G-man

Mislim da ćete to morati rješavati sa Googleom - link.

Ukoliko su se sve osobe koje mogu izjaviti žalbu odrekle prava na istu, tada je odluka postala pravomoćnom danom odricanja od prava na žalbu, a to bi ujedno bio i dan donošenja odluke.

Da, tako ispada iako bih htio da korisnica potvrdi. Kod nas se takvo što ne dešava, jer rehabilitacija je pravo svakoga i ona nastupa po službenoj dužnosti. Kako je kod susjeda, ne bih znao.

Borbena vam je dala sugestiju, ja bih mogao nadodati da se možete obratiti i HZZ-u da vam pomogne u ostvarivanju vaših prava, jer ako poslodavac vas "otkantava" na opisani način, sumnjam da će isto činiti i sa nadležnim institucijama.

Svakako ostaje pitanje otkaznog roka, kojeg se doduše ne mora nužno odraditi, ali smatram da se s time mora suglasiti barem ona strana kojoj je otkazan ugovor o radu budući je otkazni rok zamišljen da štiti upravo nju. Doduše, može vas "poslati" na GO, a za vrijeme istog, otkazni rok teče.

Možda za dostavu kakvih podataka, no teško je "naslijepo" o tome pričati. Najbolje, kako Željac piše, pogledati o čemu se točno radi, usput možete zatražiti i uplatnicu.

Da, po vas je onda priča u postupku najvjerojatnije završena, ali svejedno imate pravo prisustvovati raspravama do samog kraja. Ukoliko je vještačenje završeno i vještak se očitovao o tome na raspravi, te nema drugih dokaznih prijedloga, rasprava će se zaključiti, donijeti presuda, a pisani otpravak bi trebao stići kući u roku mjesec-dva. Nadam se da ste istaknuli prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnog zahtjeva jer time prekidate zastarni rok vezano za naknadu štete.

Nema nikakvog zakašnjenja, rok kreće od pravomoćnosti presude, a DORH, u pravilu, ne poduzima ništa po pitanju naplate prije dostave same odluke (pa proteka roka određenog odlukom za ispunjenje obveze), jer dostava može trajati dulje od roka za ispunjenje.

Inače je pravilo da se vještak na raspravi očituje o svom nalazu i mišljenju odnosno da mu stranke mogu postavljati pitanja da pojasni neka svoja utvrđenja. Također treba zaključiti raspravu, stoga ne vjerujem da je sve već gotovo već bi trebala biti barem još jedna rasprava provedena da se sve spomenuto odradi. Vi ste u poziciji žrtve ili optuženika?

Govorimo o postupku pred sudom u RH ili BiH?

Dokazi uvijek moraju postojati, čak i kada se radi o tzv. "zatvorenom krugu indicija", mora se doći do zaključka kako nitko drugi osim osobe osumnjičenika nije mogao da počini kazneno djelo. Ukoliko je mjesto počinjenja djela dostupno većem broju zaposlenika, a nema nijednog jedinog materijalnog traga (otisak, biološki trag i sl.) niti svjedoka očevica, na osnovu toga, nijedan sudac vas neće osuditi. Poslodavac također mora biti oprezan sa svojim prijetnjama otkazom, jer ukoliko otkaže ugovor o radu zaposleniku, a bez osuđujuće pravomoćne presude, izlaže se mogućnosti da mu takav otkaz bude utvrđen nezakonitim, pa će biti primoran naknaditi i štetu konkretnom zaposleniku. Inače, na poligraf niste bili dužna ići niti je isti validno dokazno sredstvo u nas.

Možete zatražiti razgovor sa zamjenikom DO-a zaduženim za vaš predmet. Ali, kao što vas i Ruby pita, da li postoje naznake o četvrtom počinitelju djela budući bi se moglo zaključiti da želite laganjem sebi olakšati poziciju?

Morate precizirati svoj upit, jer iz ovoga što ste naveli ne možemo zaključiti ni da li se radi o kaznenom postupku ili građanskom (ili nekom trećem).

Za osude na preko 6 mjeseci zatvora, prvo svatko ide u Odjel za dijagnostiku (Remetinec) na mjesec dana, pa se tamo vrši procjena osuđenika te određuje kaznionica odnosno zatvor u koji osuđenik ide na izdržavanje. Pokušava se, iako nije pravilo, koliko-toliko gledati neka geografska veza (jasno, kad je moguće). Za opisana KD-a, to će gotovo sigurno biti poluotvoreni tip kaznionice. Sva druga pitanja ovise od slučaja do slučaja, s time da sad morate još uračunati i problematiku koju nam je donio koronavirus, a što je otežalo sve ovo o čemu postavljate pitanja.

Konkretnu situaciju pokriva odredba čl. 137. Zakona o radu. Znači, kao što Ruby veli, vi takvo što ne možete spriječiti osim ako sama date otkaz ili postignete pisani sporazum o prestanku radnog odnosa (ali pritom gubite pravo na otpremninu te pravo za vrijeme nezaposlenosti - novčanu naknadu).

Jeste li možda članica sindikata? To bi vam bilo od velike pomoći budući oni imaju svoju pravnu službu koja pomaže upravo u ovakvim situacijama.

Koliko je i meni poznato, i dalje se vide. Ali, pitanje je vrlo zanimljivo s aspekta zaštite pojedinaca.

Moje mišljenje je da ste ostvarila pravo na razmjeran dio GO-a za 2020. GO koji vam je omogućio raniji poslodavac (i očito u većem obujmu nego vam je pripalo) nema utjecaja na novog poslodavca, po meni. Imate ga pravo iskoristiti kako se dogovorite, a najkasnije do 30/06/2021.

Kako je konkretan prekršaj počinjen nakon izmjene ZOSPC-a u smislu da se davanje podataka o više osoba ne smatra vjerodostojnim podatkom - formalno-pravno izgleda to u redu odnosno ispada da su ispunjeni objektivni elementi prekršaja. Međutim, 2 stvari su mi problematične - 1. subjektivan element odnosno krivnja, na koji način je tužitelj dokazao vašu krivnju, nakon tolikog proteka vremena i nemogućnosti identifikacije identiteta vozača, čak ni preko dostupnih fotografija i uz vašu najbolju volju. Da bi postojao prekršaj (ili kazneno djelo), osim same biti prekršaja (objektivni elementi), mora postojati i subjektivan element u vidu krivnje. Bilo bi zanimljivo vidjeti na koji način je sud obrazložio vašu krivnju (iako sumnjam da se nije previše doticao toga, a radi 2. stvari). 2. Kako je prekršaj nedavanja podataka počinjen nakon stupanja na snagu izmjena ZOSPC-a iz 2019., a kojim izmjenama je novčana kazna dignuta sa 2-5.000,00 kn raspona na 5-15.000,00 kn raspona, to ispada da sud nije ni mogao izreći opomenu kao sankciju budući spomenuti čl. 43. Prekršajnog zakona jasno ističe kako se opomena kao mjera upozorenja može primijeniti prema počinitelju prekršaja za kojeg je propisana samo novčana kazna i to do 5.000,00 kn (znači to je maksimalna visina što je bilo do izmjena ZOSPC-a), a što očito ne bi bio vaš slučaj. Slijedom navedenog sam mišljenja da je sudac pokušao "pomiriti" 2 strane - vas i policiju sa presudom koja ne šteti tužitelju (budući je osuđujuća, pa mu ne kvari statistiku), a naoko ne šteti ni počinitelju (jer nema realne sankcije, iako se gubi iz vida činjenica da počinitelj ulazi u prekršajnu evidenciju). Po meni, pogrešno stajalište, jer ako tužitelj nije u stanju dokazati sve elemente prekršaja, mora se donijeti oslobađajuća presuda i ne vidim razlog zašto se ne bi mogla donijeti osim ako će se sada napraviti presedan da svaki vlasnik vozila koje prometuje RH-om mora voditi evidenciju kroz zadnje 4 godine (zastarni rok) tko je, kada i gdje upravljao vozilom u njegovu vlasništvu u svakom trenutku u tom periodu. To je apsurd. Bilo bi zanimljivo pročitati obrazloženje (iako sumnjam da je nešto detaljno, vjerojatno klasika sa puno uobičajenih fraza). No, što sada učiniti? Prava žalbe nemate, osnovu za izvanredne pravne lijekove ne vidim (one koje biste vi mogli podnijeti) i što preostaje? Progutati knedlu. Ovakve stvari inače su plod percepcije kako su prekršaji "nedjela druge vrste", pa stoga iziskuju manju razinu poštivanja prava koja se itekako poštuju u slučaju kada se radi o kaznenim djelima, što je smiješno jer su prekršajno i kazneno pravo poput "malog i velikog brata".

U svakom slučaju, moći ćete potraživati naknadu štete, no bilo bi bolje da je protiv napadača pokrenut kakav postupak.

Postoji i druga opcija, a ta je da se odredi maksimalan iznos do kojeg se može ići, jasno u apstraktnom obliku, tipa do visine dvostruke glavnice. Naravno, to bi se odnosilo isljučivo na kamate, ne i troškove. Ali i troškovi se možda mogu riješiti kroz "stimuliranje" bržeg rješavanja putem nekakvih mehanizama nagrada/olakšica/čega već. Opet, sve to na stranu, ukoliko čovjek nema, onda nema, pa se vraćamo na smisao "gonjenja" nekoga dovijeka. Sve ovo što sam naveo, doduše, može se dosta kvalitetno osporiti s ustavno-pravne strane. Dodajte na to činjenicu kako oni kojima ovakve stvari idu u prilog imaju daleko veći utjecaj na one koji o tome odlučuju i dobijete slučajeve poput ovog kojeg ste i sami naveli. S druge strane, postoje primjerice načela savjesnosti i poštenja te zaštite dostojanstva ovršenika, tako da smatram se opisane izmjene dadu učiniti, a na način da to ne bude u koliziji s Ustavom.

Na vašem mjestu ne bih tome pridavao pozornosti, time samo "hranite" takve ljude i održavate nekakvu vječnu zavadu, a što vam, vjerujem, nije cilj.

U prekršajnom postupku je, u pravilu, osam dana. Međutim, kako Sivko kaže, piše vam u uputi o pravu na žalbu (na kraju odluke).

Pazite, isprave koje izdaju matični uredi uvijek su originali, neovisno kada su izdani, stoga domovnica, rodni list i slično nije problem. Možete do njih i putem usluge e-Građani. Medicinska dokumentacija isto tako postoji u fizičkom obliku kod djetetovog liječnika, kao i u virtualnom obliku, stoga ni to nije problem dobiti kod samog liječnika. Svakako je bolje izbjeći bilo kakav susret, posebice što nam se u zadnje vrijeme dešavaju radikalne stvari, a stvari u kojima je uključen sentiment ionako nikada ne možete promatrati kroz prizmu razuma i logike.

Bilo bi dobro pogledati i Pravilnik o radu. Evo odredbe iz PoR jedne srednje škole - "Ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku. Propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovora. Ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, ravnatelj Škole dužan je prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Ako ravnatelj prije početka rada ne sklopi s radnikom ugovor o radu u pisanom obliku ili mu ne izda pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme."