Ovjera potpisa i smrt svjedoka

[gide]

Pozdrav svima,

ovako, znam koji oblici oporuke postoje, međutim zanima me slijedeće ako je nekome možda poznato:

 

da li bi se oporuka sastavljena na kompjuteru i potpisana samo od strane oporučitelja, ali čiji je potpis ovjeren kod javnog bilježnika mogla tumačiti kao vlastoručna oporuka, ako ne bi, da li bi uopće bila valjana ?

 

... i još jedno pitanje...

 

da li pri provođenju ostavinskog postupka nastaje problem za oporučne nasljednike ukoliko se utvrdi da su svjedoci (privatne) oporuke također umrli.

[kiki2329]

Članak 30., Stavak 1. Zakona o nasljeđivanju (NN 48/03)

 

Oporuka je va­­ljana ako ju je oporučite­­lj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao.

 

Ako se ne radi o privatnoj oporuci, nego javnoj onda je postupak sljedeći (Članak 32., Stavak 2. Zakona)

 

Javnu oporuku na oporučite­­ljev zahtjev sastav­­ljaju u Republici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik u općinskom sudu ili javni bi­­lježnik, a u inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvat­ske (ovlaštena osoba).

 

Znači da postupak koji ste naveli nije u skladu sa zakonom, ali postoji vjerojatnost da sud prizna takvu oporuku.

[sisavac]

gide, odgovor na 1. pitanje

na oporuci pisanoj strojem i samo potpisanoj od oporučitelja morali bi biti potpisi dvaju svjedoka (koji mu nisu srodnici ).dakle nedostaju formalni elementi za valjanost. što se tiče ovjerenog potpisa na oporuci taj je potpuno suvišan, dapače nepotreban jer nema nikakav učinak na valjanost oporuke u formalnom smislu. ako na oporuci čak i postoje gore navedeni nedostaci ovjera potpisa nijedan od njih ne može nadomjestiti. isto tako ovjera potpisa na vlastoručno pisanoj i vlasoručno potpisanoj oporuci nema nikakav učinak na njenu valjanost. oporuka je pravni posao posljednje volje i kao takav u posebnom pravnom režimu. ako se pak želi postići da oporuka bude pohranjena tj. arhivirana onda se ona nosi na sud ili u Hrvatski upisnik oporuka (HUO) pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori gdje se čuva do provođenja ostavinskog postupka.

[gide]

Puno hvala na odgovorima.

[dipl_iur]

Sama smrt oporučnih svjedoka nije od utjecaja na formalnu valjanost private oporuke. Kada ostavinski sud (ili javni bilježnik, ukoliko je njemu povjeren ostavinski postupak) utvrdi da odnosna oporuka ima sve propisane elemente koje ZN traži za njenu valjnost, on će je proglasiti na zapisnik i od tog dana proglašenje oporuke ima određene pravne posljedice koje propisuje zakon.(primjerice: od tada teče rok za pobijanje same oporuke ili pojedinih njenih odredaba zbog nekih zakonom utvrđenih mana volje).

 

Glede vođenja parnice o opsegu ostavinske imovine, onaj tko ima pravni interes ili želi dokazati određenu činjeničnu tvrdnju tijekom postupka (oporučni odnosno zakonski nasljednici) mogao bi predložiti oporučne svjedoke kao dokazno sredstvo na ovu ili onu okolnost. No, da li će oni i biti pozvani i saslušani, o tome odlučuje parnični sud (u ostavinskom postupku ti svjedoci bi hipotetski mogli biti pozvani, ako npr. iskrsne pravno pitanje vezano za formalnu valjanost oporuke, recimo: da li su oni istovremeno bili nazočni prilikom potpisivanja oporuke).

 

Inače, ostavinski sud, u slučaju postojanja spornih činjenica, donosi rješenje o prekidu postupka i upućuje na parnicu onog nasljednika/nasljednike čije pravo smatra manje vjerojatnim. Pravna (juridička) pitanja rješava sam ostavinski sud (to je tzv.izvanparnični postupak) i parnica radi čistih pravnih pitanja nije potrebna. Nakon pravomoćnog okončanja parnice, ostavinski sud nastavlja prekinuti postupak (učinak prekida: smrzavanje tj.očuvanje svih rokova) i donosi rješenje o nasljeđivanju.