Spitfire

Toliko već ovdje ima tema o smetanju posjeda pa ih probajte proučiti, siguran sam da će vam puno stvari biti jasnije.

Uglavnom kad netko kaže da će nešto probati, ništa od toga. Kako bi se navoženje zemlje moglo smatrati pripremnim radovima, a telefonski nećete nešto posebno riješiti, pošaljite dopis (prijavu-preporučeno s povratnicom) komunalnom redaru, navedite da se radi o pripremnim radovima, da nisu prijavljeni radovi, da se radi o zahvatu u prostoru koji nije gradnja te da je prema Zakonu o građevinskoj inspekciji i smjernicama za primjenu komunalnim redarima MGIPU i Uprave za inspekcijske poslove ovlašten za obavljanje nadzora nad građevinama, odnosno izvođenju radova iz čl.128 Zakona o gradnji. Slijedom navedenog tražite da navedeno tijelo postupi po prijavi, provede nadzor, pokrene upravni postupak te rješenjem naredi odgovarajuće mjere propisane Zakonom o građevinskoj inspekciji. Ukoliko po provedenom nadzoru smatra da uočene nezakonitosti nisu u vezi s kojima je ovlašten postupati, da žurno obavjesti tijelo u čijoj jest nadležnosti postupanje u toj stvari.

Prvo bi valjalo vidjeti što piše u rješenju kojim je isto dobro i upisano u ZK. Može se pogledati u ZK odjelu. Malo su neažurni na istim stranicama. To je pisalo u odredbama čl.37 zakona do izmjene istoga 2018, tako da trenutno čl.37 st.1 glasi: "Vlasnik koji namjerava prodati kulturno dobro zaštićeno posebnim rješenjem ili kulturno dobro unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine ili Listu ugrožene svjetske baštine dužan ga je prije prodaje istodobno ponuditi Repub­lici Hrvatskoj, županiji, Gradu Zagrebu, gradu ili općini na čijem se području to kulturno dobro nalazi, navodeći cijenu i druge uvjete prodaje." Što bi se moglo prema boldanome protumačiti da ukoliko je onim rješenjem koje sam naveo da se može pogledati u ZK upisano kao dio kulturnog dobra zaštičene kulturno povijesne cjeline, a nije upisano u navedene liste, ne bi se nekretninu trebalo prvo ponuditi navedenima. Bilo bi oportuno da prodavatelj izvadi od konzervatora potvrdu (ili bilo što drugo što izdaju) da nekretnina nije na navedenim listama te da nema obveze za prvokupom.

To vaše stjecanje je bilo na koji način, darovnim ugovorom? Ako je tako isti je, kako nije bilo prave predaje u posjed, solemniziran po JB, napravljen u obliku JB akta, ovjeren po sucu nadležnog suda ili je samo ovjeren potpis?

Postupio je prema pravilima ako je, a trebao bi (barem mi se tako čini iz opisanoga), ishodio građ.dozvolu. Ako je taj dio okučnice upisano kao pripadak tome stanu, samim ishođenjem akta za gradnju nije mu trebala suglasnost suvlasnika.

Županija nema komunalno redarstvo koje je nadležno za postupanje u ovom slučaju, nego grad. Nažalost moram ponoviti još jednom da je isti jedan od rijetkih gradova za koje se ništa ne može naći online, inaće bih vam naveo njihove odredbe po članima i tko je nadležan za postupanje ako se krše. I onda se prema tome ne postupa telefonski nego pismenom predstavnkom i pošalje preporučeno s povratnicom.

Zanimljivo je da je taj grad jedan od rijetkih koji neam lako dostupne Odluke i sve ostalo online na svojim stranicama. No, ukoliko ste sigurni da vaše mjesto nije JLS (nema status općine sa svojim odlukama na tu temu) nego stvarno pripada navedenom gradu, za to bi bio nadležan Upravni odjel za komunalne djelatnosti i prostorno uređenje.

Dakako, ali samo sa st.3 navedenog članka a poradi boldanog dijela u citiranoj odluci. Za sve ostalo važe odredbe st.1 i 2 što je u skladu sa prvotnim odgovorom jer se navodi da su kasnije podignuti krediti na tvrtku te pokrenuta ovrha na istu poradi tih kredita, dakle nakon upisanog prava osobne služnosti.

S time da se u biti to ne određuje ugovorom nego je to propisano što odredbama za provođenje prostornog plana a što Odlukama (o komunalnom redu i/ili o uvjetima i načinu držanja domačih životinja). Prema tome, ako je već dozvoljeno, tim propisima određeno je držanje papkara i ostalih domačih životinja u smislu koliko, na kojoj udaljenosti regulacijske linije i susjednih međa i sl.

Ovo je vjerovatnije.

Ugovorom o osnivanju prava služnosti bi zamijenili Ugovor o najmu? Kako svaka služnost mora imati razumnu svrhu, što bi ovdje bila svrha, izbjegavanje plaćanja poreza na najam? Sve ovo mi nema nešto smisla jer ukoliko ćete osnovati služnost pravnim poslom (ugovorom) i naznačiti nekakovu naknadu za to, postoji mogučnost da isto platite porez na dohodak po istom osnovu kao i za najam, na osnovu drugih imovinskih prava u skladu sa posebnim propisima u koje bi spadala i stvarna prava kao što je pravo služnosti, pravo građenja itd. Ukoliko ne bi naznačili nekakovu naknadu, tko vam garantuje da će vam isti isplaćivati eventualno usmeno dogovorenu najamninu a služnost tada može prestati tek istekom roka na koji je osnovana ili odreknućem ovlaštenika služnosti.

Možete probati u upravnom odjelu koje je i zaprimalo zahtjeve na području u kojem se zatražilo rješenje o izvedenom stanju. Troškovi su vodni i komunalni doprinos, kazna za zadržavanje nezakonito izgrađenog objekta, te elaborat za provedbu kroz katastar i zemljišne knjige.

To ne bi trebali biti troškovi njegovog odvjetnika nego troškovi postupka. No sve i da jesu i troškovi odvjetnika, ti troškovi padaju na onoga tko je i angažirao istoga. A troškove postupka prama Zakonu o sudskom vanparničnom postupku sud odlučuje da ih podijeli razmjerno strankama. Može eventualno dosuditi da troškovi padnu na jednog učesnika u postupku ali samo ukoliko se radi o neosnovanim prijedlozima ili gruboj krivnji.

Kako navodite da je majka bila vlasnik, kao prodavatelj je mogla raspolagati sa primljenim novčanim sredstvima kako je volja. Ukoliko nije bilo nekakovog pisanog dogovora s majkom bojim se da se nemate na što žaliti.

Rješiti vas se može da proda svoj suvlasnički udio u stanu. Vi i brat i dalje bi ostali suvlasnici sa kupcem. Da bi prodao cijeli stan vi kao suvlasnici bi trebali biti navedeni u ugovoru te ovjereni i vaši potpisi kod JB.

Pa upravo onako kako to određuje čl.9 st.1. Kada je isti zakon donesen (1997) odredio je i propise u prijelaznom razdoblju te produžavao rokove za provedbu istih pa da su se oni kojih su se te odredbe ticale toga pridržavali, imali bi ste svaku zgradu na zasebnoj čestici, etažiranu. Tako bi ste dobili dvije nekretnine sa vlasništvom posebnih dijelova te nekretnine (etažiranih stanova) i suvlasništvom u ostatku zemljišta.

Kako bi se moglo smatrati da postoji barem pošteni posjed, vidite odredbe čl.229 st.1 zakona.

Kako bi time mijenjali namjenu i korisnu površinu, građevinska dozvola.

Ukoliko se ne radi o povezivanju KPU i ZK potrebana je suglasnost svih suvlasnika (čl.73 st.1 ZVDSP)

Sud odlučuje na temelju tužbenog zahtjeva. Ne piše u zakonu da vam sud mora odrediti naknadu samo da imate pravo istu zahtjevati. A na koji način, pojašnjeno je iznad.

Dogovorno uvijek. I sastavi se MV ugovor, ako treba sa skicom, tko što i kako, i dalje je sve jasno. U svim ostalim slučajevima se događa opće poznato, communio mater rixarum-suvlasništvo je majka svađa. Nažalost, iako ste vi tu najmanje krivi, nekim ljudima je lakše maltretirati suvlasnika nego pravog krivca za isto, prodavatelja. Kao način pokušaja postizanja dogovora vjerovatno, no čini mi se da je ovo realna opcija.

Možda je netko krivo protumačio čl.238 i dio o razdvajanju.

Koliko je meni poznato, ne nije moguće poradi načela "Nemini res sua servit" što bi značilo da nitko ne može imati služnost na vlastitoj stvari.

Nažalost vas nemam u što pametno uputiti. Očigledno se radi o osobi koju ne zanimaju tuđi interesi u suvlasništvu te kako je vlasnik posebnih dijelova na 1 i 2 drugom katu smatra da može raditi što ga volja. No, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima baš i nije postavljen tako ali moram ponovno reči nažalost ne postoji rješenje tipa da bi ste zvali policiju ili bilo koga drugoga tko bi ga netjerao da vrati dimnjake u prvobitno stanje, tako da bi svoja su/vlasnička prava morali ostvarivati u parnici. Ovo mi je jasno da može predstavljati problem, kao i mogučnost da isto potraje. Probajte objasniti situaciju JLS, možda mogu iznači mogučnost da postave upravitelja (iako ponavljam da ih večina shvača da su te odredbe vrijedile u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), ili budu imali nekakav konstruktivni savjet.

Jedinica lokalne samouprave (Grad, Općina), koje prema odredbama čl.385 postavlja prinudnog upravitelja. Kako ste prije naveli poremećene suvlasničke odnose, a u zadnjem postu da se radi samo o jednom suvlasniku, postoji ako pod večinski mislite mislite na ostale suvlasnike. Dakle, međuvlasnički ugovor i odluke koje proizlaze iz njega obvezuju sve suvlasnike ako je ugovor sklopila večina suvlasnika čiji suvlasnički dijelovi čine više od polovice vrijednosti svih posebnih dijelova nekretnine. No, za postavljanje upravitelja potrebna vam je suglasnost svih suvlasnika, ali ako se suvlasnici o tome ne mogu suglasiti, svaki od njih može zahtjevati da umjesto nih o tome odluči sud u izvnparničnom postupku.