Spitfire

Poštovani, sve JLS svoje Opće i tehničke uvjete isporuke vodnih usluga temelje na nekoliko zakona, među kojim su i Zakon o vodama, Zakon o komunalnom gospodarstvu, te razne Odluke o priključenju na vodnu infastrukturu. U tim Općim i tehničkim uvjetima kažu da JLS financira kroz godišnje planove i projekte. Zašto u ovom slučaju nije uvrštena i vaša nekretnina, to bi trebali vidjeti sa JLS. No, kao što rekoh, svoje Opće i tehničke uvijete temelje na Zakonima u kojima ni ja baš nisam našao obvezu dovođenja priključka pa se tako Opći uvijeti mogu razlikovati u mnogočemu. Npr. vaše susjedno kom.društvo ima odredbu "vlasnici nekretnine nemaju pravo zahtjevati od isporučitelja da o svom trošku izgradi javni vodoopskrbni cjevovod do njegove nekretnine. Izgradnju mreže planira JLS kroz godišnje planove izgradnje kom.infrastrukture. Ukoliko ispred nekretnine nije izgrađen ulični cjevovod a ugradnja istog nije uvrštena u planoe izgradnje u dogledn vrijeme, vlasnik nekretnine može sklopiti ugovor o finaciranju cjevovoda s JLS bez prava povrata uloženih sredstava". Vaše kom.društvo ima odrebu "Na području gdje nije izgrađena javna vodoopskrbna mreža, korisnik usluge može radi priključenja na javnu vodoopskrbnu mrežuprema tehničkim uvjetima koje odredi isporučitelj o svom trošku financirati projektiranje i izgradnju javne vodoopskrbne mreže pod uvjetom da izgrađeno osnovno sredstvo preda JLS kao donaciju ili da s JLS zaključi ugovor prema kojem će mu uložena sredstva biti vračena u određenom roku." To prema zakonu ne može biti duže od 5 god. No svakako vam ostaje mgučnost da zatražite da vas uvrste u plan izgradnje za slijedću godinu.

Poštovani, 1. u trenutku dobivanja suglasnosti 2. uglavnom se traži dokaz (ZK odjela) da nema u su/vlasništvu nekretnine, pa mi ovo baš nije jasno.

U biti, to bi trebalo već biti određeno u Odluci o kučnom redu koju su suvlasnici dužni donijeti prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Čl.86 st.1 tč.6

Kako nije baš jasno što smatrate pod zgradom, recimo ovako. Možete, etažiranjem.

Govorite o parnici za smetanje posjeda?

Poštovani, Ogradni zid je tek 2014 stavljen u Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima kao nešto što se može graditi bez dozvole, ali je potrebno imati izrađen glavni projekt ( potvrđen tj. odobren, ako to dopušta prstorni plan, od jedinice lokalne samouprave) za visinu ogradnog zida višeg od 1,6m.

A vi ste suvlasnik druge polovine pa bi htjeli imati 1/1 ili? No, kako god bilo, ZVDSP propisuje da pravo građenja prestaje propašću stvari, ovlaštenikovim odreknućem, istekom roka, ispunjenjem raskidnog uvjeta, zaštitom tuđeg povjerenja, prestankom korisnika, rasterećenjem i ukinućem odredbama čl. 292. st.1. Time nisu iscrpljeni svi razlozi prestanka prava građenja jer ako to pravo može prestati odreknućem utoliko prije prestaje i sporazumom između njegova nositelja i vlasnika opterećenog zemljišta uz suglasnost ovlaštenika prava koja ga opterećuju.

Poštovani, nema na čemu. No nemojte zaboraviti da svakako morate prijaviti nastanak porezne obveze s dokumentima naznačenim u linku.

Poštovani, prema Stečajnom zakonu imali ste vremenski rok od 60 dana za prijavu tražbine stečajnom upravitelju nakon donošenja rješenja o stečaju. Sve prijave tražbina nakon isteka roka se rješenjem odbacuju. No, kako je dio dužnosti stečajnog upravitelja prikupljanje podataka o svim vjerovnicima iz poslovnih knjiga i sl., pokušajte stupiti u kontakt sa stečajnim upraviteljem, možda su i vaša potraživanja uvrštena u stečajni postupak.

Poštovana, nema na čemu. Kako ste napisali u odgovoru je moglo biti i ponešto iz Zakona o građevinskoj inspekciji, no ovako... Lp

Poštovana, najjednostavnije bi bilo da to sve provjerite osobno u ZK odjelu.

Poštovana, čini mi se da sam vam sve pojasnio. Mogu vam samo ponovno citirati dio Zakona o potrošačkom kreditiranju NN 75/09. Članak 29. (1) Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ugovore o kreditu sklopljene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka. Članak 30. Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010., osim odredaba članka 9. koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji

Poštovani, rok koji spominjete određen je u izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 143/12) u odredbi čl.379 o upraviteljevim dužnostima i ovlastima. A kaže da je upravitelj dužan osobito u st.1 – pokrenuti sve potrebne postupke pred nadležnim tijelima državne uprave i sudovima u svrhu upisa zgrade na građevinskoj čestici i svih njezinih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama (obveza do 31.12.2015.g). Kako se taj rok nekoliko puta pomicao, nema (bar meni nije poznato) pravnih propisa što nakon toga roka, pa o napisima o tome da se neće moći prodavat, dizati hipoteka ili da će se čak na takove stanove i zgrade upisivati RH (osim u slučajevima obnavljanja, dopunjavanja ili preoblikovanja zemljišne knjige gdje se nekretnina nalazi u društvenom vlasništvu a ako nije upisan u knjizi koja će se zatvoriti ili knjizi položenih ugovora. Stoga bih vas ja uputio u ZK odjel po pojašnjenje oko kupnje i knjiženja vlasništva.

Poštovana, prije donošenja Zakona o potrošačkom kreditiranju (NN 75/09), za potrošačko kreditiranje su vrijedile odredbe Zakona o zaštiti potrošaća kao lex specialis, te Zakona o obveznim odnosima kao lex generalis. Po odredbama tih zakona banke su odredile naknadu za prijevremeno zatvaranje kredita u Općim uvjetima koja je uglavnom iznosila 2,5% ili minimalno 500kn. Samim donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju odredbe o naknadi u slučaju prijevremene otplate su smanjene na 1 ili 0,5%, no vjerovnik ima pravo na tu naknadu samo ako iznos prijevremene otplate premašuje 75 000kn unutar 12 mjeseci. Taj Zakon je na snazi od 01.01.2010 te u završnim i prijelaznim odredbama kaže: "Ovaj se Zakon ne primjenjuje na ugovore o kreditu sklopljene do dana stupanja na snagu ovoga Zakona"

Poštovani, vidite https://gov.hr/moja-uprava/financije-i-porezi/porezi-i-prijava-poreza/porez-na-nasljedstva-i-darove/426

Poštovani, ako se nalazi unutar građevnog područja, ne vidim što nije jasno u navedenom članku.

Upisana RH na osnovu čega?

Može, temeljem Odluke o komunalnim naknadama i Zakona o komunalnom gospodarstvu, odredbama čl.22 st.5 i 6. (5) Građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište koje se nalazi unutar granice građevnog područja naselja, a na kojemu se, u skladu s prostornim planom, mogu graditi građevine za stambene, poslovne, športske ili druge namjene. (6) Neizgrađenim građevnim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se zemljište iz st. 5. ovoga čl. na kojemu nije izgrađena nikakva građevina ili na kojemu postoji privremena građevina za čiju izgradnju nije potrebno odobrenje za gradnju. Neizgrađenim građevnim zemljištem smatra se i zemljište na kojemu se nalaze ostaci nekadašnje građevine. Dakle, ako se nalazi unutar građevnog područja naselja, bez obzira kako je označeno u katastru.

Poštovni Frenki, mogao bih sad pisati nadugačko i naširoko, ali hajdemo pojednostaviti. Sve je jasno oko toga da tvrtka u biti ne mora imati uposlenih, samom odlukom Ustavnog suda koji je odredbe obveznog zapošljavanja ukinula jer su bile u suprotnosti sa člankom 49 Ustava RH. Pa tako ni Zakon o radu ne propisuje obvezno sklapanje ugovora o radu za određenu kategoriju djelatnika u trgovačkom društvu koji obavljaju određene poslove za društvo. No, ono što kažu odredbe Zakona o trgovačkim društvima je da prije upisa u sudski registar tvrtka mora imenovati članove uprave društva. Slijedom toga i sukladno članku 12. Zakona o mirovinskom osiguranju, članovi uprave trgovačkog društva moraju se obvezno osigurati ukoliko nisu osigurani po drugoj osnovi. Na osnovi članka 7. stavka 1. točke 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju članovi uprave trgovačkih društava obvezno se osiguravaju, ukoliko nisu osigurani po drugoj osnovi. Nadalje, kako već spomenuti Zakon o radu ne propisuje obvezu sklapanja ugovora o radu, s datumom upisa u sudski registar, članovi uprave, obvezni su prijaviti se na mirovinsko i zdravstveno osiguranje putem propisanih tiskanica, te temeljem rješenja Porezne uprave moraju sami, na svoj teret, plaćati doprinose. Kako je dio pitanja bio i "može li sklapati ugovore" i "prva uplata", potreban je i račun u poslovnim bankama. Dakle, imamo obvezu doprinosa, naknade poslovne banke i svakako komora. Pa pročitajte još jednom post #4 te vidite što to nije točno. Još jednom moram ponoviti, pročitajte ponovo. Dakle u aspektu toga da nije bilo poslovne aktivnosti, nema ni obveze poreza na dobit. Da još jednom ponovim, kako ne bi dobio "čestitku" porezne, sve je ovo samo u interesu dobrobiti korisnika.

Poštovani Frenki, ne razumijem baš u čemu je vaš problem. Kao prvo, to što nije odgovoreno prije znaći samo (vi ste se koncentrirali na jedan podforum a mi moramo na sve) da se nama moderatorima može desiti da nam od toliko pitanja na formu i privatnim porukama promakne neko..ili više njih..ili smatramo da se već u ponuđenima na sličnu temu može naći odgovor..pa kad ste već podigli temu nakon tri mjeseca i dali odgovor mogli ste dati točan (pitam se onda je li to vaš problem?) ili preskočiti pitanje..pa sam se naravno ja našao, kad se već korisnik javio s potpitanjem, da odgovorim točno na pitanje, i to nema veze s nikakovim poklapanjem.. Kao drugo, NARAVNO da ću to ubuduće napraviti i u bilo kojem drugom slučaju, odgovorili vi, ili netko drugi. Jer se ne radi o nekakovom mom hiru, samo o dobrobiti korisnika.

Stoji samo ono to kaže prostorni plan. Je li to 3m, 1m, ili čak na međi, zavisi što se radi, gradi, dograđuje, rekonstruira, stambeni objekat ili pomočni. A Zakon o gradnji ne traži vašu suglasnost, samo vas se može u odlučivanju o zahtjevu za izdavanje dozvole pozvati kao stranku u postupku. Tad možete staviti primjedbu koja može biti prihvačena i ne mora.

Ma ne, poslao im upit slijedom toga teksta da li to znaći da oni koji se ne smatraju članom obitelji ali su ipak u srodstvu, nisu oslobođeni ako zajedno kupuju nekretninu. Odgovora još nema.

Znaći da dograđuje već postojeći. Što će reći da je uz projekt zahtjevana dozvola za dogradnju, bili bi ste pozvani, kao stranka u postupku, na uvid u spis predmeta. Ako niste pozvani, nije ni tražena.

Ovo uopće nije sporno temeljem čl.6 st.3 Zakona o porezu na promet nekretnina. (3) Ako se stječe idealni dio nekretnine, obveznik poreza na promet nekretnina je svaki stjecatelj posebno. No,kako je i porezna, kao što rekoh i za banke, "čudna biljka" zanimljivo je mišljenje PU "Kada u kupnji sudjeluju dva ili više kupca koji međusobno nisu u srodstvu, svaki kupac je zasebni porezni obveznik i može ostvariti pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, pod uvijetom da ispunjava sve propisane uvjete". Što to znaći na kupce u srodstvu, nisu se baš očitovali..

Poštovana, najtočnije će vam reći u poreznoj.