Jump to content

Teret dokazivanja


acero
 Dijeli

Preporučene objave

Pozdrav,

idem odmah na stvar, u parničnom postupku tužitelj tvrdi da je određena nekretnina kupljena fiktivno na drugu osobu novcem iz bračne stečevine, tužitelj ne prilaže dokaze osim kupoprodajnog ugovora gdje je navedena ta treća osoba i vlasničkog lista na tu treću osobu. Nije istina da je nekretnina kupljena novcem iz bračne stečevine ali moj odvjetnik tijekom postupka, smatrajući da je nepotrebno, jer je po njegovom mišljenju teret dokazivanja na tužitelju, ne prilaže dokaz u vidu bankovnog ispisa vlasnika nekretnine gdje se vidi da je vlasnik novcem koji ima višedesetljetnu povijest platio nekretninu.

Parnica je prvostupanjski izgubljena baš zbog tog detalja gdje u obrazloženju piše da je novcem iz bračne stečevine fiktivno kupljena nekretnina na drugu osobu, na koju naglašavam glasi kupoprodajni ugovor i vlasnički list.

Pitanje je da li sada u Žalbi priložiti taj dokaz (ispis bankovnog računa i porijekla novca) i kako obrazložiti da ga prilažemo tek sada.

Kako je moguće da u obrazloženju presude piše da je teret dokazivanja na tuženiku, a ne tužitelju, a imamo kupoprodajni i vlasnički koji su pozitivna činjenica koju tužitelj ne pobija nikakvim dokazima osim svojim iskazom. Dakle srž je u tome NA KOME JE TERET DOKAZIVANJA.

Inače Presuda ima i drugih propusta i žaliti ćemo se i na njih, kao i na to da je teret dokazivanja pozitivne činjenice na tužitelju, ali ako ne priložimo gore opisani dokaz sudac koji dobije predmet u drugom stupnju neće znati što je prava istina, a sa druge strane ako priložimo Žalba možda može biti odbijena zbog nedozvoljenog novog dokaza.

Očekujem Vaše komentare i mišljenja. Hvala

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

, acero je napisao:

NA KOME JE TERET DOKAZIVANJA

Općenito na stranci koja iznosi određenu tvrdnju,e sad je vrlo bitno da li ste vi tijekom postupka osporili takvu iznesenu tvrdnju,ovo iz razloga što se činjenične tvrdnje mogu prećutno priznati,a što nadalje proizvodi procesni učinak da se priznate tvrdnje neće dalje dokazivati.

 

, acero je napisao:

Pitanje je da li sada u Žalbi priložiti taj dokaz (ispis bankovnog računa i porijekla novca) i kako obrazložiti da ga prilažemo tek sada

Mišljenja sam da će takav dokaz biti odbijen,jer nevidim kako da uvjerite Županijski sud da isti dokaz niste bili u mogućnosti predočiti tijekom prvostupanjskog postupka.

 

, acero je napisao:

Žalba možda može biti odbijena zbog nedozvoljenog novog dokaza.

Žalba neće biti odbijena samo iz razloga kojeg navodite,što će reči da će sud po žalbi ispitati sve žalbene razloge kao i one na koje pazi po službenoj dužnosti

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 13 minuta, Matrix je napisao:

Općenito na stranci koja iznosi određenu tvrdnju,e sad je vrlo bitno da li ste vi tijekom postupka osporili takvu iznesenu tvrdnju,ovo iz razloga što se činjenične tvrdnje mogu prećutno priznati,a što nadalje proizvodi procesni učinak da se priznate tvrdnje neće dalje dokazivati.

 

Mišljenja sam da će takav dokaz biti odbijen,jer nevidim kako da uvjerite Županijski sud da isti dokaz niste bili u mogućnosti predočiti tijekom prvostupanjskog postupka.

 

Žalba neće biti odbijena samo iz razloga kojeg navodite,što će reči da će sud po žalbi ispitati sve žalbene razloge kao i one na koje pazi po službenoj dužnosti

Poštovani Matrix, hvala na komentarima, evo još malo pojašnjenja i pitanja :)

Mi smo tijekom postupka osporili tu tvrdnju samo iskazom, materijalne dokaze u smislu izvoda kupca i porijekla njegovog novca nismo iznosili jer je odvjetnik bio i ostao mišljenja da je na tužitelju teret dokazivanja. Odvjetnik i dalje stoji pri svom mišljenju ali sa moje strane ipak sada postoji bojazan s obzirom da smo u prvom stupnju izgubili baš uz to obrazloženje, da je na nama bio teret dokazivanja. Koliko je izgledno da se prihvati Žalba zbog toga jer je prvostupanjski Sud krivo zaključio da je na nama t.j. tuženiku teret dokazivanja i da li je u ovom slučaju to krivo zaključio s obzirom da smo našim iskazom osporili tvrdnje tužitelja.

Druga varijanta je da u Žalbi navedemo da smo mišljenja da teret dokazivanja nije na nama, ali zbog krive prosudbe prvostupanjskog Suda na koju se također žalimo, ipak dostavimo i navedene materijalne dokaze izvoda i povijesti novca. Ovo je moje laičko razmišljanje.

Da li je na neki način "opasno" staviti taj dokaz u Žalbu ili je ipak "ok" pa "ako prođe, prošlo je" :) a ako ne, neće ga uzeti u obzir i to je to, valjda će biti usvojeni ostali žalbeni razlozi.

Hvala.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 1 sat , acero je napisao:

Mi smo tijekom postupka osporili tu tvrdnju samo iskazom, materijalne dokaze u smislu izvoda kupca i porijekla njegovog novca nismo iznosili jer je odvjetnik bio i ostao mišljenja da je na tužitelju teret dokazivanja.

Iz sudske prakse

Teret dokazivanja u parnici ne leži uvijek na tužitelju. Naprotiv, tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik svojih navoda ili prigovora.

VS, Rev 664/07 od 26.3.2008.

 

Da bi sud mogao o postojanju činjenica zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke i to: 1. da je sud izveo predložene dokaze i 2. da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu.

VSRH Rev 1276/2007-2

prije 1 sat , acero je napisao:

da u Žalbi navedemo da smo mišljenja da teret dokazivanja nije na nama, ali zbog krive prosudbe prvostupanjskog Suda na koju se također žalimo, ipak dostavimo i navedene materijalne dokaze izvoda i povijesti novca

Sve ok,no glede konkretnih dokaza treba imati u vidu odredbe čl. 7 st.1 i  čl.219 st.1 ZPP

 

prije 1 sat , acero je napisao:

ili je ipak "ok" pa "ako prođe, prošlo je" :) a ako ne, neće ga uzeti u obzir i to je to,

Upravo tako

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

prije 8 sati , Matrix je napisao:

Iz sudske prakse

Teret dokazivanja u parnici ne leži uvijek na tužitelju. Naprotiv, tužitelj je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji, a tuženik svojih navoda ili prigovora.

VS, Rev 664/07 od 26.3.2008.

 

Da bi sud mogao o postojanju činjenica zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke i to: 1. da je sud izveo predložene dokaze i 2. da na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku odlučnu činjenicu.

VSRH Rev 1276/2007-2

Da, naletio sam na te presude tražeći pravilo o teretu dokazivanja, mene kao laika zbunjuje nepostojanje čvrstih pravila i na kraju ispada da se odluke mogu prepustiti na "osobne" procjene suca. To je valjda ta razlika između pravde i pravice. :-o

Pretpostavljam da takve stvari ako nema jasnih pravila rješava ujednačena sudska praksa, nažalost nisam uspio naći slične primjere, t.j. presude, gdje se odlučuje na kome je teret i da taj stav bude jasno obrazložen.

Vratimo se na slučaj, tužitelj izriče tvrdnju u svom iskazu, tu tvrdnju osporava tuženik u svom iskazu, dakle riječ protiv riječi, a činjenično stanje javno dostupnih dokumenata u vidu vlasničkog lista govori da je vlasnik nekretnine treća osoba. Kako Sud može u ovakvom slučaju zaključiti da je teret dokazivanja na tuženiku, imamo iskaz protiv iskaza, a činjenica vlasničkog lista na drugu osobu govori u prilog tuženiku, dakle po mom mišljenju mala prevaga na stranu tuženika, a odluka o teretu ide tuženiku na štetu.

Svjestan sam da ne bismo bili u ovakvoj situaciji da smo samo predali te dokaze koji razjašnjavaju situaciju na vrijeme, ali sada je kako je.

prije 8 sati , Matrix je napisao:

Sve ok,no glede konkretnih dokaza treba imati u vidu odredbe čl. 7 st.1 i  čl.219 st.1 ZPP

Šta ste mislili pod ovim u konkretnom slučaju, nisam baš shvatio mada sam pročitao navedene članke. :-?

prije 8 sati , Matrix je napisao:

Upravo tako

Ovo svakako pomaže. :)

Hvala puno.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Istaknuo bih još jednom ispod navedeno pitanje koje je ostalo bez odgovora.

Tužitelj izriče tvrdnju u svom iskazu, tu tvrdnju osporava tuženik u svom iskazu, dakle riječ protiv riječi, a činjenično stanje javno dostupnih dokumenata u vidu vlasničkog lista govori da je vlasnik nekretnine treća osoba. Kako Sud može u ovakvom slučaju zaključiti da je teret dokazivanja na tuženiku, imamo iskaz protiv iskaza, a činjenica vlasničkog lista na drugu osobu govori u prilog tuženiku, dakle po mom mišljenju mala prevaga na stranu tuženika, a u prvostupanjskoj presudi odluka o teretu ide tuženiku na štetu. Drži li ta presuda vodu?

Volio bih da se još netko osim cijenjenog Matrixa uključi u raspravu sa svojim mišljenjem.

Cijenim svaki komentar i pomoć, hvala.

uređeno: od acero
Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Negativne činjenice se ne mogu dokazivati. Primjerice, ako tužitelj tvrdi da tuženik nije platio tražbinu, ne postoji dokaz kojime bi mogao tvrditi da se nešto nije dogodilo. Zato tuženik, ako tvrdi da jest platio, to mora dokazati, dakle, teret dokazivanja činjenice jest na strani one parnične stranke koja tvrdi da takva činjenica postoji.

U Vašem slučaju, tuženik tvrdi da je nekretnina kupljena na treću osobu novcem iz bračne stečevine, ako sam ja dobro razumjela. Tada je tuženik tu činjenicu dužan i dokazati, po mom mišljenju. Teret dokazivanja je na tuženiku, a ako on to ne dokaže, tada to ostaje samo nepotvrđena činjenica.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Prije 10 minuta, Ruby_Danderfluff je napisao:

Negativne činjenice se ne mogu dokazivati. Primjerice, ako tužitelj tvrdi da tuženik nije platio tražbinu, ne postoji dokaz kojime bi mogao tvrditi da se nešto nije dogodilo. Zato tuženik, ako tvrdi da jest platio, to mora dokazati, dakle, teret dokazivanja činjenice jest na strani one parnične stranke koja tvrdi da takva činjenica postoji.

U Vašem slučaju, tuženik tvrdi da je nekretnina kupljena na treću osobu novcem iz bračne stečevine, ako sam ja dobro razumjela. Tada je tuženik tu činjenicu dužan i dokazati, po mom mišljenju. Teret dokazivanja je na tuženiku, a ako on to ne dokaže, tada to ostaje samo nepotvrđena činjenica.

Malo bih pojasnio.

Tužitelj tvrdi da je novcem iz bračne stečevine plaćen stan na drugu osobu.

Tuženik nije u toku parnice iznio dokaz da to nije tako, dokaz u stvarnosti postoji, jer je stan kupila treća osoba transakcijom sa svojeg računa, novac sa tog računa treće osobe ima svoju povijest.

U spisu je kupoprodajni i vlasnički na tu treću osobu.

Na kome je teret dokazivanja u ovom slučaju, napominjem da je sud u prvom stupnju zaključio da je na tuženiku i zbog toga je tuženik izgubio spor.

 

Dodatno je pitanje da li da tuženik u žalbi dostavi dokaz da je treća osoba sa svog računa platila stan, znam da je nedozvoljeno iznositi nove dokaze u žalbi ali je po meni nelogično izgubljeno prvostupanjski a na taj način bi viši sud ipak dobio činjeničnu informaciju, znam i da će ju odbaciti, ali da li pokušati?

Hvala. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ja sam onda krivo shvatila, po mom mišljenju, ako tužitelj tvrdi da je novcem iz bračne stečevine plaćen stan na drugu osobu, tada je on to dužan i dokazati. Iako, ne znam zašto je tuženik kalkulirao da ne preda dokaz o suprotnom, tako da svaka sumnja o tvrdnji tužitelja bude otklonjena.

Ako tuženik u žalbi dostavi taj dokaz, vjerujem da drugostupanjski sud neće moći zažmiriti na njega, iako ne bi trebao uzimati u obzir nove činjenice i dokaze, ali na taj bi način možda barem više tražio razloge da ukine presudu i predmet vrati na ponovni postupak kako bi prvostupanjski sud valjano utvrdio činjenično stanje. 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

 Dijeli



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija