Matrix

Nebi puno mijenjalo situaciju sve da je i uspostavljeno vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (etažno vlasništvo),budući da je izvjesno kako bi se posebni dio protegnuo i na drvarnicu kao sporednom dijelu,glede čega u vezi čl.67 st.5.ZV valja pogledati odredbe čl.5-7 istog zakona.

Kako mislite upisat pravo vlasništva ili pak služnost drvarnice.

Mišljenja sam da ste se trebali žaliti na rješenje z.k.ureda,budući da je po meni neosnovano odbijen prijedlog za upis. Ako u zemljišnim knjigama stoji upisana samo k.č. koju ste ispravno naveli u ugovoru uz dodatak građevine koja nije knjižena,z.k.ured je trebao izvršiti prenos prava vlasništva k.č. zanemarivši činjenicu da ste naveli i vikendicu,budući da kao neuknjižena i ne postoji,jer tako izvršenim prenosom,vi niste stekli ništa više prava nego je to imao vaš prednik upisano u zemljišnim knjigama. Na ostavinsku raspravu ponesite ugovor u svrhu izdvajanja konkretne imovine iz ostavinske mase.

Da skratimo,po osnovu ugovora o darovanju niste odgovorni za dugove darodavca,no sasvim jasno da će vas pružatelji usluga uvjetovati plaćanjem duga kad odlućite prenijeti račune na svoje ime,što nema uporište u zakonu,no valja istaknuti da novi korisnik može i ne uzeti postojeće mjerno mjesto,već jednostavno zatražiti novo, jer ako je prethodni vlasnik napravio dug od npr 30.000 kuna, a novi priključak stoji manje od 5.000 kuna, isplativije je na svoje ime tražiti čisti priključak.

Budući da je put u vlasništvu grada,obratite se inspekciji.

s kim se tad parničio,tko je bila suprotna strana i šta je bila svrha takve presude,budući da se u takvim postupcima utvrđuje pravo vlasništva,a po ovom što ste napisali stečen je posjed koji uopće nepredstavlja stvarno pravo. mišljenja sam da je nepravilno tumačenje odvjetnika,budući da nasljeđivanjem nastupa sveopće pravno sljedništvo,što će reći da sve ono što je mogao poduzimati ostavitelj za svog života,prelazi na njegove nasljednike. mišljenja sam da bi se i u pojedinačnom ispravnom postupku pojavio spor,tako da bi opet završili u parnici. u konkretnom slučaju pravomoćna presuda u odnosu na pokretanje ispravnog postupka bi imala pravni značaj presuđene stvari. iz razloga što nema obilježja presuđene stvari,budući kako kažete da se u postupku koji je vodio vaš pravni prednik odlučivalo o izvanknjižnom vlasništvu,a u vašem slučaju o stjecanju stvarnog prava. stajalište je Ustavnog suda po uputama Evropskog suda za ljudska prava da pravo vlasništva treba promatrati šire,odnosno da će se štititi upisana prava na nekretninama ali isto tako i ona neupisana ako stjecatelj dokaže ispunjenje pretpostavki stjecanja određene zakonom.

upravo tako…na citiranu činjenicu sam više puta upozoravao korisnike foruma. Obrazloženo u odluci Županijskog suda u Zagrebu, Gž-2041/10-2 od 21. prosinca 2010.

Ne povlačite se kad vas zovu,zauzmite gard i recite da je njihova greška što nisu poduzimali ništa u svrhu prepisa,budući da ste prodali vozilo koje u to vrijeme nije bilo pod ovrhom.

Do nasljeđivanja dolazi po sili zakona,dok je ugovor kao pravni posao isključivo volja stranaka,glede čega vrijedi ono što je ugovoreno.

ako je građanin živio u nekoj kući i bio vlasnik priključka i ostao dužan, onda je on i odgovoran za dug. da primi dar sa zahvalnošću.

Ako zahtjev budu temeljili na činjenicama koje ste naveli,nikad ga neće isključiti iz suvlasničke zajednice.

jednostavno rečeno,stupate u položaj bivšeg vlasnika.

čl.67.st.3 i 4.ZV ""Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji. Da bi se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine moglo protegnuti i na neki dio kao tome sporedan, on treba biti jasno razgraničen od ostalih dijelova nekretnine, te dostupan s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz onoga stana, odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio.

Osiguranje ne smije biti izvor neosnovanog bogaćenja osiguranika. Zato je kumuliranje zahtjeva na namirenje štete i od osiguranja i naknade štete od štetnika zabranjena.

mislite na imovinu majke koju ni nasljedili njenom smrču…………ako je tako,onda svoj nasljedni dio već u ostavinskom postupku može te ustupiti sestri kao sunasljednici,u suptotnom bi naknadno darovanje stvorilo obvezu plaćanja poreza.

zasad samo nagađate jer niste sigurni tko je upisani vlasnik novih nekretnina . Članak 30.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. ""Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima"" ………… Već rečeno da trenutno nemate nikakva prava po pitanju konkretnih nekretnina,tako da glede odredbe čl.30.ZV,vlasnikovo raspolaganje nije protivno tuđim pravima.

Trenutno nemože te ništa poduzimati,neovisno da li je dijete maloljetno ili punoljetno,budući da se nasljedno pravo stjeće trenutkom smrti ostavitelja

da ima taj ugovor kod sebe.

U tom slučaju je nužno da kupac bude u posjedu kupoprodajnog ugovora kojeg ste vi sklopili sa osobom upisanoj u prometnoj.

U biti to nije ovjera ugovora,već potpisa na ugovoru.....e sad ako se već zahtjeva ovjera onda je jasno da to nemože učiniti neko treći,izuzev ako je valjano opunomoćen.

jel može te ovo završiti,

Što se tiče pitanja oko oduzimanja nasljeđene imovine,već pisano u temi pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/81213-Mo%C5%BEe-li-brat-poni%C5%A1titi-moju-naslije%C4%91enu-imovinu Vezano za postupak pred sudom,pretpostavljam da se odnosilo na prekršaj,glede čega vas pitam jel sud donio ikakvu odluku. Nemože vas na takav način niko tjerati van iz kuće,i gledajte da to riješi osoba s kojom ste u vezi i koji je ujedno suvlasnik.

Milenko, uzeću sebi za pravo da Vam kažem kako sud u vašem slučaju nije bio pristran,no to je inače teško shvatiti osobi koja parnicu izgubi. Naime,vi ste tražili suvlasnički dio u kući a da pri tome niste dokazali omjer vašeg doprinosa u gradnji,iz razloga što se u ovom slučaju ne primjenjuju odredbe trenutno važećeg Obiteljskog zakona po kojem su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici na bračnoj stečevini,što će reći da vrijede odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme gradnje(1979-1988),a nedvojbeno da se radi o zakonu iz vremena SFRJ,po kojem se udio u bračnoj stečevini određuje prema doprinosu svakog bračnog druga ponaosob,po kojem sam vjerovanja da bi vama pripadalo i više od polovine. Sud a ni Vi niste stručne osobe koje će odrediti veličinu suvlasničkog dijela prema doprinosu u gradnji,glede čega ste takvu činjenicu morali dokazati angažovanjem stručne osobe,odnosno vještakom. Bojim se da je revizija u vašem slučaju uzaludna,kao i prijedlog za ponavljanje postupka ako prijedlog temeljite na novim dokazima koje ste mogli predočiti tijekom postupka. Tužba po istom osnovu je nedopuštena,budući kako bi se u tom slučaju radilo o pravomoćno presuđenoj stvari(res iudicata),glede čega bi sud novu tužbu odbacio rješenjem. Postoji mogućnost nove tužbe ali po drugačijem osnovu,koja bi bila uperena na povrat uloženog u gradnju,no budući da se radi o obvezno pravnom zahtjevu valja istaknuti da morate paziti na zastaru koja počinje teći od razvoda braka(ako je do razvoda uopće došlo)budući da zastara ne teče između bračnih drugova dok brak traje.

U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.(čl.36.st.2.ZV) ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio(čl.71.ZV),a niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio(čl.75.ZV) i razvrgnućem se mogu postići učinci etažiranja,glede čega ako je moguća geometrijska dioba,dražbu zaboravite.

Članak 2.ZOO Sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva. Članak 16.ZOO Sudionici obveznih odnosa su fizičke i pravne osobe. Članak 17.ZOO Svaka fizička i pravna osoba sposobna je biti nositeljem prava i obveza.