Jump to content

Suvlasnički glasovi


Senco48

Preporučene objave

Poštovani, molim za pomoć!

 

Nositelj sam prava građenja koje se odnosi na prenamjenu dijela tavana i dijela podrumske prostorije u u stambeni prostor.Pravo se proteže na ukupno 58 m2. Zgrada ima četiri suvlasnika Svi suvlasnici su potpisali Međuvlasnički sporazum kojim su definirali korištenje zajedničkih prostora tavana i podrumskih prostorija pojedinom suvlasniku prema diobenim nacrtima koji su sastavni dio sporazuma. Nadalje svi suvlasnici su potpisali Ugovor o osnivanju prava građenja na dijelovima zajedničkih prostora koje su definirali Međuvlasničkim sporazumom i diobenim nacrtima. I konačno suvlasnici su si međusobno izdali neopozive i trajne suglasnosti kojima si odobravaju samostalno poduzimanje svih pravnih i drugih radnji za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole za prenamjenu tih prostora ( u stambeni ili poslovni ) i poduzimanje svih građevinskih radova prema svojem projektu bez ikakvih daljnjih pitanja ostalih suvlasnika. Svi navedeni dokumenti ovjereni su kod javnog bilježnika. Napominjem da naveden prava građenja još nisu unjeta u ZK kao teret građevine , a zgrada još nije etažirana.

Nedavno na sastanku suvlsnika stambene zgrade doneseno je nekoliko odluka na osnovi većine od 51% udjela pojednih posebnih dijelova zgrade, pri čemu nisu uvažili niti pribrojili moj postotak vlasništva.Obrazloženje predstavnika zgrade bilo je .”Kaj je vama pa vi nemate nikakva vlasnička prava u našoj zgradi”!?

 

Prma zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

Članak 281.

(1) Tko je nositelj prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja; svaka tome suprotna odredba je ništava.

 

Članak 284.

(1) Nositelj prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo.

 

E sad Vas lijepo molim da mi odgovorite : da li ja kao nositelj prava građenja imam pravo glasa u postotku koji odgovara površini za koju to pravo imam. (58 m2) , ili uopće nemam?

 

U naprijed zahvaljujem na svim raspravama i sugestijama !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

Nositelj sam prava građenja koje se odnosi na prenamjenu dijela tavana i dijela podrumske prostorije u u stambeni prostor.Pravo se proteže na ukupno 58 m2. Zgrada ima četiri suvlasnika Svi suvlasnici su potpisali Međuvlasnički sporazum kojim su definirali korištenje zajedničkih prostora tavana i podrumskih prostorija pojedinom suvlasniku prema diobenim nacrtima koji su sastavni dio sporazuma. Nadalje svi suvlasnici su potpisali Ugovor o osnivanju prava građenja na dijelovima zajedničkih prostora koje su definirali Međuvlasničkim sporazumom i diobenim nacrtima.

....

Prma zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

Članak 281.

...

E sad Vas lijepo molim da mi odgovorite : da li ja kao nositelj prava građenja imam pravo glasa u postotku koji odgovara površini za koju to pravo imam. (58 m2) , ili uopće nemam?

Ne znam što ste točno potpisali, ali to nema nikakve veze sa institutom koji ZV definira kao 'pravo građenja'.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam što ste točno potpisali...

 

Evo i ja čitam več 4x, i opet mi nije jasno što ste svi vi ispotpisivali, čemu "pravo građenja" za rekonstrukciju i prenamjenu tavana i podruma, po kojoj osnovi bi vi i ostali to "pravo" proveli u ZK.

Dovoljno je vidjeti, kao što je poštovani Felixx natuknuo čl.280 st.1 spomenutog zakona,

(1) Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti.

 

...a zgrada još nije etažirana.

Nedavno na sastanku suvlsnika stambene zgrade doneseno je nekoliko odluka na osnovi većine od 51% udjela pojednih posebnih dijelova zgrade...

 

Ako nije etažirana, ne postoje ni posebni dijelovi nekretnine (etažno vlasništvo), samo suvlasnički dijelovi.

 

E sad Vas lijepo molim da mi odgovorite : da li ja kao nositelj prava građenja imam pravo glasa...

 

Bez suvlasništva nemate.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani, hvala Vam na dosadašnjim odgovorima.Očito sam zakomplicirao pitanje njegovim opisom, pa je došlo do nesporazuma.Svesti ću pitanje na najednostavnije.

 

1. Da li se ja kao nositelj ( vlasnik ) prava građenja na temelju Z.V.-a smatram vlasnikom te zgrade i imam li pravo galasa u odlučivanju sa ostalim suvlasnicima po pitanju upravljanju zgradom.To bez obzira na činjenicu da zgarada nije etažirana. Odlučuje se po principu većine preko 51% posebnih suvlasnički dijelova zgrade (posebnih dijelova, stanova ).

 

Hvala u naprijed!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

1. Da li se ja kao nositelj ( vlasnik ) prava građenja na temelju Z.V.-a smatram vlasnikom te zgrade i imam li pravo galasa u odlučivanju sa ostalim suvlasnicima po pitanju upravljanju zgradom.To bez obzira na činjenicu da zgarada nije etažirana. Odlučuje se po principu većine preko 51% posebnih suvlasnički dijelova zgrade (posebnih dijelova, stanova ).

 

Pravo građenja je kada sa vlasnikom zemljišta napravite koncesijski ugovor na recimo 50 godina, pa takvom zemljištu napravite građevinu.Tada je to vaša građevina, sagrađena na 'pravu građenja'.

Ovo vaše nema nikakve veze s time.

Vi ste sklopili neki nejasno definirani ugovor sa drugim suvlasnicima, i nazvali ga pravo građenja.

Ispravan postupak bi bio da ste napravili idejni projekt vaše dogradnje/preuređenja prema kojem bi se ishodila odgovarajuća dozvola za gradnju/adaptaciju. U sadržaju tog idejnog projekta trebao bi biti i novi elaborat etažiranja građevine sa definiranim novim udjelima vlasništva koji će se ostvariti kada se poduhvat dovrši. Tek kada ishodite uporabnu dozvolu i uknjižite nove udjele vlasništva u gruntovnici - tek tada vi ste suvlasnik u udjelu koji je definiran etažnim elaboratom.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani, hvala Vam na dosadašnjim mišljenjimaMeđutim moram priznati da me Vaša mišljenja zbunjuju.Po vama ja uopće nemam pravo građenja već nešto neodređeno što nema veze s tim pravom.

Kako onda tumaćiti odredbe Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima:

Članak 281.

(1) Tko je nositelj prava građenja taj je i vlasnik zgrade koja je pripadnost toga njegova prava, a glede zemljišta koje je opterećeno pravom građenja ima ovlasti i dužnosti plodouživatelja; svaka tome suprotna odredba je ništava.

 

Članak 284.

(1) Nositelj prava građenja je osoba u čiju je korist to pravo osnovano ili je na nju prešlo.

 

Članak 285.

(1) Pravo građenja je otuđivo i nasljedivo kao i druge nekretnine, ako nije što drugo određeno.

Članak 286.

(1) Pravo građenja osniva se na temelju pravnoga posla vlasnika nekretnine koja se opterećuje, a i odlukom suda.

 

Napominjem da sam pravo građenja stekao nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke na osnovi sudskog rješenja o ostavini.

Isto tako sam na osnovi tako stečenog prava građenja ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu za prenamjenu tavana u stan.

 

U naprijed zahvaljujem na svim daljnjim raspravama i sugestijama !

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moram priznati da jeste zbunjujuće,no činjenica da korisnik Senco ima pravo građenja daje smisao njegovog pozivanja na citirane odredbe Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima,što će reći da se nebi trebali baviti pitanjem kako i na koji način je to pravo stečeno.

 

Ne bi bilo zbunjujuće da je ovo

 

Napominjem da sam pravo građenja stekao nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke na osnovi sudskog rješenja o ostavini.

 

napisano u incijalonom postu pa se ne bi stekao dojam da su svi skupa ispotpisivali nekakovo pravo građenja.

 

U svijetlu novih činjenica mogu samo dodati, pravo građenja može se konstituirati i na nekretnini koja se sastoji od zemljišta i trajne zgrade. U tom slučaju postojeća trajna zgrada postaje pripadnost, odnosno bitni sastavni dio prava građenja, pa je nositelj prava građenja, odnosno vlasnik toga prava kao samostalne (umjetne) nekretnine, istovremeno kao sastavni dio toga prava - vlasnika zgrade.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moram priznati da jeste zbunjujuće,no činjenica da korisnik Senco ima pravo građenja daje smisao njegovog pozivanja na citirane odredbe Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima,što će reći da se nebi trebali baviti pitanjem kako i na koji način je to pravo stečeno.

 

On nema pravo građenja u smislu kako ga definira ZVDSP.

On ima papir na kojem piše 'pravo građenja'.

Sa tim ne bi mogao upisati u gruntovnicu pravo građenja.

 

 

 

Po vama ja uopće nemam pravo građenja već nešto neodređeno što nema veze s tim pravom.

 

Da, imate neki ugovor u kojem piše 'pravo građenja', a sa sadržajem nisam upoznat.

 

 

Napominjem da sam pravo građenja stekao nasljeđivanjem iza svoje pokojne majke na osnovi sudskog rješenja o ostavini.

Isto tako sam na osnovi tako stečenog prava građenja ishodio pravomoćnu lokacijsku dozvolu za prenamjenu tavana u stan.

 

Naslijedili ste dokument u kojem su vam drugi suvlasnici dali suglasnost za dogradnju.

Vrlo vjerojatno je i sud i ministarstvo graditeljstva percipiralo taj dokument i pojam 'pravo građenja' kao ugovor o dogradnji nekretnine sa suvlasnicima građevine, a ne kao pravni termin za vlasničkopravni odnos koji je u primjerice njemačkom pravosuđu poznat kao 'Baurecht'.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U svijetlu novih činjenica mogu samo dodati, pravo građenja može se konstituirati i na nekretnini koja se sastoji od zemljišta i trajne zgrade. U tom slučaju postojeća trajna zgrada postaje pripadnost, odnosno bitni sastavni dio prava građenja, pa je nositelj prava građenja, odnosno vlasnik toga prava kao samostalne (umjetne) nekretnine, istovremeno kao sastavni dio toga prava - vlasnika zgrade.

 

Ne, ovo vam nema nikakvog smisla.

 

Pročitajte o pravu građenja članke u ZVDSP do članka 296. - o nastanku, upisu u Z.K. i prestanku prava.

 

Pogledajte primjerice čl. 288. - Pravo građenja se upisuje kao teret na zemljište, a temeljem tereta zasniva se poseban zemljišnoknjižni uložak u koji se upisuje građevina.

 

Ne postoji uopće mogućnost da se upis napravi na zemljište sa postojećom građevinom, čak i da je ta postojeća građevina nalazi na drugom djelu čestice. Uvodni dio ZVDSP definira da zemljište i građevine čine neodvojivu cjelinu, itd, itd,....

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ne, ovo vam nema nikakvog smisla.

 

Pročitajte o pravu građenja članke u ZVDSP....

 

Poštovani Felixx, ima i te kako smisla da ste dobro pročitali post. Dakle, radi se o činjenici da je nasljeđeno pravo građenja. Pa što se tiće navedenog, te čitanja ZV i spomenutog Baurechta da vam probam pojasnit.

 

Hrvatska ustanova prava građenja ugleda se na austrijsko pravo građenja (Baurecht).

Pa tako naš ZV kaže, pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svojega nositelja da na površini njime opterećenog zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a vlasnik zemljišta je dužan to trpjeti (čl. 280. st. 1.).

 

Sintagma "nečije zemljište" s jedne strane sugerira da se pravo građenja, argumentum a contrario, ne može osnovati na zemljištu koje nije u nečijem vlasništvu. Na zemljištu koje je opće dobro, odnosno javno dobro u općoj uporabi ne može se osnovati pravo građenja, kao nijedno drugo stvarno pravo (čl. 3. st. 2 i 35. st. 4. i 8.) ako za javno dobro u općoj uporabi nije što drugo zakonom propisano (čl. 35. st. 4.). Na tim dobrima se pod određenim uvjetima može osnovati koncesijsko pravo koje odvaja zemljište i zgradu ili drugu građevinu dok koncesija traje (čl. 3. st. 4. i 9. st. 4). S druge strane, pravo građenja ne mora opterećivati samo tuđe zemljište jer se ono može osnovati i u korist vlasnika zemljišta ili na njega prenijeti pravnim poslom ili nasljeđivanjem, bitno je da je zemljište u "nečijem vlasništvu" pa tako Zakon propisuje da vlasnik zemljišta može biti nositelj prava građenja na svome zemljištu (čl. 284. st. 2.).

 

Temeljno ovlaštenje prava građenja nije pravo graditi na tuđem zemljištu, nego imati pravo vlasništva na zgradu pravno odvojenu od njime opterećenog zemljišta

na površini ili ispod površine zemljišta. Pravo vlasništva zgrade na površini ili ispod površine zemljišta stječe se i izgradnjom zgrade (vršenjem prava građenja) na neizgrađenom zemljištu, i pravnim odvajanjem postojeće zgrade od zemljišta:

-otuđenjem zgrade, a zadržavanjem prava vlasništva na zemljište ili obrnuto,

-otuđenjem zemljišta, a zadržavanjem prava vlasništva na zgradu ili otuđenjem zgrade jednoj osobi, a zemljišta drugoj ili jednostavno razdvajanjem zemljišta i zgrade u vlasništvu iste osobe (pravo građenja na vlastitom zemljištu).

 

Pravo izgraditi zgradu je esencijalno ovlaštenje prava građenja samo ako je osnovano na neizgrađenom građevinskom zemljištu, jer se ono u tom slučaju osniva

upravo radi stjecanja prava vlasništva na zgradu njenom izgradnjom. Kada nositelj prava građenja ne bi imao ovo ovlaštenje, ili kada bi ono ovisilo o volji vlasnika opterećenog zemljišta postojalo bi neko drugo pravo koje se ne bi uklapalo u sadašnji podsustav i broj stvarnih prava (numerus clausus) u hrvatskom pravnom sustavu, pa bi imalo obveznopravni karakter, jer su stvarna prava kreacija zakonodavca, a ne slobodne dispozicije osoba u pravnom odnosu kao u obveznom pravu.

 

I sad dolazimo do najbitnijeg dijela. Kako je pravo građenja u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom, zgrada koja je izgrađena ili koja bude izgrađena na

zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava kao da je ono zemljište (čl. 280. st. 3.). Prema tomu nekretnina, u pravnom pogledu je i samo pravo građenja, kao umjetno zemljište, isto kao i pravo građenja sa zgradom izgrađenom na zemljištu opterećenim pravom građenja ili postojećom zgradom koja je osnivanjem prava građenja naknadno pravno odvojena od zemljišta. Pravo građenja, stoga, ima dvostruku pravnu prirodu. Ono je istovremeno stvarno pravo na nečijem zemljištu i samostalna nekretnina (u pravnom pogledu) sa zgradom ili bez zgrade u vlasništvu nositelja prava građenja. I samo pravo građenja kao samostalna nekretnina (u pravnom pogledu) je objekt prava vlasništva. Zato se ovo pravo osniva dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu: kao ograničeno stvarno

pravo u C listu zemljišnoknjižnog uloška u kome je upisano opterećeno zemljište i kao samostalna nekretnina u novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku koji je povezan sa zk uloškom u kome je upisano opterećeno zemljište (čl. 288. ZV; čl. 34. ZZK).

 

Dakle, da zaključimo. Kao samostalna nekretnina pravo građenja je objekt prava vlasništva i prije izgradnje zgrade i nakon izgradnje zgrade, jer zajedno sa zgradom čini neraskidivu nekretninu. Nositelj prava građenja (a koje se može steći i nasljeđivanjem, čl. 290.) je bez iznimke vlasnik zgrade dok ona postoji.

 

Zbog svega ovoga Matrix je u pravu u postu #8, te je sada najbitnije pitanje je li to pravo upisano u ZK.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani Felixx, ima i te kako smisla da ste dobro pročitali post. Dakle, radi se o činjenici da je nasljeđeno pravo građenja.

 

Nema smisla, i ponavljam - nije naslijeđen institut 'pravo građenja' nego nešto što je tako nazvano u dokumentu.

 

 

Pa što se tiće navedenog, te čitanja ZV i spomenutog Baurechta da vam probam pojasnit.

 

Hrvatska ustanova prava građenja ugleda se na austrijsko pravo građenja (Baurecht).

Pa tako naš ZV kaže.....

...

...

 

Poštovani Spitfire, bez uvrede - nemojte učiti ribolovca kako se love ribe.

Napravili ste copy/paste iz jednog stručnog teksta - i baš ništa u tom tekstu ne proturiječi onome što sam objasnio.

 

A da vam sad idem objašnjavati u čemu se njemački (ili srednjeeuropski, ujedno i austrijski) koncept Baurechta razlikuje od Leasehold koncepta u anglosaksonskom pravu ili Baurechta u Švicarskom, ili zašto je u francuskom pravu taj koncept jako slabo prisutan ... sve to vuče porijeklo iz raznih situacija u tim državama u kasnom srednjem vijeku - srednja Europa imala je razvijeno kmetstvo do 19. stoljeća, kojeg tada u Engleskoj i Francuskoj stoljećima nije više bilo, a Švicarska je imala svoje specifičnosti ...

 

 

 

Dakle, da zaključimo. Kao samostalna nekretnina pravo građenja je objekt prava vlasništva i prije izgradnje zgrade i nakon izgradnje zgrade, jer zajedno sa zgradom čini neraskidivu nekretninu. Nositelj prava građenja (a koje se može steći i nasljeđivanjem, čl. 290.) je bez iznimke vlasnik zgrade dok ona postoji.

 

 

Znači, po vama je moguće zasnovati institut prava građenja na građevini?

 

te je sada najbitnije pitanje je li to pravo upisano u ZK.

 

Nije i ne može biti.

(ali ne reci nikad, kod nas je valjda sve moguće...)

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Znači, po vama je moguće zasnovati institutprava građenjana građevini?

nebi bilo od goreg pronaći ovo boldirano mišljenje ,koje korisnica Migrena navodi u temi

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63966-Pravo-gra%C4%91enja-na-postoje%C4%87oj-zgradi-(nadogradnja)?p=604799#post604799

uređeno: od Matrix
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nebi bilo od goreg pronaći ovo boldovano mišljenje ,koje korisnica Migrena navodi u temi

http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/63966-Pravo-gra%C4%91enja-na-postoje%C4%87oj-zgradi-(nadogradnja)?p=604799#post604799

 

Boldano mišljenje ?

Tamo je postavljeno pitanje tko je u pravu. Simonetti, koji 'dijeli' moje nišljenje ili ja njegovo, hehe... (a čak ga je i kolega Spitfire čini mi se citirao izvađenog iz konteksta ) ili opcija da ipak postoji neka nedefinirana maglovita mogućnost zasnivanja 'prava građenja' na građevini.

 

Pravo građenja kao institut gradnje vlastite građevine na tuđem zemljištu je pravno definiran pojam u ZVDSP.

 

 

 

Sve drugo su nekakva prava iz raznih formi ugovora o gradnji, dogradnji, suinvestiranju, ... U takvim ugovorima oni su ugovorili da će (sa)graditi, (do)graditi na postojećoj građevini te postati suvlasnici temeljem novog etažnog elaborata koji je sastavni dio dozvole (ako rade po zakonu). U takvim ugovorima nisu ugovorili Pravo građenja.

 

A što se sve dade upisati u zemljišne knjige ... iiiihaaa... mogli ste recimo etažirati kućicu od 40 kvdrata BRP u 8 stanova od 100 kvadrata NKP...

papir trpi sve...

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

 

Neizmjerno sam Vam zahvalan na razvijenoj diskusiji.No međutim ne mogu iz tih postova sa relativnom sigurnošću naći odgovor na moje pitanje : „da li ja kao nositelj prava građenja imam pravo glasa u postotku koji odgovara površini za koju to pravo imam. (58 m2) , ili uopće nemam?”

Pravo građenja nije upisano u Z.K., iz razloga što sam namjeravao uknjižiti u Z.K. novo izgrađeni stan tek nakon tehničkog pregleda i dobivanja uporabne dozvole, da izbjegnem po mom mišljenju nepotrebne administrativene podhvate i troškove.

Mišljenja sam da uopće nije bitno da li je to pravo upisano u Z.K. ili nije, jer ono je osnovano na temelju i postoji na osnovu činjenice da su svi suvlasnici stambene zgrade potpisali i kod javnog bilježnika ovjerili Ugovor o pravu građenjenja sa pripadajućim diobenim nacrtima zajedničkih dijelova zgrade. Dakle ono je osnovano i postoji bez obzira da li je upisano u Z.K.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani,

ako nije upisano (mada mene nije ni zanimalo ovo vaše, nego nasljeđeno pravo), najjednostavnije rečeno, nemate. Bez obzira na ovjeren ugovor. Isto bi vam bilo da ste u istoj nekretnini kupili stan od 58m2 te tražili samo na osnovu ovjerenog kupopr.ugovora pravo u odlučivanju. Bez upisa su/vlasništva u ZK po bilo kojoj osnovi, ne.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle ono je osnovano i postoji bez obzirada li je upisano u Z.K.

modus stjecanja je upravo upis,i to dvostruki.

Naime, u teretovnici uloška (list C) u kojemje upisano zemljište, pravo građenja upisuje se kao teret, a ujedno se otvara i novi zemljišnoknjižni uložak u kojem se pravo građenja upisuje kao nekretnina u list A, a ulist B - vlastovnicu upisuje se nositelj prava građenja.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Poštovani

Prema Vašim iznešenim mišljenjima nemam pravo građenja nego samo neki papir koji se tako zove. K tome još pošto isto nije upisano u Z.K. ( a navodno se niti ne može upisati na izgrađenoj zgradi ) niti po toj osnovi ga nemam. Znaći nasljedio sam nešto što nema nikakvog uporišta u Z.V.-u, zapravo ništa. S tog osnova nemam nikakvih ravnopravnih prava u donošenju odluka sa ostalim suvlasnicima u upravljanju zgradom. E baš sam jadan, no unatoć svemu, naljepše Vam se zahvaljujem na svim mišljenjima i srdačno Vas pozdravljam!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija