Matrix

Obzirom na činjenično stanje,postoji velika mogućnost da banka kao vjerovnik pobija darovanje,budući da je pravna radnja od strane dužnika poduzeta u svrhu prikrate vjerovnika.

Na vaš upit,odgovor daje Županijski sud u Varaždinu,u odluci br.Gž.217/10-2 od 08.03.2010.god. ""Tužitelj je stekao pravo vlasništva na nekretnini dosjelošću ako je tuženik u zemljišnoj knjizi bio upisan samo formalno kao suvlasnik te je potpisao očitovanje u kojem potvrđuje da je tužitelj sa svojim prednicima u dugotrajnom posjedu predmetne nekretnine"" Obrazloženje; ""Iz provedenog dokaznog postupka i iskaza saslušanih svjedoka jasno proizlazi da su prednici tužitelja i sam tužitelj u posjedu predmetne nekretnine još od 1960.g., da tuženik nikada nije bio u posjedu predmetne nekretnine, da je tuženik potpisao očitovanje, na kojem nije ovjerio potpis, da je u zemljišnoj knjizi upisan samo formalno kao suvlasnik, a da je stvarni vlasnik i posjed predmetnog dijela, ¼ dijela predmetnih nekretnina upisanih u z.k.ul. __ k.o. Č. tužitelj I.M. više od 47 godina, i to kako osobno, tako i uključujući njegove prednike, majku Š.S. i njenog oca I.S. Dakle, sam tuženik je potpisom predmetnog očitovanja jasno potvrdio da je tužitelj zajedno sa svojim prednicima u dugotrajnom posjedu predmetne nekretnine, te da je on samo formalno upisan kao suvlasnik, pri čemu su irelevantni razlozi zbog kojih je to potpisao. Valja dodati da je tuženik došao upisan u zemljišnu knjigu kao suvlasnik na temelju rješenja o naknadno pronađenoj ostavinskoj imovini O. __/95 od 16. veljače 2009.g., a već idućeg dana je to rješenje provedeno u zemljišnoj knjizi. Obzirom na gore navedeno, sud prvog stupnja je pravilno ocijenio provedene dokaze i utvrdio da je K.M. još za svog života predmetni dio nekretnine usmeno darovala svojoj kćeri M.Š. još krajem 50-tih godina prošlog stoljeća, a najkasnije 1960.g., kako to navodi kćer tuženika, te da je majka tužitelja stupila u posjed predmetne nekretnine. Dakle, radi se o izvršenom ugovoru o darovanju, a ne obećanju darovanja koje ne bi bilo izvršeno, kako to tvrdi tuženik, a što znači da je posjed tužitelja zakonit (ujedno i pošten). Od tada pa do danas u posjedu predmetne nekretnine, koja u naravi predstavlja vinograd i klijet, je isključivo tužitelj, pa je pravilno sud prvoga stupnja zaključio da je tužitelj stekao pravo vlasništva dosjelošću u skladu s odredbom čl. 28. ZOVO-a.""

Vi kao nasljednici nemate obvezu jamstva.Po eventualnom pozivu banke,nemoj te potpisivati ništa. Članak 213.ZOO Smrću dužnika ili vjerovnika prestaje obveza samo ako je nastala s obzirom na osobna svojstva koje od ugovornih strana ili osobne sposobnosti dužnika.

ako se radi o preporučenoj pošiljci,dan predaje pošti se smatra kao dan predaje sudu,odnosno u vašem slučaju javnom bilježniku.

da bi se uopće moglo odgovoriti na ovo pitanje,nužno je detaljno pročitati obrazloženje presude. Prvo i osnovno pitanje,da li je vaš postavljeni tužbeni zahtjev razumljiv,nadalje da li ste tijekom postupka dokazali činjenicu visine dospjele tražbine,temeljem čega bi sud mogao obvezati tuženog na činidbu. Prvostupanjsku presudu može te napadati zbog pogrešno ili nepotpunog utvrđenog činjeničnog stanja,povrijeda odredbi parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Postoji mogućnost da ste tijekom postupka nesvjesno ili prećutno priznali činjenice koje vam ne idu u prilog,glede čega se tako priznate činjenice ne dokazuju. Upravo iz ovih razloga G-man vam savjetuje odvjetnika,koji će detaljno izvršiti uvid u presudu i znati na koji način napadati odluku suda.

da bi se izvršio prenos,nužan je temelj upisa.

Odredbe članka 175.st.2.Zakona o nasljeđivanju određuju da ako ovim Zakonom nije drukčije određeno, u ostavinskom postupku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku,pa budući da Zakon o nasljeđivanju ne govori o punomoćniku,vrijedi primjeniti odredbe članka 89.Zakona o parničnom postupku ""Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomoćnika"" i članka 89/a ""Stranku kao punomoćnik može zastupati srodnik po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili bračni drug – ako je potpuno poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom"" Da ste čuli pogrešno,upučuje i odredba članka 220 u stavku 6.Zakona o nasljeđivanju. ""Potpis na ispravi o nasljedničkoj izjavi, kao i potpis na punomoći za davanje nasljedničke izjave mora biti javno ovjerovljen.""

iza citirane rečenice bi trebalo nastaviti dalje"ukoliko osoba kojoj je pripalo nasljedstvo ne podliježe poreznom oslobađenju u skladu sa Zakonom". Ovako posloženo mišljenje ima smisla,no što bi Porezna uprava razmišljala o pravima koja idu u korist stranke.

TUMAČENJE UGOVORA Primjena odredaba i tumačenje spornih odredbi Članak 319.ZOO (1) Odredbe ugovora primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumačenju spornih odredbi ne treba se držati doslovnog značenja pojedinih izričaja, već treba istraživati zajedničku namjeru ugovaratelja i odredbu tako razumjeti kako to odgovara načelimaobveznog prava utvrđenim ovim Zakonom. Članak 320.ZOO (1) U slučaju kad je ugovor sklopljen prema unaprijed otisnutom sadržaju, ili kad je ugovor na drugi način pripremila i predložila jedna ugovorna strana, nejasne odredbe tumačit će se u korist druge strane.

da,ukoliko bi to predstavljalo maminu jedinu imovinu,u tom slučaju ostali nasljednici mogu zahtijevati nužni dio,ali naravno ne za života mame. postoji,budući da takvo pravo izvodi iz prava vlasništva,odnosno svog suvlasničkog dijela.

jasno

Ako vam se ne udovolji zahtjevu po žalbi,posjedovnu zaštitu može te zaboraviti. Daljnji koraci bi bili da se poništi ugovor i zahtjeva predaja(vlasnička tužba).

Budući da bi se radilo o dogradnji,potrebna je suglasnost svih suvlasnika,sukladno čl.41.ZV. Sestru može te isplatiti za njen suvlasnički dio(sklapanje pravnog posla)ali ne i za nasljednički dio kojemu se nada u budućnosti

U konkretnom slučaju pomenuta klauzula predstavlja nekakav vid "neizvjesnog legata",koji ovisi o činjenici da li će oporučeni nasljednik prodati nekretninu,no takva odredba oporuke djeluje samo prema majci,no ne i prema njenim nasljednicima,analogno odredbi čl.44 st.2.ZN.

Ne,...ali je nužno u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora prijaviti nastanak porezne obveze i priložiti dokaze srodstva(djed-unuk) u svrhu oslobađanja od plaćanja poreza.

Članak 146.ZV (1) Ako vodotok promijeni svoj tok, zainteresirani priobalni vlasnici imaju pravo da u roku od tri godine vrate prijašnji tok o svom trošku, ako se to ne protivi planu regulacije toga vodotoka, niti odredbama posebnoga zakona. (2) Ne bude li uspostavljen prijašnji tok vode, vlasnici zemljišta koji zbog novoga toka trpe štetu imaju pravo na naknadu iz ostavljenoga korita ili iz njegove vrijednosti, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Ostavinski postupak pokreće se po službenoj dužnosti kada sud primi smrtovnicu ili izvadak iz matice umrlih. Sadržaj smrtovnice propisan Zakonom o nasljeđivanju, te osim cjelovitih podataka o ostavitelju, mora sadržavati i podatke o bračnom, izvanbračnom drugu, podacima ostalih srodnika koji bi mogli biti pozvani na nasljedstvo bilo temeljem zakona ili oporuke, mjestu gdje se nalazi imovina koju je ostavio ostavitelj i drugim podacima. Sud odnosno javni bilježnik, prije provođenja ostavinske rasprave, pozvat ćesve osobe kod kojih se nalaze oporuke (to se odnosi na sve oporuke, bez obzira jesu li valjane ili ne i bez obzira koliko ih ima), da ih predaju sudu. Sve osobe koje posjeduju oporuku dužne su je nakon smrti ostavitelja bez odgode predati najbližem općinskom sudu, a osobe koje imaju ikakvih saznanja o postojanju oporuke dužne su o tome obavijestiti općinski sud koji će, također, zatražiti podatke o eventualnom postojanju oporuke iz Hrvatskoga upisnika oporuka. Proglašenje oporuke je sudska radnja u okviru ostavinskoga postupka za koju je stvarno nadležan općinski sud, a sastoji se u otvaranju i čitanju oporuke u nazočnosti dvaju punoljetnih građana koji mogu biti i nasljednici, zapisovnici i druge osobe koje imaju za to interesa.

pravni učinci zabilježbe djeluju od trenutka kad je z.k.ured zaprimio prijedlog za upis. ispravno razmišljate Imenico,pa u tome jeste bit pobijanja,nije nekretnina ali jest njen vlasnik/dužnik. Gledajte,niko nije rekao da će doći do toga,budući da je to zadnja opcija,odnosno ako dužnik nema druge imovine što u vašem slučaju i nije,glede činjenice da ste napisali kako ima primanja,u suprotnom bi se smatralo da darovanjem prikračuje svog vjerovnika. da,u tom smislu.

upravo iz tog razloga je ostavljena mogućnost vjerovniku da pobija pravnu radnju svog dužnika,a pravna radnja u ovom slučaju je darovanje. Vidi odjeljak II Zakona o obveznim odnosima. http://www.google.ba/gwt/x?gl=BA&wsc=ya&source=s&u=http://www.google.com/url%3Fq%3Dhttp://www.poslovniforum.hr/zakoni/zakoni-zoo-05.asp%26sa%3DU%26ei%3DzcKiVe2yNJDvoASek7b4Dw%26ved%3D0CBYQFjAA%26usg%3DAFQjCNFgQyz3VplsoeuBBIZEDlnlXzW5Xg&hl=hr-BA&ei=zcKiVf2bDcHKmAHqwrGAAw osnova je da nemate ugovorni odnos.

ovdje može biti problem,budući da u ostavinskom postupku dolazi do proglašenja oporuke ,od kad počinje tijek zastarnog roka prava zahtijevati umanjenje raspolaganja oporukom. Ovaj rok je objektivan,dok činjenica da će uslijediti parnica radi pobijanja oporuke,neće utjecati na tijek zastare.

obveznim pravom

da,oćito postojanje izvanbračne zajednice.

Slažem se sa napisanim,no ostaje nejasnoća zbog čega se to događa samo kad se voda koristi u stanu autora teme.

Odredbe članka 27. Zakona o porezu na dohodak reguliraju situacije oporezivanja dohotka od imovine i imovinskih prava poput prodaje ili najma/zakupa nekretnina. Točno je da predmetni članak propisuje obvezu poreza na dohodak za otuđitelja nekretnine ako se nekretnina otuđuje unutar tri godine od njezine nabave. Međutim, stavak članka 27. isključuje poreznu obvezu u slučaju da je nekretnina koja se prenosi korištena za stanovanje poreznog obveznika ili uzdržavanih članova njegove obitelji (ako su imali prijavljeno prebivalište na adresi stana).Jednako tako, u stavku 9. spomenutog članka Zakona o porezu na dohodak jasno je naznačeno da se rok od tri godine računa od dana nabave nekretnine, a kod darovanja je to onaj dan kada je nekretninu stekao darovatelj (osoba koja vam je darovala), a ne dan kad ste vi istu darovanjem stekli,glede čega sam napisao da rizikujete,budući da niste napisali kad je darovatelj stekao nekretninu. Nadalje,ako ste pronašli kupca,mišljenja sam da bi bilo poželjno prenijeti komunalije na sebe,jer ipak kupac ugovor pravi s vama,a ne sa osobom od koje ste vi stekli nekretninu i na koga i dalje glase računi. Valja naglasiti da ukoliko vjerovnik vašeg prednika osjeti opasnost da se neće moći naplatiti po dugu,može tužiti radi pobijanja dužnikove poduzete pravne radnje i predložiti upis zabilježbe spora,a što bi u tom slučaju otežalo daljnje prometovanje nekretninom,odnosno kupoprodaju za koju imate namjeru.

Ako ugovor zadovoljava sve formalno pravne elemente valjanosti,i ako su ispunjavane ugovorne obveze od strane davateljice izdržavanja,ugovor će biti teško osporiti.