Da li ponovno u tužbu dokazivanja vlasništva

[čudo]

Poštovani

 

Ne tako davno, pokrenuo sam tužbu za dokazivanje prava vlasništva dosjelošću nad parcelom u naravi poljoprivredno zemljište.

 

Osoba, koja je tužena, oglušila se na poziv suda, i Općinski sud donosi presudu zbog ogluhe u moju korist, s pravom uknjižbe.

 

Međutom, problem je u tome, da je tužena osoba, naglo, prije izricanja same presude umrla.

 

Nakon ostavinske, njegov se sin knjiži na spomenuti česticu.

 

U razgovorima, sin obećava da će napraviti tabularnu izjavu da to riješimo, ali kad sam došao na konkretan dogovor - komplikacije, zapelo je.

 

Tobože, kaže, to je moje, neće mi to uzest, ali.....mora još nešto provjeriti. Što, ne kaže.

 

Pod svaku bi cijenu želio izbjegnuti parničenje, i želio bi da se to riješi davanjem tabularne izjave s njegove strane ali ako bude trebalo, može li mi i koliko u ponovljenoj tužbi, pomoći već donesena presuda?

 

Može li se možda situacija riješit na neki drugi način osim tužbom?

 

Zahvaljujem

[Matrix]

Vasa je greska sto niste predlozili zabiljezbu spora.

[čudo]

Znači polako taktički pokušati "izvući" tabularnu, ako ne uspije ponovo tužba?!

 

Zašto sam sve više uvjeren u matrix-ov potpis

[Matrix]

Misljenja sam da bi sud odbacio novu tuzbu radi utvrdjenja prava vlasnistva,iz razloga presudjene stvari.

Mozda postoji mogucnost da se ide sa prijedlogom za upis prava vlasnistva,uprkos cinjenici da se tuzenikov pravni sljednik upisao u zemljisne knjige..

Sudska odluka, kojom se utvrđuje da je pravo vlasništva nekretnine stečeno dosjelošću, ne treba sadržavati klauzulu intabulandi pa je temeljem te odluke stjecatelj ovlašten izravno ishoditi upis svog prava u zemljišnu knjigu.

Stjecanje prava vlasništva dosjelošću je stjecanje tog prava na temelju zakona,dok se u člancima 159 i 160 propisuju uvjeti pod kojima se stječe pravo vlasništva dosjelošću..

S obzirom na to da su tužitelj i tuženik u odnosu na nekretninu na kojoj je tužitelj pravo vlasništva stekao dosjelošću u stvarnopravnom, a ne u obveznopravnom odnosu, tužbeni zahtjev ne bi trebao sadržavati obvezu tuženika da tužitelju izda tabularnu ispravu, niti da je dužan trpjeti da se tužitelj u zemljišnu knjigu upiše kao vlasnik nekretnine, niti da se tužitelja ovlašćuje ishoditi uknjižbu svoga prava vlasništva u zemljišnu knjigu. Ovlast tužitelju da ishodi uknjižbu prava vlasništva na nekretnini u zemljišnoj knjizi ne može dati sud, nego je može dati zakon. Naime, onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi (članak 130., stavak 1. ZV-a). Dakle, navedenu ovlast je dao zakon, a sud u parničnom postupku ovlašten je samo ispitati je li ta ovlast nastupila. Također i odredbe Zakona o zemljišnim knjigama propisuju kad se na temelju odluke suda, odluke drugoga tijela, nasljeđivanjem ili na temelju zakona steklo pravo bez upisa u zemljišnu knjigu, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenog prava u glavnu knjigu po odredbama ZZK-a. Pravomoćnu presudu, kojom se utvrđuje pravo vlasništva tužitelju na nekretnini stečeno dosjelošću, kao zemljišnoknjižnu ispravu neposredno provodi zemljišnoknjižni sud bez prethodnog rješenja o ovrsi. Naime, zemljišnoknjižni sud dopustit će uknjižbu samo na temelju javnih isprava ili privatnih isprava na kojima je istinitost potpisa ovjerena na način propisan posebnim zakonom. Javnom ispravom, između ostalog,ZZK smatra odluke suda ili drugoga nadležnog tijela, odnosno pred njima sklopljene nagodbe koje se prema propisima o ovrsi smatraju ovršnim ispravama prikladnim za upis prava u zemljišnu knjigu, ako sadržavaju točnu oznaku zemljišta ili prava na koje se odnosi upis. Nedvojbeno je da je pravomoćna sudska odluka o utvrđenju prava vlasništva na nekretnini stečenog dosjelošću, sasvim nužnim činjenicama kao pretpostavkama za upis, javna isprava temeljem koje se može provesti uknjižba prava vlasništva na određenoj nekretnini..

Buduci da je novo upisani vlasnik nekretnine ustvari sveopci pravni sljednik umrle osobe protiv koje ste dobili parnicu,a kako je vec gore receno njegova vam dozvola nije trebala za upis prava vlasnistva stecenog temeljem zakona,onda nevidim razlog zasto bi bila potrebna od strane osobe koja je stupila u pravni polozaj svog prednika.

[bovu]

tražiti od suda koji je donio presudu da presudu ovjeri žigom pravomoćnosti.

u gruntovnicu tražiti upis vlasništva temeljem pravomoćne presude.

ako gruntovnica (odjel suda )odbije upisati pravo vlasništva (zbog promjene vlasnika )

ostaje tužba za utvrđivanje prava vlasništva (protiv trenutnog vlasnika i nasljednika)

[čudo]

Matrix i bovu hvala, nisam zaboravio.

 

Danas dobiven pečat pravomoćnosti na presudu.

Prenijeti ću njeno obrazloženje:

 

 

 

Tužitelj u tužbi navodi da je nekretnina označena kao čestica zemlje xxxx zu xxxx ko xxxx

a koja se nalazi u predjelu zvanom xxxx iza drugog svjetskog rata bila u vlasništvu njegove obitelji.

 

Tužitelj je nekretninu naslijedio nakon smrti svog oca xxxxxx.

 

Osim po ovom pravnom osnovu, tužitelj je ovu nekretninu stekao dosjelošću budući da je osobno, a i putem svojih pravnih prednika držao u mirom, nesmetanom i isključivim posjedu više od 60 godina.

 

Unatoč navedenom činjeničnom stanju, tuženi je upisan u zemljišnim knjigama suda kao njen isključivi vlasnik utužene nekretnine, dok je u katastarskim operatima upisan kao njen suposjednik, iako mu na istoj ne pripadaju nikakva vlasnička prava, budući je tuženi stvarni vlasnik i posjednik susjedne nekretnine. Kako tužitelj nema ispravu podobnu za upis svog prava vlasništva a ima interes uskladiti stvarno stanje sa zemljišno knjižnim stanjem, to ustaje predmetnom tužbom postavivši tužbeni zahtjev kao u izreci.

 

Tuženom je uredno dostavljena predmetna tužba uz poziv da u roku od 15 dana podnese pisani odgovor na tužbu. Tuženi je ujedno upozoren na pravne posljedice ne davanja odgovora na tužbu.

 

Kako tuženi nije podnio odgovor na tužbu u danom mu roku, a osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a ove činjenice nisu u protivnosti s dokazima koje je tužitelj podnio, a ne postoji niti općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženog spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu, to je po osnovi čl.331.b. Zakona o parničkom postupku (N.N. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 i 57/11), valjalo odlučiti kao u izreci ove presude zbog ogluhe.

 

 

U xxxxxxxxxx Sudac xxxxxxxxx

 

PRAVNA POUKA

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u 3 istovjetna primjerka putem ovog suda za Županijski sud u xxxxxxxx

 

 

 

Evo, to "imam u ruci", i s tim idem na ZK.

[Matrix]

Hmm da!Citirali ste obrazlozenje presude,no z.k.ured nece chitati obrazlozenje,vec iskljucivo izreka presude....

UTVRDJUJE SE da je tuzitelj Chudo Chudic na temelju dosjelosti stekao pravo vlasnistva na k.c. itd,itd...

[čudo]

Evo i to:

 

Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik nekretnine označene kao čestica zemljexxxx

zk. ul. xxxx k.o. xxxx pa ga se ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude zatraži i postigne uknjižbu svoga prava vlasništva predmetne nekretnine uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženog kao do sada upisanog vlasnika.

[ude]

Poštovani!

 

Ako je tužena stranka umrla prije primitka presude tada presuda ne može postati pravomoćna .Sud treba u skladu sa čl. 215 ZPP-a pozvati nasljednike da preuzmu postupak .

Tu se ne bi radilo o presuđenoj stvari.

 

Pozdrav!

[čudo]

Hvala ude.

Mislim da će ipak trebati u novu tužbu.

Čudno je to u pravu, nisi stekao vlasništvo dosjelošću, ako tužiš čovjeka koji umre u tijeku postupka!

Postupak nije prekinut, jer ja nisam ni znao da je tuženi umro.

A sve što piše u obrazloženju presude stoji, i istina je.

Dosjelost postoji, ne kako stoji u presudi 60 godina, već preko 100 godina, jer sam pronašao nove podatke.

Kada se dokaže dosjelost na nekretnini, po meni bi to pravo trebalo ostvariti upisom u ZK bez obzira mijenja li se vlasnik u toku postupka ali to ja tako mislim!

 

Ali eto, tuženi je umro..........i sve iz početka!

[KronicnaStranka]

Poštovani!

 

Ako je tužena stranka umrla prije primitka presude tada presuda ne može postati pravomoćna .Sud treba u skladu sa čl. 215 ZPP-a pozvati nasljednike da preuzmu postupak .

Tu se ne bi radilo o presuđenoj stvari.

 

Pozdrav!

 

Vrlo zanimljiva situacija. Mislim da je u ovome što je napisao Ude suština.

 

Tuženik je u toku parnice umro, pa presuda zapravo nije valjana jer u trenutku donošenja jedna od stranaka više ne postoji.

 

Teoretski, sud je trebao pozvati nasljednika na mjesto tuženika, no to je tehnički bilo nemoguće. No, presuda nije mogla postati pravomoćna prema tuženiku jer je ovaj nikada nije niti ju je mogao primiti. Trebalo bi pogledati u spisu kako je izvršena dostava tuženiku i tko je, ako jest, preuzeo presudu u ime tuženika. U tom smislu je sud, nehotice ili nepažnjom, pogriješio i s klauzulom pravomoćnosti.

 

Paradoksalno, ali iako je presuda u vašu korist, možda ste se mogli izvući žalbom, a možda bi se moglo tražiti i ponavljanje postupka, pa bi u nastavku odnosno ponovljenom postupku nasljednik tuženika stupio na njegovo mjesto.

 

Iz Zakona o parničnom postupku:

 

Članak 421.

Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen može se na prijedlog stranke ponoviti:

....

....

3) ako je u postupku kao tužitelj ili tuženik sudjelovala osoba koja ne može biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala

ovlaštena osoba, ili ako parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vođenje parnice odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;

....

 

Ponavljanje je gotovo isto kao i nova parnica, ali bi vjerojatno bilo malo brže. Osim toga, sud po prijedlogu za ponavljanje postupka prije odluke održi pripremno ročište, a to bi nasljedniku tuženika mogao biti znak da mislite ozbiljno, pa u pravo ponavljanje možda i ne bi trebalo ići.

 

Međutim, rok za takav zahtjev je 30 dana od saznanja o navedenoj okolnosti, a preduvjet i to da razlog (smrt tuženika) niste mogli znati u toku postupka (pogledati čl. 421 - 424 ZPP).

 

Rok se, naravno, računa od trenutka za koji se može dokazati da ste imali navedeno saznanje.

 

Mislim da z.k. sud - bez obzira na to što se radi o stjecanju temeljem zakona kao što je napisao Matrix - ne može izvršiti upis prava vlasništva protiv osobe koja nije bila stranka u postupku. Naime, u parnici radi stjecanja dosjelošću se traži da upisani vlasnik prizna vlasništvo tužitelja, a presuda zamjenjuje to priznanje. Dakle, dosjelost se samim temeljem postojanja z.k. upisa u korist druge osobe smatra spornom između tužitelja i te osobe, a presuda se kao takva odnosi na konkretnog z.k. prednika. Ako je prednik drugi, dosjelost je i dalje sporna jer je drugi prednik mogao imati razloge koji bi doveli u pitanje dosjelost.

 

Točno je da je z.k. sud dužan gledati samo izreku presude, a ne i obrazloženje, ali je dužan gledati i tko su tužitelj i tuženik.

 

(Ovdje bi bilo zanimljivo vidjeti da li bilo tako i da se radi o pojedinačnom ispravnom postupku, jer u njemu nema spora u onom smisli u kojem postoji u parnici. No, ni u tom postupku pokojnik ne može biti stranka, u praksi se pokojnike o kojima se ništa ne zna zaobiđe kao "nepoznate" odnosno "nedostupne".)

 

Čak i kad bi se mogao izvršiti upis kako Matrix opisuje, u praksi je dvojbeno da li su u gruntovnici dovoljno stručni da primijene zakonske odredbe kako je Matrix izložio jer to zahtijeva ipak malo više kreativnu primjenu zakona od rutinskog odrađivanja posla. (polazim od svojeg iskustva).

[čudo]

Hvala kronična stranko.

 

Još jedno pitanje, da li ova presuda koja je donesena, može ikako pomoći u budućem postupku, ili se ponovo kreće od nule, kao da je i nema?

[ude]

Poštovani!

 

Razgovarajte sa sucem koji je presudu donio .Taj isti sudac trebao bi donijeti rješenje ,kojim se postupak obustavlja iz razloga iz čl. 215 ZPP-a .Zainteresirana stranka doznačiti će imena nasljednika ,njihove točne adrese,i predložiti će nastavak postupka .

Sud poziva nasljednike da se očituju o navodima iz tužbe .Nasljednici mogu priznati tužbeni zahtjev ili osporiti.Nakon saslušanja nasljednika i po njima predloženih svjedoka ,ako ih bude sud će donijeti valjanu presudu .

 

Potrebno je da idete najprije na sud i zajedno sa sucem pokušate riješiti problem

Pokušajte sa pravno educiranom osobom otići do suca

[KronicnaStranka]

Hvala kronična stranko.

 

Još jedno pitanje, da li ova presuda koja je donesena, može ikako pomoći u budućem postupku, ili se ponovo kreće od nule, kao da je i nema?

 

Mislim da sudac ne može opozvati formalno pravomoćno (udaren žig pravomoćnosti) rješenje, makar ga je sam donio, tj. da treba poštivati formalni postupak. No, neće škoditi da porazgovarate sa sucem, ako ništa drugo da vidite je li bolje tražiti ponavljanje ili naprosto ići s novom tužbom.

 

Za ponavljanje osim preduvjeta mora postojati i pravni interes, a kod vas je u tome da donesena presuda nije podobna za provedbu u z.k.

 

Što se tiče ponavljanja postupka, obratite pažnju na preduvjete koji moraju biti zadovoljeni. Iz vaših prethodnih poruka nije jasno jesu li zadovoljeni ili nisu, npr. kad ste saznali za smrt protustranke i jeste li mogli obavijestiti sud o tome ili niste. Činjenica je da ste tražili žig pravomoćnosti u trenutku kad ste znali da je tuženik umro (drugo je pitanje može li se dokazati da ste znali ili ne).

 

Teoretski, u ponovljenom postupku se kreće od početka a prethodna presuda se ukida, ali sudac će sigurno uzeti u obzir ono što je u vezi uvjeta za dosjelost prethodno utvrdio. Novo je zapravo samo to da se novi tuženik mora izjasniti o tužbenom zahtjevu. Ako mu je poznato da ste prvi postupak dobili, trebalo bi mu biti jasno da ima male izglede da ospori vaš zahtjev i da mu se ne isplati plaćati troškove ako izgubi. S druge strane, ako ima neki novi dokaz kojim može pobijati vaš zahtjev, onda će se postupak zakomplicirati i potrajati.

 

Ponovljeni postupak vodi sudac koji je sudio, a ako podnesete novu tužbu, ona će vjerojatno biti dodijeljena po propisanom postupku, pa može - naročito na većem sudu - završiti i kod drugog suca, koji će sigurno trebati više vremena za upoznavanje s problemom.

[čudo]

Hvala kronična stranko još jednom, i hvala svima na trudu i vrlo kvalitetnim savjetima.

 

Ne želim mnogo zamarati, ali eto, sinoć sam bio kod gospodina s kojim imam spor, i smireno sam porazgovarao o pokušaju rješenja spora, pitao ga u čemu je problem, jer on je moj susjed na zemljištu, i oduvijek zna pravo stanje vlasništva a i posjeda.

 

Evo gdje je problem.

Njega muči što u posjedovnom listu ima upisan određeni broj kvadrata sporne čestice, što ne odgovara stvarnom stanju, ali čovjeku to jednostavno nije jasno, sada provjerava kako i gdje su ti kvadrati.

 

Ja sam pokušao objasniti, da mi nije do sudovanja ali ako budem prisiljen, da ću u ponovnu tužbu, na što je apriori odbacio tu mogućnost, ponavljajući da je to moje zemljište, da ne idem u tužbu, da mi on ništa neće uzeti itd..

 

Sve lijepo, krasno, bajno, ali nikakvog roka s njegove strane do kada će to provjeravati.Kako nisam svadljiv tip...ne znam, vidjeti ću kako naprijed.

 

Vjerovatno ću angažirati odvjetnika, ako on ne pristane na davanje tabularne izjave, u nekom razumnom roku.