G-man

To što se neki lijek/tvar može dobiti na recept u nas ne znači da je u slobodnoj prodaji, poput Aspirina ili Ibuprofena. Promet lijekovima je ograničen zakonski, s razlogom, ne mogu se sve stvari naći u slobodnom prometu niti ih mogu svi prodavati i/ili kupovati. Citirani Popis ima dodatak - tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, pa treba provjeriti i to, ali ako ga doista nema na Popisu, onda, po meni kaznenog djela ne bi bilo, ali moguće bi postojao neki prekršaj iz domene regulative prometa lijekovima (to bi trebalo provjeriti, a nije mi poznato). Evo vam primjera, osobno znadem za jedan slučaj kada je osoba na putovanju u J. Americi kupila čaj lokalnog proizvođača, a koji je sadržavao lišće koke u sebi, i bogme je bilo veselja kada su to naši otkrili (no, nije došlo do kaznenog progona, ali je čaj oduzet i bilo je neugodnosti).

Po spisu se vrlo često ima još za odraditi štošta nakon okončanja merituma, a s čim sudionici i javnost nisu upoznati. Razlog promjene suca vjerojatno treba tražiti u tome da ranijeg suca više nema (imenovan na drugi sud, razriješen, umro).

Orijentira radi, kod privremenih mjera osiguranja, sud je po službenoj dužnosti dužan svaka 3 mjeseca preispitati postojanje zakonskih uvjeta za daljnju primjenu mjera te ovisno o svom nalazu, iste produljiti ili ukinuti.

Opisano, medicinski gledano, ne bi spadalo u tzv. teške tjelesne ozljede, stoga je vjerojatniji epilog prekršajni postupak. Hoće li vas oštećena potraživati kakvu naknadu štete, pitanje je za nju.

Zakon ne propisuje brojčanu količinu droge kao nekakav "graničnik" između osobne uporabe i daljnje prodaje, već se to procjenjuje od slučaja do slučaja. U vašem slučaju, vjerojatniji je ishod da će ići na posjed s namjerom daljnje prodaje/distribucije, no možete pokušati s obranom da ste ovisnik i da ste navedenu količinu nabavili za osobne potrebe u malo većoj količini tek toliko da ne morate svako malo u "kupovinu". Hoće li sud prihvatiti, pitanje je, ali u praksi većinom ne prihvaćaju. U svakom slučaju, ne vidim zatvorsku kaznu, jer koliko sam vas shvatio, ovo sa "travom" su bili prekršajni postupci, kao i ovo sa obiteljskim nasiljem.

Ne vidim ni ja elemente kaznenog djela u opisanom slučaju, ali da je slučajno bilo kakvih posljedica po koje od djece... Dalo bi se raspravljati. U svakom slučaju neprofesionalan (da ne upotrijebim žešće riječi) postupak zaštitara, kojeg bi svakako trebalo prijaviti poslodavcu te odgovornoj osobi subjekta kojeg štiti, pa neka snosi posljedice kako poslodavac odluči, jer izbacivanje djece rane životne dobi na ulicu bez nadzora i obavijesti roditelju djece moglo je završiti tragičnim epilogom, a onda bi bilo svega i svačega.

Radovi su u tijeku, tako da molimo za još malo razumijevanja. Vjerujemo da će uskoro sve biti riješeno na sreću svih nas ovdje, i korisnika i moderatora.

Mišljenja sam kako bi, ukoliko je "vaš" natječaj obuhvaćen zabranom, istog trebalo poništiti. Zabrana se inače odnosi na "nove" poslove, dakle predviđanje novih radnih mjesta unutar klasifikacije, ne na popunjavanje postojećih radnih mjesta u kojima je konkretan radnik iz raznoraznih razloga prestao raditi (mirovina, bolovanje, rodiljni), a poslovi tog radnog mjesta su nužni. Rok bi eventalno mogao biti propisan nekim podzakonskim propisom (npr. statutom, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom i sl.).

Jel ima kakvog svjedoka sukoba ili kamere koja ga je snimila?

Mislim da je ovdje veći problem zdravstveno stanje uslijed kojeg vam suprug biva prebacivan u bolnicu. Da me krivo ne shvatite, zahtjev za tzv. nepravom obnovom kaznenog postupka svakako se neka podnese (neka suprug zatraži pomoć referenta u zatvoru da se to sastavi), međutim postoji mogućnost da se njega zadrži u bolnici i po izdržanoj kazni u cijelosti ukoliko će postojati uvjeti za takvo što.

Tako je. GO je pravo radnika, međutim raspored njegova korištenja dispozicija je poslodavca, koji prilikom donošenja odluke o tome mora voditi računa, prije svega o potrebama organizacije rada te podredno mogućnostima za odmor i željama radnika. Stoga, radnik ne može jednostrano zatražiti i dobiti GO bez amenovanja od strane poslodavca, osim jedne iznimke, a nju regulira odredba čl. 85. st. 5. ZR-a - "Jedan dan godišnjeg odmora radnik ima pravo, uz obvezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegova korištenja, koristiti kada on to želi, osim ako posebno opravdani razlozi na strani poslodavca to onemogućuju."

Obranu koncipirati upravo na ovaj način koji navodite - značajan protek vremena od počinjenja prekršaja uz pojašnjenje kako postoji 7 potencijalnih vozača koji svi (neki manje neki više) upravljaju poslikanim vozilom. Stoga vlasnik vozila, čak i da hoće, uz najbolju volju, ne može da udovolji zatjevu, a samo zbog toga ne zaslužuje da bude kažnjen. Iz prakse znadem da se takva obrana uvažava, međutim to je bilo u slučajevima prije ovih posljednjih izmjena ZOSPC-a gdje je proklamirano kako se davanje podataka o više vozača ne smatra vjerodostojnim podatkom. Doduše, ta odredba, po meni, ima smisla samo u slučaju kratkog proteka vremena od počinjenja prekršaja, ne i u ovakvom slučaju kakav je vaš. Po toj logici mogli su čekati i 2 godine. Pojedinci ne smiju plaćati cijenu neodgovarajućeg rada (da ne upotrijebim težu riječ) sustava.

Vidite sljedeće linkove, na kojima se govori o sličnoj temi - link1 link2 link3 Smatram da, kao član najuže obitelji pokojnice ostvarujete barem pravo na uvid u nalaz.

Čl. 295. Obiteljskog zakona - "Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svojeg bračnog druga ako ovaj za to ima dovoljno sredstava i mogućnosti. Kad određuje uzdržavanje za bračnog druga, sud posebno treba uzeti u obzir ostvarivanje skrbi o djeci te podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka." Znači, ovo što vaš još uvijek aktualni suprug radi (namjerno davanje otkaza) bila bi čista zlouporaba sustava i jednostavno ne vidim suca koji bi vam u ovakvoj situaciji odredio obvezu uzdržavanja. Suprug bi morao dokazati da se ili ne može zaposliti ili nije sposoban za rad, kao i da nema nikakve druge imovine niti sredstava za život. Tek ako u tome uspije, gledat će se vaše mogućnosti njegova uzdržavanja. Imovina roditelja supruga pritom nije od značaja (ukoliko pravno nije njegovo vlasništvo, iako i tu postoji odredba čl. 299. Obiteljskog zakona, koja bi po mom mišljenju, mogla doći u obzir). Potreban vam je pisani oblik, solemnizacija nije nužna, ali jeste nužno ovjeriti potpise oba bračna druga na ugovoru po javnom bilježniku. Vodite računa da na bračni ugovor moraju pristati oba bračna druga. Nasljedstvo i darovi koji se odnose na samo jednog bračnog druga ne ulaze u pojam bračne stečevine tako da ste po tom pitanju sigurna.

Kaznenog djela neovlaštenog slikovnog snimanja ovdje nema budući bi se za to djelo osobu trebalo snimati u njenom stanu/kući ili nekom drugom prostoru posebno zaštićenom od pogleda (tipa garderobe, javni WC-i, kabine za presvlačenje u trgovinama i sl.). Možda bi se moglo raditi o kaznenom djelu nedozvoljene uporabe osobnih podataka (čl. 146. KZ-a) jer recentne definicije pojma osobnih podataka idu dosta u širinu, pa pokrivaju i ovakve situacije. Stvarno-pravo gledano, ne znam što bih napisao, jer postoji kako različita praksa, tako i različita mišljenja, pa se neću ni upuštati u to. Ne bi bilo loše da porazgovarate sa susjedom i ukažete mu na mogućnost kazneno-pravne odgovornosti tako da prestane snimati cijelo dvorište već samo svoj ulaz.

Nema straha za ovaj incident, uostalom kako se vozi u ZG, bogami bi se proračun lijepo punio samo od tih i sličnih kazni. Ionako bi prvo na kućnu adresu stigao poziv za davanjem informacija o identitetu vozača, a tek nakon toga bi išao nalog (ili u nekim drugim slučajevima optužni prijedlog).

Pitate s pozicije člana uže obitelji pokojnice?

Tema je već otvorena ovdje, pa nećemo duplirati bespotrebno. Ovu temu zaključavam.

Kako Drot piše, moguće je, iako, koliko je meni poznato, to se radi za neke nebulozne "prijave" i prijave koje nemaju veze s kaznenom sferom. Ukoliko je prijava sadržajno jasna i naznačena kao kaznena, predmet bi morao doći na DORH.

Takav zahtjev bio bi neosnovan. Čiji su uopće ti motori odnosno tko im je vlasnik?

Presuda kojom je izdan kazneni nalog (u RH) na kojeg optuženik nije prigovorio postaje pravomoćna protekom 8-dnevnog roka unutar kojeg je optuženik mogao podnijeti prigovor (a taj rok počinje teći idući dan od dana zaprimanja presude). Znači, kod vas (pod pretpostavkom da je tako i u BiH), presuda primljena 05/11/2018, nema prigovora pa postaje pravomoćna sa danom 14/11/2018, pa kreće rok provjeravanja od jedne godine, koji ističe sa danom 14/11/2019, a rehabilitacija (ukoliko se doista radi o jednogodišnjem roku po vašem pravu) nastupa sa danom 15/11/2020.

Sivko vam je odgovorio gdje se krije razlog. To nije u redu, ali kako smo rekli, nitko vas ne može prisiliti da pristanete na to. Isto tako, nitko poslodavca ne može prisiliti da vas zaposli u sestrinskoj firmi. Nažalost, situacija je takva kakva je, zato si morate sami odlučiti. Ono što je pozitivno, prema onome što ste sami napisali je da se staž u svim firmama uračunava glede ostvarivanja određenih prava iz radnog odnosa uključujući i eventualno pravo na otpremninu danas-sutra.

Ukoliko je podnesena kaznena prijava, moralo je ići do DORH-a.

Pravo na novčanu naknadu HZZ-a ostvarit ćete i u slučaju da vam radni odnos završi protekom vremena na koje je sklopljen. Nitko vas ne može prisiliti na sporazumni raskid radnog odnosa.

U vašem slučaju to bi moralo ići putem sudskog naloga, a na inicijativu DORH-a.