Matrix

ok,a zašto ste se vi upustili u parnicu,budući da svi mi dobro znamo unaprijed da li ili ne tužbeni zahtjev ima smisla,no jednostavno pokušajemo iskoristiti procesne propuste druge strane kako bi uspjeli u parnici.

Ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Naše pravo, dakle ne poznaje institut ležeće ostavine.Stoga nasljednik može ostvariti sva svoja prava koja mu u povodu nasljedstva pripadaju odmah poslije ostaviteljeve smrti i nije dužan čekati da mu nasljedstvo bude dosuđeno. Županijski sud u Zagrebu, Gž 628/99, od 9. III. 1999.,objavljene u prilogu Hrvatske javnobilježničke komore 4 2013 | stranica 21.

nebi se moglo reći da razmišljaju na razini iznad. "trojica su pametniji od jednog" što hoću reći,u prvostupanjskom postupku odlučuje sudac pojedinac,dok to nije slučaj u žalbenom postupku.

a napisano je sljedeće Pa nadalje I na kraju citiram ""Kada sam problem spomenuo bivšem vlasniku tj. čovjeku od kojeg sam kupio, on se nešto počeo izmotavati da on to meni nije prodao i da se dogovorim sa susjedom"" Budući da odredbe članka 430. Zakona o obveznim odnosima definira pravne nedostatke stvari kao postojanje prava trećega na stvari koje isključuje, umanjuje ili ograničava kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom – to, prema članku 436.istog Zakona prodavatelj, prema tim pravilima, odgovara i u slučaju kad postoje posebna ograničenja javnopravne naravi koja kupcu nisu bila poznata, ako je prodavatelj za njih znao ili je znao da se mogu očekivati, a nije ih kupcu priopćio,što se u konkretnom slučaju a iz gore citiranog i nebi moglo reći.

tužba radi utvrđenja da ste na temelju darovnog ugovora nosilac valjane pravne osnove podobne za upis prava vlasništva i zahtjev za predaju tabularne isprave.

vlasnik jeste ali posjednik niste reivindikacijskom tužbom,ali je jasno da će uslijedit protutužba susjeda radi utvrđenja prava vlasništva,glede čega će te u jednoj parnici oba dokazivati svoje zahtjeve

jeste,samo ga nevidite ili ne želite da vidite jer vam ne odgovara.

pod "prepisati"se smatra prenijeti pravo vlasništva,a da bi to učinili nužno je imati pravni temelj prenosa,kao npr ugovor o darovanju,što će reći da vam brat može darovati svoj dio,od kojeg trenutka nastupa porezna obveza,a istu ste dužni prijaviti nadležnoj Poreznoj upravi u roku od 30 dana.

sud se više ne miješa u pravomoćnu presudu,a za zemljišni knjižni ured je bitna izreka presude. Gdje je greška......,naime ako već nasljednici umrlog nisu proveli ostavinski postupak,odnosno upisali svoje pravo vlasništva,trebali ste u tužbi istaknuti još jedan tužbeni zahtjev radi utvrđenja pravnog odnosa između upisanog vlasnika i tuženih. Član187.ZPP Tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili PRAVNOG ODNOSA ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, KAD TUŽITELJ IMA PRAVNI INTERES DA SUD UTVRDI POSTOJANJE odnosno nepostojanje kakva prava ili PRAVNOG ODNOSA ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.……………………………… ……………………………… Glede vaše usvajajuće presude je sasvim jasno da je tijekom postupka utvrđen pravni odnos između upisanog vlasnika i tuženih,no samo kroz utvrđenje činjenica koje su sudu služile kao činjenična podloga za usvajanje predloženih tužbeni zahtjeva,ali ne i kao usvajajući zahtjev naveden izrekom presude,što sud nije mogao uraditi na svoju ruku,budući da svoje odluke saglasno čl.2.ZPP donosi u granicama zahtjeva koje stranke postave tijekom postupka. E sad,mišljenja sam da za rješenje vašeg problema postoje dvije solucije; Naime,zemljišno knjižni ured se doslovno drži izreke presude,glede čega ga neinteresira kako je parnični sud donio kondemnatorni dio presude kojim obvezuje tužene na trpljenje provedbe upisa prava vlasništva. Polazeći od odredbe članka 326.ZPP,da sud može naložiti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave,onda je jasno da bi sud u vašem slučaju odbio zahtjev na činidbu trpljenja tuženih,ako bi iz činjeničnog osnova tužbe proizilazila promašena pasivna legitimacija,zbog čega sam mišljenja da vrijedi ići sa prijedlogom za upis,koji će z.k.ured najvjerovatnije odbiti rješenjem,na koje se imate pravo žaliti i u žalbi istaknuti razloge koje sam naveo,jer ipak rješenje donosi zk.referent a po žalbi odlučuju suci. Druga solucija je da nasljednici provedu ostavinski postupak i ishode rješenje o nasljeđivanju nakon čega vi nastupate sa več donesenom presudom.

Ukoliko dogovora nema, tada će sud na prijedlog jednog od suvlasnika odrediti razvrgnuće prodajom stana na javnoj dražbi pri čemu se postignuti iznos novca dijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima. Iznimno, ukoliko jedan od suvlasnika učini vjerojatnim da za to postoji ozbiljan razlog, suvlasništvo se može razvrgnuti na način da jedan od suvlasnika isplati ostale. U tom slučaju jedan od suvlasnika postaje isključivi vlasnik cijele nekretnine, a drugi suvlasnik dobiva odgovarajući vrijednost u novcu.

Može li se iz dispozitiva presude nesumnjivo zaključiti da su tuženici pravni sljednici upisanog vlasnika.

jeste li sigurni da otac svoje pravo vlasništva nad kućom nije upisao kroz postupak naknadno pronađene imovine,jer mi ispravni postupak u ovom slučaju nema nikakvog smisla

prije svega savjet nije točan,a druga stvar što vi uopće niste ometani u posjedu jer nikad i niste bili posjednikom spornog zemljišta.

Kažete da je proveden ostavinski postupak,gdje je rješenje o nasljeđivanju! Pominjete"sadašnja vlasnica",tko je ta vlasnica i o kakvom odricanju govorite u korist djeda,budući da je takvo odricanje u ostavinskom postupku dopušteno među sunasljednicima.

dobro su vam rekli,no takva činjenica vrijedi i za drugu stranu.

Jel iza djeda vođen ostavinski postupak.

ovo je problem,budući da ugovor nije sklopljen u smislu odredbi čl.53.st.1.tač.1.Zakona o javnom bilježništvu.

tko je ta treća osoba i na temelju kojeg pravnog akta je pokrenula ispravni postupak.

Ne,budući da je zemljišno-knjižni u biti izvanparnični postupak,a vi ste debelo u parnici.

svaki posao nosi određeni rizik.

-nekretnina ide na sudsku dražbu(moguće su samo dvije –članak 102-104 OZ) - nekretnina se prodaje na dražbi - novi kupac podiže vlasničku tužbu protiv obitelji koja ima nekretninu u posjedu - nepravomoćna pa pravomoćna presuda kojom sud traži iseljenje obitelji. - sud daje rok za mirno iseljenje, ukoliko se obitelj ne želi iseliti tada sud izdaje rješenje o nasilnoj deložaciji. Ukoliko banka ne uspije prodati nekretninu putem sudske dražbe može sama zatražiti deložaciju. Banke to rade jer nekretnine ispražnjene od osoba i stvari mogu postići veću cijenu budući su odmah spremne za useljenje i novi vlasnik ne mora godinama voditi sudski spor oko ulaska u posjed.

konkretna građevina je legalna po samom zakonu budući da je građena prije 15.02.1968.godine,no to morate dokazati u svrhu ishođenja akta koji to i napismeno ozakonjuje Da,nakon što okončate prednje opisano.

i više no jasno.

i tu je kraj priče,postupiti kako sud obrazlaže,no kako sam Krešimiru već istaknuo odredbe čl.56 st.2.ZV,razvrgnuće nedaje za učinak prestanak služnosti,glede čega sam mišljenja kako je navođenje ovlaštenika služnosti kao stranke u prijedlogu za razvrgnuće,puka formalnost.

vidi odredbe čl.56 st.2.Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima.