Matrix

Općenito se porezna obveza treba prijaviti,no u ovom slučaju to ide ex offo.

zbog čega je obustavljen ostavinski postupak.

u samom upitu je vidan odgovor,vrijednost pokretnina,gotovog novca i sl.

zašto da ne sve nasljednike koji bi po redosljedu(nasljedni red)bili pozvani na nasljeđivanje.

Sukladno članku 19. Zakona o zakupu i prodaji poslovnog prostora http://www.zakon.hr/z/513/Zakon-o-zakupu-i-kupoprodaji-poslovnog-prostora, zakupnik nema pravo poslovni prostor ili dio poslovnoga prostora dati u podzakup, osim ako nije drukčije ugovoreno. Na ugovor o podzakupu poslovnoga prostora na odgovarajući se način primjenjuju odredbe pomenutog zakona.

rizikujete porez u smislu odredbi čl.27.Zakona o porezu na dohodak http://www.zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak o sličnoj temi se pisalo http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/81253-Darovni-ugovor-i-dugovi

brat je sunasljednik,glede čega je ustup dopušten,poreza nema u smislu Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

ima osnova za žalbu Čudo,na tako nešto sam upućivao u drugom dijelu prednog posta.

Hajd da malo posložimo; -u ostavinskom postupku brat i vi kao jedini nasljednici sporazumno vršite diobu,što se unosi u rješenje o nasljeđivanju. -u rješenju postoji greška……glede čega isto nije provedivo kroz zemljišne knjige. Brat vam izdaje tabularnu ispravu,koja u biti predstavlja darovanje,budući da je prenos nasljednog dijela na sunasljednika izvršen nakon diobe. Mišljenja sam da je u ovoj pravnoj situaciji nastala obveza plaćanja poreza za dio koji vam je dao brat,dok je vaš nasljedni dio utvrđen pravomočnim rjesenjem o nasljeđivanju već prošao kroz porezni postupak,odnosno oslobađanje od plaćanja temeljem odredbi čl.13.Zakona o porezu na promet nekretnina(pretpostavljam da se radi o nasljeđivanju umrlog roditelja).

da bi odgovorili na ovo pitanje,nužno je razgraničiti neke stvari; tabularna isprava je suglasnost upisanog vlasnika(intambulacija) da se upis provede protiv njega,no takva isprava je obično uglavak pravnog temelja stjecanja ili zasebna isprava koja mora imati pozadinu u određenom temelju stjecanja,glede čega vas pitam Čudo,koji je to pravni temelj stjecanja!!!

Kad,odnosno kad je utvrđena obveza plaćanja komunalnog doprinosa.

kako da vam sud pruži posjedovnu zaštitu kad pred istim sudom ne možete dokazati tko vas smeta.U zabludi ste ako mislite da će sud istraživati tko je ta osoba,budući kako je teret dokazivanja na vama kao tužitelju. u posjedovnim parnicama ne postoji oštečenik i štetnik. Članak 441.ZPP Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete. to nije dužnost suda,budući da nije odvjetnik koji vas zastupa,niti sud zna tko je počinio smetanje,i upravo iz tog razloga nužno je dokazati činjenice koje iznosite. Mišljenja sam da nebi bio odbijen zahtjev,jer je upravo to ta osoba koja vam je oduzela posjed,bez obzira što takav čin pravda ugovorom o zakupu. Članak 2.ZPP U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Članak 7.ZPP Stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Članak 8.ZPP Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Članak 221 a.ZPP Ako sud na temelju izvedenih dokaza (član 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu;o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Jer nema potrebe Članak 362.ZPP Drugostupanjski sud odlučuje o žalbi u sjednici vijeća.Kad vijeće drugostupanjskog suda nađe da je to radi donošenja odluke o žalbi potrebno, može pozvati stranke ili njihove zastupnike na sjednicu vijeća Vidi odredbe Zakona o obveznim odnosima koje uređuju institut poslodavstva bez naloga http://www.google.ba/gwt/x?gl=BA&wsc=ya&source=s&u=http://www.google.com/url%3Fq%3Dhttp://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakon_o_obveznim_odnosima/ispis10.asp%253Fispisodabranog%253D1120%26sa%3DU%26ei%3DkoCeVdKGD8a1ogSM8ai4Bg%26ved%3D0CBYQFjAA%26usg%3DAFQjCNF2gKVZs-D9sRsVSxU3toMc5qmIIQ&hl=hr-BA&ei=kYCeVbqMKNSPmAGH-43QDg Već rečeno da sud svoje odluke donosi saglasno članku 2.ZPP,i sve što bi uradio mimo toga,čini povrijedu odredbi parničnog postupka.

Bivša supruga ostavitelja, ako nije oporučni nasljednik niti legator, ne može se smatrati strankom ostavinskog postupka, pa ako polaže kakvo pravo (bračnu stečevinu) na dio imovine koja je utvrđena kao ostavinska imovina, ona to pravo može ostvarivati samo u posebnoj parnici. Iz odluke Županijskog suda u Varaždinu, Gž-1153/03-2, od 29. IX. 2003.,objavljene u prilozima Hrvatske javnobilježničke komore 4/2013.

upravo bi kat kuće predstavljao bračnu stečevinu ako je izgrađen tijekom braka ne postoji utvrdiće se što čini ostavinsku masu,tko su nasljednici i koja im prava pripadaju.

od dana kad je obveza dospjela

izrekom presude se između ostalog zabranjuje svako buduće isto ili slično smetanje manjkavost pasivne legitimacije,niste dokazali da je tuženik počinio čin smetanja. Potpisivanje ugovora od strane dotičnog tuženika se neće smatrati smetanjem posjeda. U tom slučaju ste trebali tužiti osobu u čiju korist su izvršeni radovi a koji predstavljaju čin smetanja Neće biti ni zakazano. Ako ste i vi jedan od suvlasnika,vrijedi pročitati odredbe čl.39 i 41.ZV. Članak 39. (1) Svaki suvlasnik ima pravo sudjelovati u odlučivanju o svemu što se tiče stvari koja je u suvlasništvu (upravljanje stvarju) zajedno s ostalim suvlasnicima. (2) Kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju se pravila o poslovodstvu bez naloga. Članak 41. (1) Za poduzimanje poslova koji premašuju okvir redovitoga upravljanja (naročito promjena namjene stvari, veći popravci, dogradnja, nadogradnja, preuređenje, otuđenje cijele stvari, davanje cijele stvari u zakup ili najam na dulje od jedne godine, osnivanje hipoteke na cijeloj stvari, odnosno davanje pokretne stvari u zalog, osnivanje stvarnih i osobnih služnosti, stvarnoga tereta ili prava građenja na cijeloj stvari) potrebna je suglasnost svih suvlasnika. (2) U sumnji se smatra da posao premašuje okvir redovitoga upravljanja.

prihvatljivije mi izgleda prijedlog za ovrhu!!Zbog čega??Pa ako ovršenik izjavi prigovor,slijedi parnica,odnosno tužba kao vaša druga solucija koju ste naveli u citiranom dijelu.

ništa strašno,zakon je na mjestu,a novi će biti isti samo zapakovan u drugu foliju.

Pero,jel izlazila policija na mjesto prometne nesreće.

:palac:

upravo tako,to je ta kvaka koja vam ne ide u prilog(vrijeme podnošenja prijedloga/prekid tijeka zastare)

u tom slučaju se neće ni voditi ostavinski postupak,glede čega bi zahtjev radi nužnog dijela morali isticati kroz parnicu.

O sličnoj temi se pisalo nedavno. http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/81257-Isklju%C4%8Denje-izbacivanje-iz-suvlasni%C4%8Dke-zajednice

na forumu možete pronaći primjere gdje je rješenje zaprimljeno nakon 4,5,6 i više godina od dana donošenja istog.

pod ovo datirano rješenje 02/07/13 je sasvim izvjesno da se radi o prijedlogu,glede čega nema zastare taman da se radi o jednogodišnjem zastarnom roku.