Spitfire

Pretpostavljajući o čemu se radi sam vam i naveo odredbe zakona u dijelu o etažnom vlasništvu. Tako ostali suvlasnici (pogotovo ako su onosi poremećeni a nema ni MV) mogu tvrditi da ne žele niti se ne moraju brinuti o tuđem tuđem dimnjaku jer se brinu savko o svom. Što se tiče prinudnog upravitelja pripazite da vas i u JLS ne bi odbili jer večina njih smatra da se radi o prijelaznim odredbama kada je donesen Zakon o vlasništvu te da one nemaju više ništa s tim.

Baš mi i nije jasno što to ima biti ogorčen na vas kad mu je u biti najviše kriv prodavatelj. Da se malko informira bilo bi tu mogučnosti za postupanje prema prodavatelju prema Zakonu o obveznim odnosima. Koliko je taj dogovor "jak" upitno je iz razloga što za isti nije imao saznanja. No, ako ga ne priznaje, a kako trenutno stanje u ZK (ako je tako) kaže da se radi o Etaćžnom vlasništvu sa određenim omjerima, dakle radilo bi se o suvlasničkom udjelu 1 i 2, te kako nije upisano dvorište iza kao muogući pripadak tome stanu jer se ima pristup samo iz njega, isto tako bi mogli postavit zahtjev za korištenjem i toga djela jer ste suvlasnik i toga 1/2. Ovo o HEP-u ne bih više komentirao osim onoga što već jesam jer iako postoje zakoni i pod propisi vezano za to oni ih imaju tendenciju to sve tumačiti kako im u određenom trenutku odgovara. Pa tako jedamput to može zatražiti samo suvlasnik, drugi puta i krajnji korisnik (vlasnik priključka) a ne bi me čudilo da vam treći put kažu da trebate i suglasnost susjeda od prekoputa.

Večinu odgovora ste već dobili ovdje. Dakle, za bilo što od ovoga bi trebali prvo vidjeti s bankom i vjerovnicima (naveli ste da je stavljena zabilježba ovrhe) jer naime, kada se radi o stambenim kreditima uglavnom ih ne odobravaju ko nema nekaovog pisma namjer vjerovnika, a što se tiče isplate novac ne biste ni vidjeli jer ga isplaćuju na račun prodavatelja.

Ako će vam on sastavljati ugovor, naplaćuje po odvjetničkoj tarifi iz Tbr.7 uvećanoj za 25%. Tako da ukoliko je vrijednost nekretnine od 250 001-500 000 kn naplatio bi 5000 kn+uvećanje od 25% što bi iznosilo 6250 kn. Naravno da se tu mogu naći i troškovi svjetovanja od 500 kn po započetom satu. Ne, prema Zakonu o porezu na dohodak ne plaćate nikakav porez, a porez na osnovu kupoprodaje snosi kupac.

Nema na čemu, hvala i vama na povratnoj informaciji.

Usmeni ili imate nešto napismeno u stilu međuvlasničkog ugovora? U ZK piše samo Etažno vlasništvo s određenim omjerima? Dvorište kao takovo se ne može etažirati i biti pripadak vlasništvu posebnog dijela nekretnine. Eventualno nešto izgrađeno na istom tipa parking i sl. Valjalo bi ih uputiti da pogledaju što u propisima koji se tiču isporuke el.energije znači izraz korisnik mreže te onda da pogledaju i svoje stranice na kojima piše što može tražiti postojeći korisnik mreže.

Suvlasnici MV mogu sami odrediti koji su to zajedničke dijelovi a moguće da je to napravljeno poradi jasnijeg korištenja sredstava pričuve za pslove redovite uprave te nužnih i hitnih popravaka.

Gledajući samo čl.9 st.1, da smatralo bi se ako se ne kosi sa st.4.

Ishoditi suglasnost suvlasnika prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te ako je u skladu sa prostornim planom za dodavanje novog prozora u nosivom zidu imati Glavni projekt ovl.arhitektonskog ureda prema Zakonu o gradnji.

Taj zahtjev nema neke posebne veze sa Ustavom koliko ima sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određenim u čl.153. Dakle, imate pravo zahtjevati nadoknadu tržišne vrijednosti zemljišta od graditelja dogovorom prema procjeni kolika je vrijednost zemljišta koja se može postići na nekom području ili ćete angažirati vještaka da istu odredi te ga platiti. Naravno da se graditelj može i ne mora s time složiti te ćete tada to svoje pravo morati ostvariti pred sudom a tržišnu vrijednost će odrediti sudski vještak.

MV a i radovi prema ovome što opisujete su u skladu sa zakonom i Uredbom o održavanju zgrada. Dakako da je već odavno trebalo izabrati novog predstavnika, no u svemi tome ne vidim veliki problem jer je on servis između suvlasnika i upravitelja. A sve popravke utvrđuje upravitelj i poduzima radnje oko obavljanja istih.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima govori u dijelu kada je uspostavljeno vlasništvo posebnih dijelova nekretnine da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine može protegnuti i na sporedni dio ukoliko mu se namjena ne protivi isključivoj uporabi samo u korist određenog dijela nekretnine, te da je dostupan iz onog stana odnosno samostalne prostorije čiji bi bio sporedni dio. U sumnji se uzima da je dio zajednički i da mu se namjena protivi isključivoj uporabi u korist određenog dijela nekretnine. Kako se navodi da svaki posebni dio nekretnine ima svoj dimnjak, nema sumnje da bi bio kao sporedan i pripadao samo tome stanu te bi se vlasnik sam morao brinuti o njemu. Naravno da se međuvlasničkim ugovorom može odrediti i drugačije.

Zašto odmah nije predmetni vrt dodan kao pripadak tome stanu te tako nije i upisan u ZK nije mi baš jasno jer i sam Zakon o vlasništvu to predvidio i dopustio (čl.67). Ovako kupujete ono što je upisano u ZK, a sam vrt ako nije temeljem toga upisan kao određena vrsta služnosti kad već nije kao pripadak ćete morati rješavati sa ostalim suvlasicima. Prema tome da, ovo sa međuvlasničkim ugovorom bi možda bilo najjednostavnije rješenje.

Pravo osobne služnosti na nekretnini ostaje dok god se ne izbriše. U ovom slučaju ne vidim razlog za brisanje jer i sam Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da je osobna služnost stvarno pravo koja ovalašćuje pojedinačno određenu osobu da se na određeni način služi tuđom stvari , čiji svagdašnji vlasnik to mora trpjeti. Isto tako to pravo ne može biti predmet ovrhe. Doduše plodovi i slično da, ali samo pravo ne.

Ne vidim zašto ne bi mogao jer zakon propisuje da ga može pokrenuti s opravdanim razlogom svaka zainteresirana stranka koja ima određeni dokument koji nije podoban za provedbu u ZK ako se radi o npr. neažurnom ZK stanju.

Pogledajte odredbe čl.553 st.1 i 2 ZOO, te čl.20 st.2 ZNS. Ukliko se ista vlaga može povezati sa zdravstvenim problemima, vidite i čl.576 ZOO

Priložite ovjerene preslike. Koliko je meni poznato, samo po poslovnom broju. Ako iste ne znate, mogli bi zatražiti ispis u FINA-i.

Ako ga ne može opozvati onda je logično da ne može niti išta potraživati.

No uglavnom se radi veće sigurnosti u ovakovim ugovorima navodi da će se ugovorena kupoprodajna cijena isplatiti na račun prodavatelja otvorenog kod XY Banke IBAN ..., umanjena za isplaćenu kaparu od xy EUR/HRK a koja će se isplatiti na račun kupca Banke XX IBAN ..., te prema takovim odredbama ugovora banka isplatitelj stambenog kredita i postupi.

Složio bih se s ovime što je navela Ruby s time, kad ste već naveli da bi valjalo obratiti pozornost i na odredbe čl.493. st.4 Zakona o obveznim odnosima, (4) Darovatelj ne može opozvati darovanje i zahtijevati povrat dara ako se namjerno ili grubom nemarnošću doveo u oskudicu ili ako je od predaje dara proteklo deset godina za nekretnine, odnosno pet godina za pokretnine.

Samo prije svega dobro proučite odredbe prostornog plana, posebno ako se ista nalazi na čestici na kojoj već postoji stambeni objekat. U tome slučaju PP propisuju da na istoj čestici ne mogu biti više od jednog stambenog objekta.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određuje da se vlasništvo posebnoga dijela nekretnine (etažno vlasništvo) uspostavlja na temelju pisane suglasnosti svih suvlasnika te nekretnine.

Malo da se nadovežem, ukoliko ste nekretninu kupili poslije 01.01.2017 kada je stupio na snagu Zakon o porezu na promet nekretnina s kojim se ukinulo oslobođenje od poreza na prvu nekretninu, nemate pravo na oslobođenje od poreza. U bivšem Općem poreznom zakonu je postojao čl.118 koji je propisivao da se moglo odobriti plaćanje poreznog duga na rate, najviše do 10 obroka, no taj je članak odavno brisan i u bivšem OPZ a u trenutno važećem takove opcije nema. Bilo je doduše prošle godine govora o mogučnosti plaćanja karticama na rate, ali koliko je meni poznato to još nije zaživjelo.

Ne mijenja. Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice će vjerovatno dobiti česticu zgrade (sa*).

Malo je nejasno što mislite pod "pretražuju u katastru katastarske čestice", na npr. Geoportal ili Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. Ako mislite na ovo prvo, u biti da na način da vam odmah piše br. čestice i K.O. koje su iste u katastru i ZK. Eventualno se u ZK može razlikovati ukoliko je vršena nova izmjera koja je djelomično odrađena, dakle u ZK ima drugi broj čestice a u katastru nije provedeno, ili da vam u ZK izbaci da "čestica ne postoji".