Spitfire

Poštovani, vlasnici stanova sami financiraju ugradnju razdjelnika. Po ovome kako ste napisali, preuzela RH ali nema Ugovora, vlasnik je trenutno onaj kome plačate najam.

Sve rodbina ili? Ako se ne koristi i ne plaća koncesija, teško. U biti ste vi svi suvlanici dijela kamenoloma. Više ne, mogli ste u postupku donošenja plana dati prijedloge i primjedbe na prijedlog prostornog plana. No, još vam ostaje mogučnost iniciranja izmjena i dopuna prostornog plana. Da li će, i kada će JLS to učiniti, ostaje na njima.

Ako se sestra kao suvlasnik složi ne bi trebao imati problema. Da li će troškove snositi sam ili sa sestrom, e tu postoji već upitnik kako će se dogovoriti i što će se dogoditi.

Pa u tome slučaju možda bi netko i ovako kupio pa etažirao sam. Možda. No, ako je sestra suglasna, provedite etažiranje sami. Za početak, odaberete ovlašteni arhitektonski (koji bi trebao izraditi elaborat etažiranja), a dalje će vam sve tamo pojasnit. I naravno, raspitajte se u dva-tri, jer cijene mogu biti različite.

Evo i pravilnik izveden iz spomenutog čl.

Što će rjetko tko pametan učiniti, pa me baš zato i zanima da li je taj dio moguće odrediti kao smostalnu uporabnu cjelinu.

Poštovani, možete no trebali bi dokazati sudu da imate opravdani razlog i da je učinjeno vjerojatnim da vam pripada neko pravo koje u vašu korist nije upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise. No, baš i ne vidim nekog smisla za pokretanjem takovog postupka, kad je već pokrenuta civilna dioba i ovršni postupak. Stoga bih se složio sa Matrixom.

..ma samo pročitajte još koji put..možda bude imalo..

Poštovani Felixx, ima i te kako smisla da ste dobro pročitali post. Dakle, radi se o činjenici da je nasljeđeno pravo građenja. Pa što se tiće navedenog, te čitanja ZV i spomenutog Baurechta da vam probam pojasnit. Hrvatska ustanova prava građenja ugleda se na austrijsko pravo građenja (Baurecht). Pa tako naš ZV kaže, pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svojega nositelja da na površini njime opterećenog zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a vlasnik zemljišta je dužan to trpjeti (čl. 280. st. 1.). Sintagma "nečije zemljište" s jedne strane sugerira da se pravo građenja, argumentum a contrario, ne može osnovati na zemljištu koje nije u nečijem vlasništvu. Na zemljištu koje je opće dobro, odnosno javno dobro u općoj uporabi ne može se osnovati pravo građenja, kao nijedno drugo stvarno pravo (čl. 3. st. 2 i 35. st. 4. i 8.) ako za javno dobro u općoj uporabi nije što drugo zakonom propisano (čl. 35. st. 4.). Na tim dobrima se pod određenim uvjetima može osnovati koncesijsko pravo koje odvaja zemljište i zgradu ili drugu građevinu dok koncesija traje (čl. 3. st. 4. i 9. st. 4). S druge strane, pravo građenja ne mora opterećivati samo tuđe zemljište jer se ono može osnovati i u korist vlasnika zemljišta ili na njega prenijeti pravnim poslom ili nasljeđivanjem, bitno je da je zemljište u "nečijem vlasništvu" pa tako Zakon propisuje da vlasnik zemljišta može biti nositelj prava građenja na svome zemljištu (čl. 284. st. 2.). Temeljno ovlaštenje prava građenja nije pravo graditi na tuđem zemljištu, nego imati pravo vlasništva na zgradu pravno odvojenu od njime opterećenog zemljišta na površini ili ispod površine zemljišta. Pravo vlasništva zgrade na površini ili ispod površine zemljišta stječe se i izgradnjom zgrade (vršenjem prava građenja) na neizgrađenom zemljištu, i pravnim odvajanjem postojeće zgrade od zemljišta: -otuđenjem zgrade, a zadržavanjem prava vlasništva na zemljište ili obrnuto, -otuđenjem zemljišta, a zadržavanjem prava vlasništva na zgradu ili otuđenjem zgrade jednoj osobi, a zemljišta drugoj ili jednostavno razdvajanjem zemljišta i zgrade u vlasništvu iste osobe (pravo građenja na vlastitom zemljištu). Pravo izgraditi zgradu je esencijalno ovlaštenje prava građenja samo ako je osnovano na neizgrađenom građevinskom zemljištu, jer se ono u tom slučaju osniva upravo radi stjecanja prava vlasništva na zgradu njenom izgradnjom. Kada nositelj prava građenja ne bi imao ovo ovlaštenje, ili kada bi ono ovisilo o volji vlasnika opterećenog zemljišta postojalo bi neko drugo pravo koje se ne bi uklapalo u sadašnji podsustav i broj stvarnih prava (numerus clausus) u hrvatskom pravnom sustavu, pa bi imalo obveznopravni karakter, jer su stvarna prava kreacija zakonodavca, a ne slobodne dispozicije osoba u pravnom odnosu kao u obveznom pravu. I sad dolazimo do najbitnijeg dijela. Kako je pravo građenja u pravnom pogledu izjednačeno s nekretninom, zgrada koja je izgrađena ili koja bude izgrađena na zemljištu koje je opterećeno pravom građenja pripadnost je toga prava kao da je ono zemljište (čl. 280. st. 3.). Prema tomu nekretnina, u pravnom pogledu je i samo pravo građenja, kao umjetno zemljište, isto kao i pravo građenja sa zgradom izgrađenom na zemljištu opterećenim pravom građenja ili postojećom zgradom koja je osnivanjem prava građenja naknadno pravno odvojena od zemljišta. Pravo građenja, stoga, ima dvostruku pravnu prirodu. Ono je istovremeno stvarno pravo na nečijem zemljištu i samostalna nekretnina (u pravnom pogledu) sa zgradom ili bez zgrade u vlasništvu nositelja prava građenja. I samo pravo građenja kao samostalna nekretnina (u pravnom pogledu) je objekt prava vlasništva. Zato se ovo pravo osniva dvostrukim upisom u zemljišnu knjigu: kao ograničeno stvarno pravo u C listu zemljišnoknjižnog uloška u kome je upisano opterećeno zemljište i kao samostalna nekretnina u novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku koji je povezan sa zk uloškom u kome je upisano opterećeno zemljište (čl. 288. ZV; čl. 34. ZZK). Dakle, da zaključimo. Kao samostalna nekretnina pravo građenja je objekt prava vlasništva i prije izgradnje zgrade i nakon izgradnje zgrade, jer zajedno sa zgradom čini neraskidivu nekretninu. Nositelj prava građenja (a koje se može steći i nasljeđivanjem, čl. 290.) je bez iznimke vlasnik zgrade dok ona postoji. Zbog svega ovoga Matrix je u pravu u postu #8, te je sada najbitnije pitanje je li to pravo upisano u ZK.

Ne bi bilo zbunjujuće da je ovo napisano u incijalonom postu pa se ne bi stekao dojam da su svi skupa ispotpisivali nekakovo pravo građenja. U svijetlu novih činjenica mogu samo dodati, pravo građenja može se konstituirati i na nekretnini koja se sastoji od zemljišta i trajne zgrade. U tom slučaju postojeća trajna zgrada postaje pripadnost, odnosno bitni sastavni dio prava građenja, pa je nositelj prava građenja, odnosno vlasnik toga prava kao samostalne (umjetne) nekretnine, istovremeno kao sastavni dio toga prava - vlasnika zgrade.

Kako mislite u vašem vlasništvu? Suvlasnik ste kuće pa dogovorno koristite taj dio? Može li se taj dio smatrati samostalnom uporabnom cjelinom? Ima li zasebna brojila, sanitarije i pristup?

I što je utvrđeno vještačenjem?

Poštovani, stranac bi trebao otići u ispostavu Porezne uprave sa kopijom svoje putovnice predati zahtjev za izdavanjem OIB-a (ako ga nema po drugoj osnovi) te ako je sve u redu dobija ga odmah. Tada sklapate ugovor o najmu, ovjeravate ga kod JB te dajete ugovor na potvrdu Poreznoj upravi. U biti se nakon dobivanja OIB-a, dalje sve nastavlja kao i sa HR-drzavljanima.

Poštovana, predugovor po svojoj formi i svome sadržaju nije ugovor stvarnog prava, već se radi o ugovoru obveznog prava kojim se uspostavlja obveza prodavatelja i kupca prema uvjetima iz toga ugovora. Ako je u predugovoru naveden dio o sklapanju kupopr.ugovora nakon usvajanja UPU, koji će biti nepovoljan za vas ako se donese smatram da vas isti ne obvezuje temeljem čl.268 st.6 Zakona o obveznim odnosima. Što se tiće kapare, najbolje bi bilo kad bi ste to mogli rješiti dogovorno, pa si pogledajte čl.303-307 istog Zakona. Također, pogledajte Temu koja govori o rokovima.

Poštovani, podatke na web preglednicima treba uzeti s rezervom jer u mnogim KO dolazi do pomaka katastarskog plana zbog loše uklopljenosti. No možda bez homogenizacije i nisu mogli bolje. Trebalo je staviti napomenu da je uklop/prikaz plana informativan (iako iz dgu tupe da je točan, nije). Pa kao što je poštovani Felixx napisao, najtočnije podatke će te dobiti u katastru.

Najmodavac. Svakako bi bilo poželjna ovjera JB.

..davno bilo pa zaboravio, sječam se samo da je supruga morala potpisati i izjavu da prima mene i podmladak u kuću..tako nešto :brije:

Poštovani, ako se ja dobro sjećam, za promjenu prebivališta temeljem kupovine nekretnine bi vam bilo potrebno Rješenje o upisu vlasništva iz ZK. No neka me slobodno netko ispravi.

Poštovani, treči nasljedni red bi bili djedovi i bake ostavitelja nasljedstva. Što je točno taj nasljednik ostavitelju?

Da, prema čl.11a st.1 podst.2 Zakona o porezu na promet nekretnina. Nema

Onda bi za vas vrijedio odgovor kao i u Temi

Poštovana, što vam piše u ugovoru o najmu?

Poštovani, prema onome što ste dosad napisali, niste i nemate. Dakle, da ste kao nositelj prava građenja po ZVDSP sagradili zgradu na tuđem zemljištu onda da, bili bi vlasnik zgrade. Tako da pošto niste ni suvlasnik nemate na osnovu čega sudjelovati u odlučivanju.

Evo i ja čitam več 4x, i opet mi nije jasno što ste svi vi ispotpisivali, čemu "pravo građenja" za rekonstrukciju i prenamjenu tavana i podruma, po kojoj osnovi bi vi i ostali to "pravo" proveli u ZK. Dovoljno je vidjeti, kao što je poštovani Felixx natuknuo čl.280 st.1 spomenutog zakona, (1) Pravo građenja je ograničeno stvarno pravo na nečijem zemljištu koje ovlašćuje svoga nositelja da na površini toga zemljišta ili ispod nje ima vlastitu zgradu, a svagdašnji vlasnik tog zemljišta dužan je to trpjeti. Ako nije etažirana, ne postoje ni posebni dijelovi nekretnine (etažno vlasništvo), samo suvlasnički dijelovi. Bez suvlasništva nemate.