Matrix

Presuda Europskog suda pravde temelji se na slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je  Pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking.
 
Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam 'suda' pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove.
Da nebi bilo zabune,ovo se ne odnosi na ovršne postupke unutar HR.

Poštovani,
Ako imate barem presliku (fotokopiju) tih ugovora gdje je vidljiva ovjera bilježnika, tada pokrećete pojedinačni ispravni postupak pred zk sudom osnovom članka 200. Zakona o zemljišnim knjigama. Osim tih ugovora bilo bi poželjno da se prijedlogu prilože i dokazi o požaru u vidu zapisnika vatrogasaca, MUP-a i Vaše prijave/zapisnika na MUP-u koje su Vam sve stvari u požaru stradale gdje bi bilo poželjno da se navodi poslovna i ostala dokumentacija (može i generalno, ne specifično).
To prolazi bez beda. Ja tako radio.
Koji je sud u pitanju?
Nadam se da sam Vam barem malo pomogao.
Lp.

Poštovana,
Vidim da se u punomoći spominje pravo upravljanja. Kako je spomenuo uvaženi moderator Matrix, punomoć je prestala smrću davatelja punomoći. No daljnja je činjenica da se isti nikad nije pojavio u RH niti tražio nekretnine natrag, odnosno oduzeo Vašem djedu posjed. Dodatno se u punomoći navodi da neka Vaš djed plaća poreze i ostalo. Po meni se ta punomoć treba tumačit po sadržaju napisanog, a ne po njenom formalnom nazivu. Stoga bi se ta punomoć mogla smatrati odreknućem od vlasništva u korist Vašeg djeda i to iza smrti ujaka. Tim više što u punomoći se ne navodi nikakav pridržaj tih nekretnina u korist njegovih nasljednika, niti spominje bilo kakva naknada za tako plaćene poreze. Mišljenja sam da onaj tko plaća poreze ima pravo na tu zemlju. Dodatno bi se mogla povući paralela s pravom upravljanja koje se pretvorilo u pravo vlasništva donošenjem Zakona o vlasništvu (analogno tumačenje). Ako ste upisana u katastru kao posjednik, tada se Vaš posjed smatra da je zakonit, istinit i pošten! Poštenje se predmnijeva, ali se može dokazivati suprotno. Apsolutno su pretpostavke za stjecanje vlasništva dosjelošću ispunjene ako ste Vi i Vaši prednici upisani u katastru od 1979. godine neprekidno do danas. U tom dijelu smatram da Vi kao stranka brkate pojmove katastar (posjed) i gruntovnica (zemljišnoknjižni odjel; zk odjel; zemljišna knjiga; vlasništvo), te da ste upisana samo u katastar kao posjednik, a ne i u zemljišnu knjigu kao vlasnik. Ne brinite, to stranke jako često rade.
Molim Vas da mi na privatnu poruku (PP) napištete broj čestica i katastasku općinu u kojoj se nalaze, pa da otklonimo sve dvojbe.
S druge strane, nasljednik Vašeg ujaka iz Amerike, se poziva na jedino što može, tj. da niste pošteni posjednici, jer ste sve to radili priznavajući višu vlast njegovog prednika. U tom slučaju vašeg poštenja nema i sukladno sudskoj praksi Vrhovnog suda RH, nikada nećete moći steći pravo vlasništva dosjelošću.
Mišljenja sam da ukoliko se ispostavi da ste upisana samo u katastar, a ne i u gruntovnicu, tada biste morala preduhitriti tužbu Vašeg rođaka iz Amerike i pokrenuti određene postupke da "legalizirate" Vaš sadašnji status.
U suprotnom sud će imati zanimljivo pravno pitanje za otkloniti u parnici.
Evo, nadam se da sam Vam još Malo pomogao.
Lp.

Čl.421 st.7.ZPP
""ako stranka stekne mogućnost da upotrijebi pravomoćnu odluku suda koja je ranije među istim strankama donesena o istom zahtjevu""
st.8 i 10 takođe nisu u vezi sa konkretnim slučajem.
citirano načelo nije u vezi vašeg slučaja,(da sad neobrazlažem zbog čega,jer nije od uticaja na spor).
Prema odluci Zupanijskog suda Vi niste dokazali da tuženi drži u posjedu vaš dio nekretnine,(glede čega vas pitam jel u dokaznom postupku izvedeno vještačenje),što bi po meni bio apsurd,obzirom da več sam tuženi postavljenim tužbenim zahtjevom priznaje da drži u posjedu dio vaše nekretnine za kojeg zahtijeva da se utvrdi kao njegovo vlasništvo.
moje osobno mišljenje da je jedina mogučnost Ustavnom tužbom napasti odluku Vrhovnog suda kojom odbacuje reviziju,obzirom da je u tom slučaju Ustavna tužba pravodobna.
Po mom mišljenju,uz precizno postavljene tužbene zahtjeve i iznesene činjenice sa dokazima,odluka suda nije mogla nikako rezultirati istovremenim odbijanjem ili usvajanjem i tužbenog i protutužbenog zahtjeva,odnosno osnovanost jednog je automatizmom dovodila do neosnovanosti onog drugog.
Kao što je več sad jasno da je odluka suda rezultirala odbijanjem tužitelja i tuženog u njihovim zahtijevima koji su međusobno u tijesnoj vezi,to je i dalje ostala neotklonjena pravna nesigurnost a parnični postupak se upravo vodio radi rješavanja spora među strankama,glede čega je nakon presude nastala "pat" pozicija"".

Problem je što brkate ovrhu na plaći i ovrhu na računima, fina provodi ovrhu na računima, a poslodavac ovrhu na plaći. Sad ako poslodavac uplaćuje na račun ovrhovoditelja 1/4 ili 1/3 plaće, to fina ne može znati niti je to briga poslodavca, eventualno ovrhovoditelj može poslati trenutno stanje po zadužnici pa da fina to korigira, ali to ovrhovoditelji u pravilu ne rade, a i to je dodatan trošak ovršeniku, jer fina sve naplaćuje. Dakle kad otplatite dug ovrhovoditelju onda vam banka šalje u finu da je dugovanje naplaćeno i fina vraća zadužnicu, ili ako je u pitanju agencija za naplatu potraživanja, a nije upisana kao ovrhovoditelj na fini, onda agencija šalje banci zahtjev da se povuce zadužnica sa fine zbog podmirenja dugovanja.

Iako razum govori a i ne dobivanje "zelenog svijetla" za uspješni postupak uknjižbe nakon kupnje ovdje na forumu, odlučio sam ipak - kupujem.
Razlozi za: desetorostruko manja cijena od tržišne, kupnjom, zbog rasporeda čestice u prostoru, višestruko povećavam vrijednost svoje nekretnine koja graniči s česticom kupnje.
Razlozi protiv: nesređeno zemljišnoknjižno stanje i možebitan kompliciran i upitan postupak uknjižbe.
Odlučih ipak da ću podnijeti PiP i u njemu pokušati uvjeriti preko raspoloživih dokaza da su Božo i Mirko u stvari iste osobe. To je i svojevrstan mali izazov da vidim i vježbam malo moždane vijuge. Ako ne prođe PiP, ide se na tužbu protiv uknjižene osobe, a ako i to ne uspije, ostat će kada umrem nasljednicima samo još jedna nekretnina kao vanknjižno vlasništvo više.

tetkine sinove navesti u smrtovnici sa nepoznatim  prebivalištem, istima bi u ostavinskom postupku trebao biti postavljen privremeni staratelj, odnosno posebni skrbnik koji treba zastupati njihove interese.

ove činjenice otklanjaju sve mogučnosti oko stjecanja prava vlasništva dosjelošću.
 
jasno da vam je takav nered pred "kučnim vratima" i da je nužno održavanje,međutim takve slučaje treba redovno prijavljivati inspekciji,kom.redaru i drugim institucijama,kako bi o trošku Općine bili poduzeti radovi na uređenju napuštenih i zapuštenih nekretnina,i tako kontinuirano,pa kad se nakupi poveća svota troškova,moguća je i ovrha na nekretnini ,gdje bi se Vi na javnoj dražbi mogli pojaviti kao kupac.

Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske
- Ocjena suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
Članak 37.
(1) Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom, zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom.
(2) Ako sud u postupku utvrdi da drugi propis koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njego va odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom.
(3) O podnijetim zahtjevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka Ustavni sud će izvijestiti Vrhovni sud Republike Hrvatske.

prava tebe  kao vlasnice su nikakva. tvoje obveze kao vlasnice  su da plaćaš troškove (režije i održavanje).
prava majke kao  korisnice prava plodouživanja su da koristi cijeli stan po svojoj volji, može iznajmiti stan i ubirati najam . stan nemože prodati a ni ti jer ga niko neće  kupiti kad ima  upisano pravo plodouživanja. ta prava ima dok  je živa.
dobila si samo obvezu. 

koja je vrijednost imovine koju ste nasljedili?
dali je i suprugov brat nasljednik? dali je iznos  kredita  koji ste vratili  jednak novom dugu? dali je i suprugov brat sudjelovao u vračanju prvog duga?
nasljednik vrača dugove ostavitelja do  vrijednosti nasljeđene imovine.
imate uplate na ime prvog duga? tražite od banke potvrdu o plaćanju duga i čuvajte je kao dokaz.
troškovi sahrane ubrajaju se u iznos vraćenog duga ostavitelja. 

nevidim potrebu,iz rješenja o nasljeđivanju vidljivo da je Božo izvanknjižni vlasnik,te da su njegovi nasljednici upis u katastar ishodili osnovom istog rješenja.
 
pa kako mu to ime dodijeliše,nikakve veze sa imenom Božo
 
gdje god kreneš,pojavi se Mirko,ovo je baš nezgodno sad.

zaboravite ime Mirko i neprilažite više nigdje bilo kakav dokument s tim imenom.
-zakonsko ime je Božo
-imate rješenje o nasljeđivanju u kojem je ime ispravno.
-imate izvadak iz katastra P/L sa imenima nasljednika a koji su upisani temeljem rješenja o nasljeđivanju iza umrlog Bože
-imate izjavu drugog suvlasnika koji priznaje pravo vlasništva na cijeloj nekretnini vašem prodavatelju.
-i na kraju kupoprodaja
________________________________
-oporuka nebitna
-posjedovni list prije upisanih nasljednika nebitan

Mogla je ta izjava malo bolje,al eto sad,kakva je takva je.
Čudo,zbog čega se zamarate sa oporukom i upisima u katastru od prije....jel pokojniku pravo ime Božo ili Mirko,

A što će reć PU na novi kupoprodajni?

eventualna greška može biti isključivo  da pored opcije 1 izostavite opciju 2,dok u suprotnom opcija 2 može biti samo benigni višak,odnosno neče biti od negativnog uticaja na valjanost pravnog posla.
 
tako ispada,znači nije rečeno da je nužno.

nevidim razloga da miješate dvije različite služnosti,uglavite plodouživanje u kojem je između ostalog samo po sebi sadržano i uživanje nekretnine na kojoj se osniva služnost.
 

eventualna greška može biti isključivo  da pored opcije 1 izostavite opciju 2,dok u suprotnom opcija 2 može biti samo benigni višak,odnosno neče biti od negativnog uticaja na valjanost pravnog posla.
 
tako ispada,znači nije rečeno da je nužno.

Mišljenja sam da svakom suvlasniku treba obračunati komunalnu naknadu, razmjerno njegovu suvlasničkom udjelu ,sukladno upisu u zemljišnoj knjizi, a ne prema njihovim izjavama,na što upučuje ODLUKA UPRAVNOG SUDA U RIJECI, BR. UsI-664/12-22 OD 20. SVIBNJA 2013.

Presuda Europskog suda pravde temelji se na slučaju njemačkog državljanina Svena Klausa Tederahna koji je uložio prigovor protiv rješenja o ovrsi kojim mu je  Pulsko komunalno poduzeće pokušalo naplatiti dug od 13 eura za parking.
 
Europski sud zauzeo je stajalište da se hrvatski javni bilježnici ne mogu podvesti pod pojam 'suda' pa stoga ne smiju prisilno utjerivati dugove.
Da nebi bilo zabune,ovo se ne odnosi na ovršne postupke unutar HR.

ukoliko do takvog scenarija dođe,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora miješanja javne vlasti u pravo na dom,sukladno čl.8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl.34 Ustava RH.
Članak 8. Konvencije:
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga ... doma...
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih."
Članak 34 Ustava RH
""Dom je nepovrediv""
 
Naime,prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. godine te U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. godine, koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima B. protiv Hrvatske (presuda, 29. svibnja 2012. godine – zahtjev br. 42150/09), O. protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011. godine: zahtjev broj 48833/07) ,a koje odluke Evropskog suda imaju pravnu snagu odredaba Ustava RH,;
-"dom“ je autonoman pojam i ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, posebice o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, te zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi, ukoliko tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prodaje i prisilnog iseljenja ili samo iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takove mjere.
Što će reči da u konkretnom slučaju sama činjenica što bi drugi suvlasnik po domaćem pravu,odnosno po odredbama ZV imao uporište za civilnu diobu,to ga još uvijek ne ovlašćuje  da  zahtijeva javnu prodaju i faktički vaše iseljenje, jer je potrebno raspraviti pitanje je li konkretna nekretnina u kojoj Vi stanujete zajedno sa obitelji predstavlja „dom“ zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije i čl.34 Ustava RH, i jeli civilna dioba/prodaja razmjerna legitimnom cilju koji se time ostvaruje,odnosno da li je prodaja i faktički iseljenje nužna mjera za ostvarenje legitimnog cilja drugog suvlasnika,a koji teret dokazivanja je upravo na njemu i on je taj koji u tom slučaju treba navesti činjenice i predložiti dokaze na okolnosti razmjernosti i nužnosti civilne diobe , tj. koja se svrha ima ostvariti prodajom nekretnine, a koja je tako važna da je zbog nje prijeko potrebno ostaviti vas i obitelj bez smještaja.
Naravno,ovo navedeno vrijedi ukoliko konkretna nekretnina doista predstavlja vaš dom.
Ustavni sud RH je svoja stajališta o ustavnim i konvencijskim jamstvima zaštite prava na dom u smislu članka 34. Ustava izrazio u Odlukama;
-U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 12od 28. siječnja 2011., točke 9. do 11.4.,
-U-III-405/2008 od 21. veljače2012., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 38 od 30. ožujka 2012.,točke 20. do 25.3.,
-U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. objavljenoj u"Narodnim novinama" broj 68 od 26. lipnja 2012., točke 10. do 13.,
-U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014.,-
U-III-2073/2010 od 4. ožujka2010., točka 13.
Europski sud za ljudska prava dao je tumačenje sadržaja prava na dom u nizu hrvatskih predmeta, primjerice ;
-Bjedov protiv Hrvatske (presuda, 29.svibnja 2012., zahtjev br. 42150/09, § 57),
-Orlić protiv Hrvatske (presuda,21. lipnja 2011., zahtjev br. 48833/07),
-Paulić protiv Hrvatske (presuda, 22.listopada 2009., zahtjev br. 3572/06),
-Lemo i dr. protiv Hrvatske (presuda,10. srpnja 2014., zahtjevi br. 3925/10 i dr.),
-Brezec protiv Hrvatske(presuda, 18. srpnja 2013., zahtjev br. 7177/10),
-Škrtić protiv Hrvatske(presuda, 5. prosinca 2013., zahtjev br. 64982/12) 

ukoliko do takvog scenarija dođe,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora miješanja javne vlasti u pravo na dom,sukladno čl.8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl.34 Ustava RH.
Članak 8. Konvencije:
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga ... doma...
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih."
Članak 34 Ustava RH
""Dom je nepovrediv""
 
Naime,prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. godine te U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. godine, koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima B. protiv Hrvatske (presuda, 29. svibnja 2012. godine – zahtjev br. 42150/09), O. protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011. godine: zahtjev broj 48833/07) ,a koje odluke Evropskog suda imaju pravnu snagu odredaba Ustava RH,;
-"dom“ je autonoman pojam i ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, posebice o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, te zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi, ukoliko tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prodaje i prisilnog iseljenja ili samo iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takove mjere.
Što će reči da u konkretnom slučaju sama činjenica što bi drugi suvlasnik po domaćem pravu,odnosno po odredbama ZV imao uporište za civilnu diobu,to ga još uvijek ne ovlašćuje  da  zahtijeva javnu prodaju i faktički vaše iseljenje, jer je potrebno raspraviti pitanje je li konkretna nekretnina u kojoj Vi stanujete zajedno sa obitelji predstavlja „dom“ zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije i čl.34 Ustava RH, i jeli civilna dioba/prodaja razmjerna legitimnom cilju koji se time ostvaruje,odnosno da li je prodaja i faktički iseljenje nužna mjera za ostvarenje legitimnog cilja drugog suvlasnika,a koji teret dokazivanja je upravo na njemu i on je taj koji u tom slučaju treba navesti činjenice i predložiti dokaze na okolnosti razmjernosti i nužnosti civilne diobe , tj. koja se svrha ima ostvariti prodajom nekretnine, a koja je tako važna da je zbog nje prijeko potrebno ostaviti vas i obitelj bez smještaja.
Naravno,ovo navedeno vrijedi ukoliko konkretna nekretnina doista predstavlja vaš dom.
Ustavni sud RH je svoja stajališta o ustavnim i konvencijskim jamstvima zaštite prava na dom u smislu članka 34. Ustava izrazio u Odlukama;
-U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 12od 28. siječnja 2011., točke 9. do 11.4.,
-U-III-405/2008 od 21. veljače2012., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 38 od 30. ožujka 2012.,točke 20. do 25.3.,
-U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. objavljenoj u"Narodnim novinama" broj 68 od 26. lipnja 2012., točke 10. do 13.,
-U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014.,-
U-III-2073/2010 od 4. ožujka2010., točka 13.
Europski sud za ljudska prava dao je tumačenje sadržaja prava na dom u nizu hrvatskih predmeta, primjerice ;
-Bjedov protiv Hrvatske (presuda, 29.svibnja 2012., zahtjev br. 42150/09, § 57),
-Orlić protiv Hrvatske (presuda,21. lipnja 2011., zahtjev br. 48833/07),
-Paulić protiv Hrvatske (presuda, 22.listopada 2009., zahtjev br. 3572/06),
-Lemo i dr. protiv Hrvatske (presuda,10. srpnja 2014., zahtjevi br. 3925/10 i dr.),
-Brezec protiv Hrvatske(presuda, 18. srpnja 2013., zahtjev br. 7177/10),
-Škrtić protiv Hrvatske(presuda, 5. prosinca 2013., zahtjev br. 64982/12) 

ukoliko do takvog scenarija dođe,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora miješanja javne vlasti u pravo na dom,sukladno čl.8 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl.34 Ustava RH.
Članak 8. Konvencije:
1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga ... doma...
2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili radi zaštite prava i sloboda drugih."
Članak 34 Ustava RH
""Dom je nepovrediv""
 
Naime,prema pravnom shvaćanju Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u odlukama broj U-III-5917/2013 od 23. svibnja 2014. godine, U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010. godine, U-III-405/2008 od 21. veljače 2012. godine te U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. godine, koje je istovjetno pravnom shvaćanju izraženom u presudama Europskog suda za ljudska prava izraženom u predmetima B. protiv Hrvatske (presuda, 29. svibnja 2012. godine – zahtjev br. 42150/09), O. protiv Hrvatske (presuda, 21. lipnja 2011. godine: zahtjev broj 48833/07) ,a koje odluke Evropskog suda imaju pravnu snagu odredaba Ustava RH,;
-"dom“ je autonoman pojam i ocjena o tome predstavlja li određeni prostor dom zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije ovisi o činjeničnim okolnostima, posebice o postojanju dostatnih i trajnih veza s tim prostorom, te zaštita prava na dom ne ovisi o zakonitosti posjeda na temelju domaćeg prava, jer se svakoj osobi, ukoliko tijekom postupka istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštivanje doma mjerom prodaje i prisilnog iseljenja ili samo iseljenja, mora omogućiti ocjena razmjernosti i razumnosti takove mjere.
Što će reči da u konkretnom slučaju sama činjenica što bi drugi suvlasnik po domaćem pravu,odnosno po odredbama ZV imao uporište za civilnu diobu,to ga još uvijek ne ovlašćuje  da  zahtijeva javnu prodaju i faktički vaše iseljenje, jer je potrebno raspraviti pitanje je li konkretna nekretnina u kojoj Vi stanujete zajedno sa obitelji predstavlja „dom“ zaštićen člankom 8. st. 1. Konvencije i čl.34 Ustava RH, i jeli civilna dioba/prodaja razmjerna legitimnom cilju koji se time ostvaruje,odnosno da li je prodaja i faktički iseljenje nužna mjera za ostvarenje legitimnog cilja drugog suvlasnika,a koji teret dokazivanja je upravo na njemu i on je taj koji u tom slučaju treba navesti činjenice i predložiti dokaze na okolnosti razmjernosti i nužnosti civilne diobe , tj. koja se svrha ima ostvariti prodajom nekretnine, a koja je tako važna da je zbog nje prijeko potrebno ostaviti vas i obitelj bez smještaja.
Naravno,ovo navedeno vrijedi ukoliko konkretna nekretnina doista predstavlja vaš dom.
Ustavni sud RH je svoja stajališta o ustavnim i konvencijskim jamstvima zaštite prava na dom u smislu članka 34. Ustava izrazio u Odlukama;
-U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 12od 28. siječnja 2011., točke 9. do 11.4.,
-U-III-405/2008 od 21. veljače2012., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 38 od 30. ožujka 2012.,točke 20. do 25.3.,
-U-III-1422/2006 od 6. lipnja 2012. objavljenoj u"Narodnim novinama" broj 68 od 26. lipnja 2012., točke 10. do 13.,
-U-III-2184/2009 od 13. studenoga 2014.,-
U-III-2073/2010 od 4. ožujka2010., točka 13.
Europski sud za ljudska prava dao je tumačenje sadržaja prava na dom u nizu hrvatskih predmeta, primjerice ;
-Bjedov protiv Hrvatske (presuda, 29.svibnja 2012., zahtjev br. 42150/09, § 57),
-Orlić protiv Hrvatske (presuda,21. lipnja 2011., zahtjev br. 48833/07),
-Paulić protiv Hrvatske (presuda, 22.listopada 2009., zahtjev br. 3572/06),
-Lemo i dr. protiv Hrvatske (presuda,10. srpnja 2014., zahtjevi br. 3925/10 i dr.),
-Brezec protiv Hrvatske(presuda, 18. srpnja 2013., zahtjev br. 7177/10),
-Škrtić protiv Hrvatske(presuda, 5. prosinca 2013., zahtjev br. 64982/12) 

mala korekcija "posjednik"

Javni biljeznik, ponuditi "adekvatnu" naknadu da ga izvucu ako ga imaju...
Isto i provjeriti s poreznom,
ili kontaktirati prodavatelja ako ima svoj primjerak...