Matrix

Ok,još bolje kad niste ništa plaćali,ostaje vam da čekate ishod po žalbi. Sretno.

Jel imovina za koju je podnijet prijedlog bila predmetom ostavinske rasprave iza umrle majke!!! Ako nije,sačekajte dok se presuda provede u z.k.,a nakon toga pokrenite postupak za naknadno pronađenu imovinu,pozivom na poslovni broj rješenja o nasljeđivanju koje je doneseno iza umrle majke.

Nevidim o kakvom poštenom graditelju je riječ,kad iz okolnosti koje ste naveli ne postoje nikakva obilježja poštenja. Naime,smrću ostavitelja na njegove nasljednike po sili zakona prelazi ostavina,čime oni svi postaju suvlasnici i bez upisa u zemljišne knjige,neovisno o činjenici što nije proveden ostavinski postupak. Takva činjenica je dobro poznata tužitelju koji tužbom preskače redovni postupak raspravljanja ostavštine,u kojem ima mogućnost izdvajanja one imovine iz ostavinske imovine za koju smatra da je njegovo vlasništvo(koja je nastala građenjem nakon smrti ostavitelja bez suglasnosti ostalih nasljednika glede čega se analogno imaju primjeniti odredbe Zakona o vl.i dr.stvarnim pravima koje uređuju poduzimanje poslova koje premašuju poslove redovite uporabe,)pa tek ako bi ostali nasljednici osporili takav zahtjev,došlo bi do prekida ostavinskog postupka i upućivanja u parnicu,gdje bi vi tad imali mogućnost isticanja prigovora poslodavstva bez naloga,odnosno poduzimanja poslova koji premašuju poslove redovite uporabe.

na rješenje NE,ali na žalbu DA. nemojte to radit,postoji nekakav protokol pri predaji podneska.

Pustite se maila,podnesite žalbu izravno na pisarnicu ili putem preporučene pošiljke.

Neznam samo zbog čega vi insistirate na ostavinskoj raspravi,budući da umrli brat ima dug,a od imovine ništa. Nadalje nevidim na koji način bi vi stekli mirovinu umrlog brata,pa sve i da bi to mogli,nema nikakve veze sa nasljeđivanjem,i za kraj treba istaknuti da pored vaših živih roditelja vi kao sestra umrlog nebi bili pozvani na nasljeđivanje. p.s.kad ste pomenuli mirovinu,da li ste mislili na stjecanje prava na mirovinu ili pak podizanje novčanog iznosa posljednje isplačene mirovine.

Da,ali samo u slučaju kupoprodaje.

Kad je rješenje postalo pravomoćno!!!

ako na to pristaje ovhovoditelj.

sa citiranim je stavljena točka na i.

nužno je da ugovor bude notarski obrađen u skladu sa odredbama čl.73.st.1.tačke 4.Zakona o notarima FBiH ili pak Republike Srpske,ovisno od entiteta u kojem se nalazi nekretnina kojom se prometuje. Budući da se radi o stjecanju prava vlasništva stranog državljanina na području BiH,potrebno je prethodno ishoditi suglasnost nadležnog Ministarstva. Valja istaknuti činjenicu da se upis prava vlasništva neće dopustiti bez potvrde o riješenoj poreznoj obvezi,što npr u HR nije slučaj.

U parnicama zbog smetanja posjeda,tuženik je osoba koja je izravno počinila radnju smetanja ali i u slučaju ako to počini treća osoba u njegovu korist,glede čega je jasno u vezi citiranog da isključenje struje od strane Elektre ne ide ni vama u korist.

Niko vam nije rekao da bi se postupak prekinuo iz razloga smetanja posjeda,več zbog postojanja spora o veličini suvlasnički dijelova. u vezi citiranog se raspravljalo u temi koja se nalazi pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/80680-Isklju%C4%8Denje-struje-vode-plina-je-kazneno-djelo,no u konkretnom slučaju pišemo o suvlasničkim odnosima. "" za počinjenje smetanja (uznemiravanje) posjeda nije odlučno da li je osoba koja takvu radnju vrši namjeravala tom svom radnjom zadrijeti u tuđi posjed ili nije; dostatno je znanje da se poduzetom radnjom smeta tuđi posjed."" (Vrhovni sud RH, Gzz.29/87 od 22.10.1987.,g. ; PSP 38/31, sentenca, citirana u knjizi Mladena Žuvele, vlasničko pravni odnosi, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama, u izdanju Organizatora, Zagreb, 2009.g., st. 78, sentenca. red.br. 29).

naravno,budući da nemože raspolagati tuđom imovinom.

Ugovor o kupoprodaji sa sporazumom o osiguranju novčane tražbine ,zasnivanjem založnog prava (HIPOTEKA NA NEKRETNINI).

onda vrijedi ono što je rečeno na početku,trenutno upis prava vlasništva neće biti dopušten.

Pobogu imate presudu suda,šta čekate banku i njeno kilavenje,ako je presuda stekla svojsto ovršnosti,istu priložite uz prijedlog za brisanje tereta i predajte nadležnom z.k.uredu.

Član107.ZPP Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi.……… …………… E sad,ako vi bi izravno upučivali podneske protivnoj stranci,kako bi sud imao uvid u iste!!Glede čega vam preporučujem da vi upored toga što stranci upućujete podnesak,isto uradite i prema sudu. Očito da sud takvim rješenjem želi izbjeći troškove dostave podnesaka suprotnim stranama,no vi čuvajte račune u svezi troškova i iste zahtijevajte u računanje parničnih troškova.

Sasvim izvjesno da trpite štetu u pogledu izmakle dobiti,glede čega je preporuka konsultacije sa odvjetnikom čija je uža specijalnost naknada štete.

Prema sudskoj praksi,isključenje struje se ima smatrati kao čin smetanja posjeda. Sasvim izvjesno da bi vaš postupak razvrgnuća bio prekinut i stranke upućene u parnicu.

mislite ""prijavni list"",ako ja dobro mislim što vi mislite,onda je parcelacija urađena i novonastaloj nekretnini dodijeljena katastarska oznaka,glede čega je to sve OK.

Iz sudske prakse; ""Ukoliko je poljski put faktično izgubio svojstvo, značaj i svrhu javnog puta time da tužitelj posjeduje prijepor na način da ga obrađuje kao sastavni dio svoje oranice dugi niz godina, tada tužitelju pripada pravo na posjedovnu zaštitu, budući da dugogodišnje trajanje mirnog posjeda tužitelja ukazuje da se prijepor ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi."" OBRAZLOŽENJE „Prvotuženik u žalbi, prije svega, ukazuje na nekoliko nespornih činjenica koje prema njegovom mišljenju ukazuju na potpunu neosnovanost tužbenog zahtjeva – da čkbr. ___ predstavlja javno dobro, odnosno javno dobro u općoj uporabi, da je nositelj prava vlasništva prvotužitelj Grad N.M., da se na javna dobra u općoj uporabi primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, pa da stoga tužitelji nisu mogli steći posjed na predmetnoj čestici, pa slijedom toga ne uživaju niti posjedovnu zaštitu, jer na javnom dobru u općoj uporabi nema stjecanja vlasništva niti dosjelošću, niti građenjem, a uzurpacija javnog dobra ne mijenja njegovu namjenu, pri čemu se prvotuženik poziva na odluku Vrhovnog suda RH br. Rev. 3916/94 od 31. siječnja 1996. g., uz tvrdnju da su upravo tužitelji dijelom uzurpirali dio spomenute čestice, zbog čega smatra da obrazloženje prvostupanjskog suda u smislu da je predmetna čestica izgubila svojstvo javnog dobra, ne može biti valjano i zakonito. Točno je, kako to prvotuženik navodi u žalbi, da ako odreñeni put nedvojbeno predstavlja javno dobro, da je isključeno stjecanje posjeda, a time i posjedovna zaštita na takvom zemljištu, te da se na javnom dobru koje je u općoj uporabi ne može stjecati vlasništvo niti dosjelošću, a niti građenjem. Međutim, ako je javni put faktično izgubio svojstvo, značaj i svrhu javnog dobra, u takvom slučaju će se pružiti posjedovna zaštita u parnici za smetanje posjeda. Dakle, sama okolnost da je određeno zemljište upisano u zemljišne knjige kao dobro u općoj uporabi ne znači da se doista radi o takvom dobru kad se faktično ne koristi kao dobro u općoj uporabi. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je na spornom dijelu poljski put faktično izgubio svojstvo, značaj i svrhu javnog puta, koji zaključak potvrđuje činjenica da tužitelji posjeduju prijepor obrađujući ga kao sastavni dio svoje oranice i to dugi niz godina, pa takvo dugogodišnje trajanje mirnog posjeda tužitelja na prijeporu nesumnjivo ukazuje da se prijepor faktično ne koristi kao javno dobro u općoj uporabi, slijedom čega tužiteljima pripada pravo na posjedovnu zaštitu.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1021/09-2 od 24.XI.2009.

Ne,budući da ste vi ugovorna strana,odnosno osoba koja je primila dar,i upravo vi podnosite prijedlog za upis,a sama sebe nećete opunomoćit,zar ne.

Inicirajte ostavinski postupak,bitno je da se oporuka proglasi u postupku,a da li će ona biti navedena u smrtovnici(čl.193.st.2.točka 3.ZN) ili pak da je vi osobno predočite prigodom ostavinske rasprave je sasvim nebitno,budući da se nepotpuna smrtovnica može upotpuniti i u samom postupku(čl.192 st.2 i3.ZN)

to se smatraju troškovi postupka koji će takođe biti ovršeni.