju ugovorne obveze iz kreditnog ugovora. sve logično da nije ugovor krivotvoren.

što se tiče roka za žalbu za uknjižbu. još imam par dana no ja sam riješenje dobio slučajno jer je poslano na ime pokojnog oca, čija je čestica i kuća bila, on je umro prije 6 godina. kovertu je netko u kući primio neobazirući se nato na koga je naslovljena i tako sam došao do tog saznanja.

pokušavam napisati žalbu kao pravni nasljednik iza oca u petini, obzirom da nisam stranka u postupku kupoprodaje.

nadam se da će prihvatiti žalbu obzirom da sam u svojstvu tuženog po ugovoru o kreditu.

 

 

dodao bi slijedeće. oba ugovora definiraju automatizam i da je sve istinito parnice nebi trebalo očito je tužio kako bi tužbenim zahtjevom došao do nekretnine a ne kupoprodajnim ugovorom.

[im-free]

Dali što mjenja na stvari sada kada smo postali članica EU. Naime Vrhovni je sud vratio predmet na ponovno suđenje i naložio primjenu Austrijskog prava obzirom da je "kreditor" stranac. Dali mu se status promjenio i dali može imati utjecjan na sve i činjenica da taj "stranac" ima nekretnine u HR upisane na svoje ime (dvije kuće u Rogoznici) ima i svoj OIB.

Može li se negdje po OIB-u doći do podatka o njegovo mogućem statusu u HR. Hvala

Obzirom da nismo članica EU ne primjenjuje se Rimska konvencija o pravu mjerodavnom za ugovorne odnose, a glede navedenih ugovora s R. Austrijom nemamom sklopljen međ. ugovor primjenjuje se

 

Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima

 

Članak 1.

 

Ovaj zakon sadrži pravila o određivanju mjerodavnog prava za ..... imovinske odnose .... s međunarodnim elementom.

 

Članak 2.

 

Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz članka 1. stavka 1. ovog zakona, odgovarajuće se primjenjuju odredbe i načela ovog zakona, načela pravnog poretka Republike Hrvatske i načela međunarodnoga privatnog prava.

 

Članak 6.

 

Ako bi prema odredbama ovoga zakona trebalo primijeniti pravo strane države, uzimaju se u obzir njegova pravila o određivanju mjerodavnih prava.

 

Ako pravila strane države o određivanju mjerodavnog prava uzvraćaju na pravo Republike Hrvatske, primijenit će se pravo Republike Hrvatske, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju mjerodavnog prava.

 

Članak 7.

 

Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije drugačije određeno, smatra se da su pravni posao i pravna radnja u pogledu oblika pravovaljani ako su pravovaljani bilo po pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen odnosno pravna radnja poduzeta, bilo po pravu koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje.

 

Članak 8.

 

Za zastaru mjerodavno je pravo koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla odnosno pravne radnje.

 

Članak 19.

 

Za ugovor mjerodavno je pravo što su ga izabrale ugovorne strane, ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

 

Članak 20.

 

Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slučaja ne upućuju na drugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:

 

8) za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište zajmodavca;

 

20) za ostale ugovore – pravo mjesta gdje se u vrijeme primitka ponude nalazilo prebivalište odnosno sjedište ponudioca.

 

Članak 21.

 

Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

 

Članak 25.

 

Na akcesorni pravni posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se pravo mjerodavno za glavni pravni posao.