Matrix

Po ovome što ste napisali,pravo vlasništva je stečeno,e sad uvijek postoji ali…………Da li ste na konkretnom dijelu nekretnine vi i vaši pravni prednici bili u samostalnom posjedu ili ste priznavali višu vlast upisanog vlasnika,odnosno da li ste nekretninu koristili pod nekakvim uvjetom,ili pak uopće do određenog trenutka niste ni znali da to nije vaša nekretnina. Tko je uopće upisan kao vlasnik,i što na sve ima reći.

Sve je to Ok Željka,promjena adrese neznači da Vi i dalje nemože te izvršavati obveze prema ocu,no sikiriki.

da,sve dok postoji suvlasništvo,no sukladno čl. 53.ZV,ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju PRAVILA O RAZVRGNUĆU,pa glede odredbi čl.55.ZV,da svaki suvlasnik koji je sudjelovao u razvrgnuću stječe na temelju sporazuma o razvrgnuću ili pravomoćne odluke suda o razvrgnuću, a na zakonom određeni način,PRAVO VLASNIŠTVA ili/i neko drugo pravo, izvodeći ga iz onoga svoga suvlasničkoga dijela s kojim je sudjelovao u tom razvrgnuću, a koji mu istodobno PRESTAJE,slijedom čega bi analogno odredbi čl.50 st.3.ZV postojala mogućnost osnivanja služnosti na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja.

""Ograđivanjem kuće i gruntišta uz kuću, od strane susjeda i sa ulične strane, tuženik nije smetao tužitelja u ostvarivanju sadržaja prava stvarne služnosti kolnika i pješačkog prolaza (rečenom radnjom spriječio je samo ulazak na svoj dvorišni prostor svih mogućih namjernika, kao i raznih životinja, što sve bez ograde nesmetano ulazi u dvorište) niti pak je tužitelju posjed oduzet ili uznemiren, iz razloga što tuženik ogradu ne zaključava, a tužitelj je odbio primiti ključ od postojeće brave na ogradi, s time da tužitelj u svako doba može izvršiti provoz do svoje nekretnine."" Iz obrazloženja; «Pobijajući pravilnost činjeničnih utvrđenja, a s time u svezi i pravilnost primjene materijalnog prava, tuženik ističe da je točno da za postavljanje sporne dvokrilne ograde nije tražio suglasnost tužitelja, ali takvu suglasnost tuženik nije niti trebao tražiti od tužitelja, budući je radove izvodio na svojoj nekretnini, postavljajući ogradu na ulazu u svoju nekretninu, a prilikom postavljanja ograde ostavio je prostor koji je širi od služnosti širine od 2,70 m2 utvrđene u spisu istog suda br. P. 360/01. Tuženik je obavijestio tužitelja da će postaviti ogradu, budući mora ograditi svoje dvorište, te mu je i rekao da će mu dati ključ od ograde, ali da je tužitelj zaprijetio tuženiku da će ga napasti zbog postavljanja ograde, a što je kasnije i bio slučaj. Po stajalištu žalbe, tužitelj može, bez problema, ostvarivati sadržaj prava stvarne služnosti kolnika i pješačkog prolaza, te da postavljena ograda nije ni na koji način izmijenila dosadašnji način prolaska i provoza tužitelja i trećih osoba na tužiteljevu nekretninu, osim što je sada potrebno jedino otvoriti i zatvoriti ogradu nakon izvršenog prolaza ili prijevoza, a što je sud prilikom očevida utvrdio da se ista lako otvara i zatvara i tužitelju ne predstavlja problem. Stoga smatra da nema elemenata smetanja posjeda. Prema pozitivnim propisima tuženik je ovlašten, a i obvezan, svoju nekretninu, koja predstavlja kuću i gruntište uz kuću, ograditi i to kako sa strane susjeda, tako i sa ulične strane kako bi spriječio ulazak na svoj dvorišni prostor svih mogućih namjernika, kao i raznih životinja, što sve bez ograde nesmetano ulazi u dvorište tuženika. Tuženik ogradu ne zaključava, tužitelj je odbio primiti ključ od postojeće brave na ogradi, time da tužitelj u svako doba može izvršiti provoz do svoje nekretnine. Stoga navedenim radnjama posjed tužitelja nije niti oduzet, niti uznemiren, pa je valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.» Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1948/04 od 30. XI. 2004. Ugovor o osnivanju stvarnog prava služnosti i upis tog prava u zemljišne knjige kao teret nekretnine.

""Odredbu čl. 156. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima valja tumačiti tako da je za stjecanje vlasništva dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem potrebno utvrditi da je vlasnik upravo to odredio, odnosno ako je vlasnik stjecanje vlasništva dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem odredio u SPORAZUMU ali nikako automatski."" Zaključak sjednice Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu od 06. listopada 2011.

Ispravno kažu,vidi post br.7 u temi pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/82431-Promjena-posjednika-u-katastru nevidim šta je problem da se nasljednici po rješenju o nasljeđivanju upišu u katastar,a nakon toga s njima riješite taj problem.

Čl.43.ZV (1)……… (4) Suvlasnici nekretnine mogu suglasno odlučiti da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako da će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenoga posebnoga dijela (etažno vlasništvo) suvlasničke nekretnine,PA MAKAR taj suvlasnički dio i nije toliko velik KOLIKO SE INAČE TRAŽI za odgovarajući suvlasnički dio po odredbama članka 74. stavka 1. i 2. ovoga Zakona. (5) Suglasno očitovanje volje svih suvlasnika da će uspostaviti vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine ukorist nekoga suvlasničkoga dijela, smatra se do uspostave vlasništva toga posebnoga dijela njihovim SPORAZUMOM o podjeli posjeda stvari i izvršavanju suvlasničkih ovlasti.

Stvarno pravo služnosti prati nekretnine a ne njihove vlasnike,što će reći da će pravni sljednici vlasnika poslužne i povlasne nekretnine i dalje trpiti odnosno uživati služnost. Ažurirano nije ni meni,al očito da je ovaj drugi zapeo.

Zbog čega se rješenje o nasljeđivanju nije provelo u katastarskom operatu.

ma teško može pobiti nasljedničku izjavu,no moglo bi se iz ustupljene imovine zahtijevati nužni dio ukoliko je povrijeđen,što u ovom slučaju najvjerovatnije i nije,glede činjenice da je majka i drugom djetetu darovala imovinu.

Ništa strašno,neke se stvari nemijenjaju,bitno je da ste općenito upoznati sa parničnim postupkom. Ako vam je cilj zajednički,onda ste svi vi jedinstveni suparničari(pisano već u temi)tako da htjeli/nehtjeli,i vaš interes če biti zastupan od strane odvjetnika koji su to dvoje angažirali,jel razumijete.

a kakav je to porez,budući da se ne prometuje nekretninom,već gradi od sopstvenog truda i sredstava. Ažurirano ili može i sin uz pismenu suglasnost oca kao vlasnika nekretnine na kojoj se vrši nadogradnja

ugovorom o osnivanju stvarnog prava služnosti i upisom tog prava u zemljišne knjige,odnosno u vlasnički list uspostavljenog posebnog dijela nekretnine(etažnog dijela) na kojem je osnovana služnost.

tužba nadležnom sudu zbog izdatka za drugog,zastara nastupa protekom 5 godina od dana kad ste ispunili tuđu obvezu.

da,nevezano za ovu temu čak i opasna stvar u smislu naknade štete nastale ugrizom psa.

poštovani,kad bi tako tužba išla izravno prema ESZLJP-a,domaće sudove bi mogli odmah ukinuti,što će reći da je početna stepenica Općinski sud. Obratite pozornost na vašu temu pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/82601-objasnjenje-clanka-1111 tačnije na zadnju sentencu sudske prakse sa obrazloženjem.

Stjecanje bez osnove u smislu odredbi čl.1111 st.1.ZOO,definira se kao prelazak nečije imovine (ili njezinog dijela), pod čime se razumijeva i stjecanje koristi izvršenom radnjom, u imovinu druge osobe bez osnove u pravnom poslu,odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu. Zamislite situaciju da ste određenoj osobi dužni 1000 KN,neznajući da je vaš otac za vas vratio taj dug,Vi toj istoj osobi date ponovo 1000 KN…………šta se desilo,osoba je stekla 2000 KN,od kojih je 1000 KN bez osnova,ili pak situacija da provjerite stanje bankovnog računa,gdje odjednom uočite da imate na računu abnormalnu cifru,no to vama nebude ništa čudno,već novac podignete,a nakon toga vas banka obavještava da je greškom uplaćen novac na vaš račun,a vi odbijate vratiti………………znači da ste stekli novac bez osnove. Jedno od bitnih određenja instituta stjecanja bez osnove, pogotovo pravila o vraćanju stečenog bez osnove, jest to da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala(članak 1111. stavak 3.ZOO-a). Kupili ste kuću,i na osnovu kupoprodajnog ugovora upisali pravo vlasništva,a nakon izvjesnog vremena taj isti ugovor u sudskom postupku bude utvrđen ništavim…………što će reći da je otpao osnov na temelju kojeg ste upisali pravo vlasništva,ili pak na osnovu pravomoćne presude pokrenete ovrhu i naplatite tražbinu po presudi,a u revizijskom postupku ta ista presuda bude ukinuta……………znači da je otpao osnov po kojem ste se naplatili. IZ SUDSKE PRAKSE; -"Davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, sve dok nije okončan postupak za povrat te imovine, nije došlo do stjecanja bez osnove na strani države." (VSRH, Rev-503/2007-2 od 22. svibnja 2007.).-" Nema zakonske osnove za povrat ulaganja učinjenih prilikom adaptacije kuće kad su ta ulaganja izvršena dobrovoljno i besplatno, pri čemu se nije očekivala niti zahtijevala naknada." (VSRH, Rev -580/2007-2 od 29. kolovoza 2007.).-" Kad je uplata u korist određenog žiro-računa izvršena zabunom, bez valjane pravne osnove, radi se o stjecanju bez osnove s pravom na povrat onog što je neosnovano plaćeno." (VSRH, Gzz-165/2005-2 od 24. studenoga 2005.).-" Stjecatelj koji je naplatio tražbinu u ovršnom postupku, na temelju tada pravomoćne i ovršne presude koja je ukinuta u revizijskom postupku, u trenutkustjecanja bio je savjestan stjecatelj koji duguje zateznu kamatu od postavljenog zahtjeva za vraćanje onoga što je naplatio u ovršnom postupku." (VSRH, Rev -737/2002-2 od 21. rujna 2005.).-" Kupac koji je platio razliku cijene temeljem potpisanog ugovora, a smatrao je da tu razliku ne duguje, mogao bi tražiti povrat samo ako je zadržao pravo da traži vraćanje ili ako je platio da bi izbjegao prinudu." (VSRH,Rev-3443/1999-2od 21. siječnja 2004.) Kad stvari jednog lica, na bilo koji način pređu u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema osnova u nekom pravnom poslu ili zakonu, sticalac je dužan da te stvari vrati, a kad to nije moguće, da nadoknadi njihovu vrednost. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4580/99 od 21.03.2000. godine) Pod sticanjem bez osnova u smislu člana 210. ZOO (1111)podrazumeva se sticanje stvari ili prava ili koristi, koji su ušli u imovinu sticaoca, a do tog sticanja je došlo bez pravnog osnova. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 6692/99 od 11.05.2000. godine) Prema odredbi člana 210. ZOO(1111) tek kad je neki deo imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nije imao svoj osnov u nekom pravnom poslu ili zakonu sticalac je dužan vratiti ga kad je to moguće a inače vratiti vrednost postignutih koristi. (Vrhovni sud Srbije, Rev. 4012/99 od 17.11.1999. godine) Kad je neki deo imovine jednog lica prešao na bilo koji način u imovinu drugog lica, a taj prelaz nema svoj osnov u nekom pravnom poslu ili zakonu, sticalac je dužan da ga vrati, a kad to nije moguće, da naknadi vrednost postignute koristi. Ista obaveza postoji i kada se nešto primi, s obzirom na osnov koji se nije ostvario ili koji je kasnije otpao. (Iz presude Vrhovnog suda Srbije, Rev. 4959/95 od 05.03.1996. godine) ""Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja. Iz obrazloženja: "Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vraćanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zako-nu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plaćanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tužena imala korištenjem te stvari." (Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Prema dopunjenom članku 291.ZPP(NN 25/13)), sud može odgoditi pripremno ročište i to samo jednom. U rješenju o odgodi sud će odmah zakazati novo pripremno ročište. Tijek i sadržaj pripremnog ročišta na kojem sud odlučuje koje će dokaze izvesti na ročištu za glavnu raspravu, detaljno opisuju odredbe članka 292.ZPP. Imam sad ja jedno pitanje…,da li je vama ili pak osobi koja će vas zastupati općenito poznat tijek parničnog postupka,jer imajte na umu da vam sud neće pomagati i napominjati što trebate poduzimati,budući da bi se to kosilo sa nepristrasnošću suda,što upravo neke stranke shvate kao da je sud bio pristrasan iz razloga što im nije ukazao na greške tijekom parnice.

odlično vas razumijem i ne trudite se prilagođavati. Svako može tužiti i biti tužen,no pitanje je osnovanosti tužbenog zahtjeva,odnosno za što tužiti, upravo tako

da prekine čatanje s dotičnom osobom. Ugovor je sklopljen kada se stranke sporazume u bitnim sastojcima ugovora,što će reći da u ovom slučaju nema sastojaka koji ugovara zajam,već naprosto darovanje.

Neznam iz kojih pobuda imate namjeru učiniti to što pišete,no mišljenja sam da pravite veliku grešku,budući da je iz opisanog sasvim izvjesno kako osoba A(primatelj izdržavanja)ima za cilj da svoju imovinu ostavi osobi B i C,neovisno o činjenici što je trenutak stjecanja odgođen suspenzivnim rokom do trenutka smrti osobe A,budući da ista imovina neće činiti ostavinsku imovinu a samim tim ni biti predmetom nasljeđivanja,niti će pomenuta oporuka proizvesti pravno dejstvo,a s druge strane je velika šteta u smislu poreza iz razloga 13 godina datog izdržavanja(umanjenje 5% za svaku godinu),što u konkretnom slučaju kod darovanja i dosmrtnog izdržavanja nema pravni značaj.

sporazumno sa novim suvlasnikom ili sudskim putem.

ok,uzećemo da je prekršaj dokazan i da je majka oglašena krivom…………izriče se kazna,………i što dalje,jel vas odluka prekršajnog suda vrača u posjed nekretnine!!!!

takva suglasnost bi bila potrebna za stjecatelja nekretnine koji je u konkretnom slučaj državljanin RH,tako da to otpada.

što god da bude,Vi s tim ništa neće te riješiti,budući da se imovinsko-pravni problemi ne rješavaju prekršajnim postupkom,o ćemu sam vam već pisao.