Matrix

Nema od toga ništa,hvataju na prepad koga mogu,al eto vi niste "podlegli"njihovom pritisku.

pa jel iza vašeg umrlog oca proveden ostavinski postupak,bili ste njegova nasljednica zajedno sa majkom i djecom iz njegovog prvog braka.

Kao što je več rečeno,tad prestaje služnost,glede čega Vi podnosite z.k.uredu prijedlog za brisanje služnosti,uz koji prilažete smrtni list dotadašnjeg ovlaštenika služnosti. Ukoliko se nakon njene smrti zatekne neko drugi u kući,a odbija predat posjed,morali bi tužiti,a sasvim izvjesno da bi takvu tužbu dobili.

Ukoliko dotična gospođa dokaže postojanje izvanbračne zajednice,u svezi vašeg upita ključan će biti trenutak kad je takva zajednica i prestala. Naime,sukladno članku 235.st.1.tačke 4.ZOO,zastara ne teče između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica postoji.

Svaki je suparničar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja niti koriste niti štete drugim suparničarima. Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli. najvažniji dio parničnog postupka u kojem se raspravlja sporno pitanje. Sud na glavnoj raspravi izvodi dokaze, saslušanjem svedoka, vještaka, po potrebi i parničnih stranki. Na ovaj način sud pribavlja potrebnu dokaznu građu za donošenje odluke. neće,jer u ovom slučaju ogluhe više nema,no postoji mogućnost da tuženi pred sudom priznaju tužbeni zahtjev. O kojim troškovima konkretno pišete,ako ste imali prethodni dogovor,onda sumnjam da ste u tužbi istaknuli zahtjev za naknadu parničnih troškova.

A tko vam je rekao da je ugovor poništen,čuvajte vi taj ugovor i uplatnicu o izvršenju ugovorne obveze. Vi ste potpisali ugovor prema unaprijed sačinjenom sadržaju,tako da vam i ta činjenica ide u prilog,ukoliko dođe do postupka pred sudom.

Vašim izvršenim radnjama(plačanjem računa)gospođa stječe korist u vidu uštede,glede čega ste ovlašteni zahtijevati povrat 1/2-ine plaćenog, po općim pravilima instituta stjecanja bez osnova(vidi članak 1111.ZOO) Zastarni rok u ovom slučaju je 5 godina.

Članak 107.ZPP Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi. Članak 7.ZPP …………… Sud ne može svoju odluku utemeljiti na činjenicama i dokazima o kojima strankama nije dana mogućnost da se izjasne. Članak 5.ZPP Sud će svakoj stranci dati mogućnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke. Samo kad je to ovim zakonom određeno sud je ovlašten da odluči o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogućnost da se izjasni.

po pitanju stvarnih prava nemate ništa,

ipak je vrijedilo,super :mase2:

neshvata te ili ne želite da shvatite,ona je pravna sljednica "šogora",i sve što je on imao pravo do svoje smrti,sad ima ona. Nebitno je što kako ste gore napisali nije određena 1/4,da je tavanski stan veći od te 1/4-ine,jer nije nikom pa ni vama ništa određeno,odnosno radi se o suvlasništvu tako dugo sve dok se u nekom drugom postupku suvlasništvo podijeli(razvrgne). Kad ste postavili upit "nije mi jasno kako bi ona mogla doći…",odgovor je u protupitanju "da li je to mogao njen pravni prednik".

Iz sudske prakse(članak 24.ZV) Sentenca odluke; ""Nasljednik je trenutkom smrti pravnog prednika postao suposjednik nekretnine, bez obzira što nikada nije imao faktičnu vlast na toj nekretnini, budući da suposjed nekretnine prelazi na nasljednika u kvaliteti i obimu kakvog je imao njegov pravni prednik."" Iz obrazloženja; „Sud zaključuje da je tužitelj kao nasljednik pok. D.H., a koji je nesporno do svoje smrti bio suposjednik spornog stana, časom njegove smrti postao suposjednik prijeporne nekretnine, jer je ostaviteljev posjed prešao i na njega kao sunasljednika pa sukladno tome isti ima pravo temeljem odredbe čl. 24. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kao suposjednik štiti svoj suposjed od drugog suposjednika ukoliko je potpuno isključen iz dotadašnjeg suposjeda ili mu je bitno ograničen dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti. Sud otklanja prigovor tužene da bi radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja bilo nužno raspravljati o pravnom odnosu stranaka jer osim što u parnici radi smetanja posjeda to nije dopušteno, tužitelj bez obzira na eventualnu valjanost ili nevaljanost usmene oporuke, čiju valjanost je ovdje tužitelj osporio tijekom ostavinskog postupka, je zatražio svoj nužni dio iz čega slijedi da je u svakom slučaju nasljednik iza pok. D.H. Jedina sporna činjenica između stranaka a koju je tužena osporila u odgovoru na tužbu jeste da li predmetni stan predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. D.H. Sve ostale bitne činjenice na kojima tužitelj utemeljuje tužbeni zahtjev u ovom postupku tužena ne poriče. Nesporno je da su parnične stranke djeca pok. D.H. umrlog dana 19. svibnja 2005.g. iza kojeg se vodi ostavinski postupak kod prvostupanjskog suda pod brojem O. __/05. koji nije dovršen, da su parnične stranke zakonski nasljednici iza pok. D.H., te da je on do svoje smrti bio suposjednik predmetnog stana, da tuženik nikada nije izvršavao svoj posjed ili suposjed istog stana te da je prvi puta zatražio suposjed pismenim dopisom zaprimljenim po tuženoj dana 17. lipnja 2009.g., što je tužena odbila. Nije sporno da su parnične strane nasljednici pok. D.H. koji je do trenutka svoje smrti bio suposjednik predmetnog stana, to su obje parnične stranke trenutkom njegove smrti postale suposjednici stvari koje nasljeđuju. Kod toga s obzirom na odredbu čl. 129. ZN iz kojeg proizlazi da ostavina prelazi na nasljednike po sili samog zakona i u času smrti ostavitelja, u tom času postaje njegovo nasljedstvo te nasljednik tim časom stječe i ostala prava vezana uz njegovo nasljedstvo a ovo bez obzira na to da li je nasljednik pozvan na nasljedstvo temeljem oporuke ili zakona, s čime je vezan i posjed predmetne nekretnine (stana), to pravo na posjedovnu tužbu pripada i tužitelju bez obzira što on nije vršio nikakve posjedovne čine od smrti ostavitelja pa do časa kada je smetanje počinjeno odbijanjem tužene da mu preda suposjed predmetnog stana predajom ključeva od istog. Dakle, sama činjenica što tužitelj nije nikada vršio bilo kakvu faktičnu vlast na spornom stanu za pružanje posjedovne zaštite u trenutku kada mu drugi sunasljednik odbija predati faktičnu vlast na stvari na kojoj je prednik imao do trenutka svoje smrti suposjed, nije relevantna kako to pogrešno smatra tužena jer je i tužitelj u trenutku smrti svog pravnog prednika koji je do tog trenutka bio suposjednik, to postao, bez obzira na to da li je ikada stekao i faktičnu vlast na predmetnom stanu, jer je na tužitelja trenutkom smrti njegovog pravnog prednika prešao suposjed predmetnog stana upravo u takvoj kvaliteti i takvom obimu kakvog je imao i njegov pravni prednik. Za stjecanje suposjeda nasljednika i zaštitu u posjedovnoj parnici jedino je nužno da je prednik tužitelja bio i sam suposjednik stvari, te da bi u istoj situaciji u kakvoj je sada tužitelju bilo moguće njegovom pravnom predniku pružiti posjedovnu zaštitu. Tužitelj je imao pravo tražiti zaštitu svog suposjeda jer sunasljednici stječu suposjed u trenutku ostaviteljeve smrti, ostaju trajno nasljednici, pa to što tužena u ostavinskom postupku tužitelju osporava „pravo nasljedstva“ potpuno je irelevantno, jer za pravo na suposjed tužitelja nije potrebno raspravljati o njihovom pravnom odnosu ili veličini suvlasničkih dijelova u ostavinskoj imovini. Upravo zbog navedenog, a kako je u trenutku smrti pok. D.H. dana 19. svibnja 2005.g. na tužitelja kao nespornog zakonskog nasljednika prešao suposjed predmetnog stana kojeg je njegov pravni prednik imao učasu svoje smrti i to u kvaliteti i obimu kakvog je imao i njegov pravni prednik, to se bez obzira što tužitelj nikad nije bio u neposrednom suposjedu predmetnog stana i bez obzira što tužena njemu osporava pravo nasljedstva, smatra da je u cijelosti stupio u onakav posjed u kakvom je bio i njegov pravni prednik, pa upravo tužena a ne sud, pogrešno interpretira odredbe čl. 24. st. 1. ZV-a.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž.3342/11-2 od 5. rujna 2011.

eto Dante,to je ta savjesnost/nesavjesnost,o kojoj sam vam pisao u topicu br.4.

već rećeno ,tužba radi smetanja posjeda mora biti podnesena u roku. Suvišno je navoditi da niste nikad bili vlasnici puta,jer da jeste, nebi ni bilo ovog spora,a da ste bili u posjedu upućuje činjenica da ste koristili put.

Neupisana služnost nedjeluje prema savjesnom stjecatelju poslužne nekretnine.Kolika je njegova savjest,dokazivalo bi se u sudskom postupku,naravno da stjecatelju ide u prilog što služnost nije bila upisana,no i pored toga isti može biti nesavjestan,ukoliko je neposrednim opažanjem mogao na nesumnjiv način uočiti da na istoj nekretnini za koju sklapa kupoprodaju postoji put za potrebe susjednih nekretnina. Neovisno od postojanja/nepostojanja stvarnog prava služnosti,vi ste bili u posjedu puta,glede čega ste bili ovlašteni na tužbu radi smetanja posjeda,u roku od 30 dana od dana kad vam je onemogućen prolaz,odnosno kad je postavljena i zaključana kapija.

pitanje zastare se odnosi na povrat uloženog,glede čega bi rok tekao od vremena kad se uložilo. E sad,pod uloženim(u smislu povrata) se odnosi na ulaganja u tuđe,što u ovom slučaju i nije,pa bi se prije moglo pričati o obavljanju tuđeg posla.

Da li je vaša služnost upisana u zemljišnim knjigama.

Poštovani, navodite niz kontradiktornosti, Naime,u početnom dijelu teme ističete da ste kuču stekli nasljeđivanjem oca,pa onda u nastavku ispada da je otac živ,ovo iz razloga što se nasljediti može samo umrla osoba. Nadalje,po onom što pišete, spor se vodi između vašeg brata i oca,dok dalje navodite kako ste vi izjavili žalbu na prvostupanjsku presudu. Bratu ste ponudili plačanje režija po članovima domačinstva,a što je odbio,no da li je brat ponudio kakvu drugu opciju plaćanja. U kojem smislu brat poziva policiju,na što se točno žali po pitanju vas.

obzirom da je u pitanju nekretnina za koju osoba čitav svoj život dadne,nije se igrati. Još bi vam preporučio da ugovor koji imate zabilježite u zemljišnim knjigama,kako nebi došlo do dvostrukog otuđenja nekretnine,ili pak po podnošenju tužbe zabilježite spor. Obično su savjeti,pokušajte to mirno,pošaljite mu pismeno upozorenje da će te tužiti,itd,itd no s ovim se nije igrati.

Za pravnu službu banke,tabularna isprava neigra nikakvu ulogu. U slučaju zahtjeva za predaju tabularne isprave primjenjuje se opći zastarni rok,što znaći da protekom petogodišnjeg roka,vi neće te moći ni sudskim putem ishoditi tabularnu ispravu,budući da bi nastupila zastara obvezno pravnog zahtjeva,glede čega neokolišajte previše. U temi pod linkom,korisnik Slump je postavio zanimljivo pitanje; http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/79906-Zastarjevanje-kupoprodajnog-ugovora-ugovora-o-zamjeni-nekretnina-darovnog-ugovora

točno,ali samo ako nema dovoljno druge imovine koja čini ostavinsku masu iz koje bi se namirio nužni dio.Po prednom što ste napisali,postoji imovina koja se nasljeđuje to nije točno, kad je povrijeđen nužni dio nasljednika,ima se pravo zadirati u darovanje koje je učinjeno prema sunasljedniku,bez obzira kad je darovanje učinjeno,dok prema ostalim samo u darovanja koja su učinjena u zadnjoj godini života ostavitelja.

ima tu izgleda dovoljno imovine da vaš ugovor o darovanju bude siguran u smislu ujakovog nužnog dijela. iz razloga jer ne čini ostavinsku masu.

Biće da je nastalo suvlasništvo,smrću djeda. Ažurirano navedeno prepričavanje je bilo suvišno

zašto bi pristao,nebitno što je tetka imala namjeru raskinuti ugovor ako je ujak izvršavao svoje ugovorne obveze. Sve da je i tetka živa,upitno je da li bi uspjela raskinuti ugovor.

Jel se ostavinski postupak pravomoćno okonćao.