Biseri naše nomotehnike

[Goggs]

Citiram članak 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_153_3756.html

 

"Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi stavka 2., 4. i 6. članka 53. izmijenjenog člankom 2. ovoga Zakona i članka 3. u dijelu koji se odnosi na uplatu prihoda na račun Zavoda i na prihod Zavoda te članka 5. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2011."

 

 

Ne samo da je ovo meni nerazumljivo i to:

- prvo se govori o izmijenjenom članku 53. (osnovnog teksta Zakona) ali

- nastavlja se s čl. 3. - valjda se misli na čl. 3. Izmjena i dopuna (što su mogli izričito i napisati) ali nije jasno definirano koji se to dio odnosi na uplatu prihoda i na prihod Zavoda jer taj članak je tako općenit da mi nije jasno koji njegov dio nije stupio na snagu.

 

nego se pitam i koliko je nomotehnički korektno: zakon stupa na snagu danom donošenja, a eventualno se njegova primjena može odgoditi. Ako se dobro sjećam, tu je tehniku zakonodavac ranije koristio. A sad kažu da neke odredbe ne stupaju na snagu do nekog datuma u budućnosti.

 

Znam da nema praktične razlike ali mi se čini da postoji suštinska: proizlazi da Sabor donosi i objavljuje zakone koji ne stupaju na snagu - zašto ih onda zovu zakonima? Ako nije stupilo na snagu, nije zakon. Ili?

 

Zbunj, zbunj.

 

[pareat]

Kolega ako radite u nekom upravnom tijelu, primite moje sučešće, takvi biseri u tim su razlistanim granama upravnog prava najzastupljeniji, mogu misliti koliki je uvod rješenja donesenog po takvim propisima, znate ono na temelju NN br............... Obično se službenici obrate svome ministarstvu pa ono nakon nekog vremena izda uputu, pojašnjenje ili "NAPUTAK", nama pravnicima tako drag izvor prava.

Sretno!

[rubens]

Vjerujem da si zbunjen, no eto pokušat ću ti u par rečenica objasniti o čemu se tu radi.

 

Sada se kao što ti je vjerojatno poznato svi prikupljeni prihodi odnosno sredstva na ime doprinosa i drugih prihoda polažu na račun Državnog proračuna ilitiga riznice.

 

Davno, tamo negdje u koalicijskom je sporazumu donesena odluka i zadane su smjernice da se tako nešto promijeni, što je donošenjem ovih izmjena Zakona i učinjeno, pa će se to u skoroj budućnosti i događati na taj i tako drugi uređeni način.

 

Za provedbu tako nečeg treba vremena, to nije nešto što se može učiniti preko noći ni u roku od 8 dana, već na kraju jednog proračunskog razdoblja, što će eto biti kako to i tamo piše.

 

btw: ako misliš da je to zbunjujuće ništ još nisi vidio.....

 

daj si malo truda pa probaj malo proučiti slijedeće:

 

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala ("Narodne novine", broj 25/05., 41/05., 88/05., 125/05., 155/05., 24/06., 36/06., 46/06., 88/06., 96/06., 112/06., 136/06., 48/07., 57/07., 80/07., 89/07. - pročišćeni tekst, 134/07., 11/08., 34/08., 79/08. i 128/08.

 

pa nakon toga usporedi s ovim:

 

Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na ortopedska i druga pomagala (NN, 17/09, 53/09 i 116/09)

 

kad budeš gotov, javi mi se pa idemo na pivu :

 

cuga:

[Malimacic]

nego se pitam i koliko je nomotehnički korektno: zakon stupa na snagu danom donošenja, a eventualno se njegova primjena može odgoditi. Ako se dobro sjećam, tu je tehniku zakonodavac ranije koristio. A sad kažu da neke odredbe ne stupaju na snagu do nekog datuma u budućnosti.

 

hrvatsko pravo ne poznaje odgođenu primjenu odredbi zakona, što znači da je moguće samo odrediti da odredba stupa na snagu određenog datuma u budućnosti.

 

 

Znam da nema praktične razlike ali mi se čini da postoji suštinska: proizlazi da Sabor donosi i objavljuje zakone koji ne stupaju na snagu - zašto ih onda zovu zakonima? Ako nije stupilo na snagu, nije zakon. Ili?

 

zakon stupa na snagu najranije danom objave,ali u pravilu, zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave, a može stupiti na snagu i određenog datuma ili na dan u koji pada neki događaj (npr. na dan kada RH postane članicom EU). Međutim, to ne znači da on za to vrijeme dok ne stupi na snagu nije zakon - jest, ali nije na snazi.

 

 

a kad smo kod bisera:

 

ODLUKU

 

O PROGLAŠENJU ZAKONA O STAVLJANJU IZVAN SNAGE ZAKONA O PREUZIMANJU ZAKONA O RJEŠAVANJU SUKOBA ZAKONA I SUKOBA NADLEŽNOSTI U IZVRŠENJU KAZNENIH SANKCIJA

[upitnik]

Osobno razumijem što se htjelo reći izmjenama i dopunama, iako se to može puno jasnije napisati. Međutim, masovno se griješi u pravopisu. Ovaj Zakon trebalo bi pisati malim početnim slovom "ovaj zakon", jer se u takvom obliku radi o općoj imenici, a ne o imenu (za razliku od npr. "U Zakonu o radu piše...). Takve greške ili grješke, kako je kome volja, počele su otkad postoji RH, u SRH takve greške bile su rijetkost (možete pogledati u slovenske zakone, oni pišu pravilno malim početnim slovom - naši pravopisi su gotovo jednaki). Sada je to postalo pravilo i boli glava od pogrešnih početnih velikih slova (ovaj Pravilnik, ova Odluka i druge nepismenosti) te od pogrešnih padeža (npr. "pravilnik kojeg donosi" umjesto "koji donosi"). Bilo bi jako dobro da se na svim fakultetima, a posebice na Pravnome fakultetu, uvedu petogodišnje katedre za hrvatski jezik.

Jedna od sve češćih nomotehničkih nepravilnosti su i izmjene i dopune u zakonima koje nisu propisane zakonom o izmjenama i dopunama konkretnoga zakona nego su propisane nekim sasvim desetim zakonom. Jadno, jadno, jadno.

[wilco]

upitnik je napisao:

Osobno razumijem što se htjelo reći izmjenama i dopunama, iako se to može puno jasnije napisati. Međutim, masovno se griješi u pravopisu. Ovaj Zakon trebalo bi pisati malim početnim slovom "ovaj zakon", jer se u takvom obliku radi o općoj imenici, a ne o imenu (za razliku od npr. "U Zakonu o radu piše...). Takve greške ili grješke, kako je kome volja, počele su otkad postoji RH, u SRH takve greške bile su rijetkost (možete pogledati u slovenske zakone, oni pišu pravilno malim početnim slovom - naši pravopisi su gotovo jednaki). Sada je to postalo pravilo i boli glava od pogrešnih početnih velikih slova (ovaj Pravilnik, ova Odluka i druge nepismenosti) te od pogrešnih padeža (npr. "pravilnik kojeg donosi" umjesto "koji donosi"). Bilo bi jako dobro da se na svim fakultetima, a posebice na Pravnome fakultetu, uvedu petogodišnje katedre za hrvatski jezik.

Jedna od sve češćih nomotehničkih nepravilnosti su i izmjene i dopune u zakonima koje nisu propisane zakonom o izmjenama i dopunama konkretnoga zakona nego su propisane nekim sasvim desetim zakonom. Jadno, jadno, jadno.

 

Kao prvo, slažem se da bi bilo poželjno uvesti katedre hrvatskoj jezika, posebice na pravnom fakultetu (malim slovom jer se odnosi na vrstu fakulteta, jedino ako nisi mislio/la na konkretni fakultet, ali onda si trebao/la Pravni fakultet u Zagrebu (Splitu)(Osijeku)(Rijeci))

 

Kada se zakon piše malim slovom onda je opća imenica (npr. kada u zakonu piše: propisat će se posebnim zakonom (nekim, ne zna se ime) Ali ako se odnosi na konkretan zakon, tj. zna se ime zakona (npr. Zakon o radu), piše se velikm slovom jer je to ime zakona (tj. prva riječ u imenu)- znači Zakonom o radu, a ne zakonom u smislu vrste propisa.

 

Neka me netko slobodno ispravi.

 

(usput, ako se ne varam slovenci imaju samo "č" to ne znaći da bi i kod nas sve trebalo pisati tvrdim č, iako bi to uvelike olaksalo pisanje )

[wilco]

wilco je napisao:

 

Kada se zakon piše malim slovom onda je opća imenica (npr. kada u zakonu piše: propisat će se posebnim zakonom (nekim, ne zna se ime) Ali ako se odnosi na konkretan zakon, tj. zna se ime zakona (npr. Zakon o radu), piše se velikm slovom jer je to ime zakona (tj. prva riječ u imenu)- znači Zakonom o radu, a ne zakonom u smislu vrste propisa.

 

 

Htjedoh reći (malo je nejasno napisano), riječ "zakon" piše se velikim slovom kada stoji samostalno, ako se odnosi na konkretan zakon jer je onda prva riječ u imenu- zato u zakonima piše "ovim Zakonom" (da se ne piše cijeli naziv zakona).

[upitnik]

Nije točno! Ako piše "ovim zakonom" onda se radi o općoj imenici, a ako piše "u Zakonu o radu" onda se radi o nazivu zakona. Ako netko želi riječ zakon pisati velikim slovom, pravilno bi bilo sljedeće:

U Zakonu o radu (u nastavku: Zakon) propisuju se radnopravni odnosi. U Zakonu se propisuje još i sljedeće:..."

 

Međutim, tada više nema pokazne zamjenice, nego se svuda za taj zakon na koji se misli piše samo Zakon. Jel' sada bistro. Ponavljam, takve pogreške nisu se događale u SR Hrvatskoj, takve pogreške ne događaju se sada u Sloveniji, koja ima identičan pravopis kao i mi što se velikih i malih slova tiče. Takve pogreške rezultat su prepisivanja iz Narodnih novina, jer pravnici vole prepisivati i raditi po šprancama - kao u doba rimskoga prava. Međutim, zaboravlja se da je u doba rimskoga prava postojalo i pretorsko pravo, koje je bilo sve, samo ne prepisivačko. Ovo što tvrdim o pravopisu tvrdim na temelju pisanih mišljenja profesora Babića i Katedre za hrvatski jezik, koji su zasigurno relevantni za pravopis, dok su pravnici relevantni za pravna, a ne pravopisna tumačenja (iako deset pravnika ima deset različitih mišljenja). Bez ljutnje molim, ako se je netko prepoznao u mojim riječima.