Ruby_Danderfluff

Ne možete biti njihov zaposlenik jer niste porezni rezident država u kojima oni imaju sjedišta, slijedom čega možete biti njihov zaposlenik putem hrvatskih propisa, jer ste hrvatski porezni rezident. Dohodak možete ostvarivati od nesamostalnog rada (dakle, kao nečiji radnik, što je u ovom slučaju isključeno, osim ako nećete biti direktor i zaposlenik trgovačkog društva koje biste sami osnovali) ili samostalnog rada, kao obrtnik. Po mom mišljenju, nema trećega. Naime, i Google mora imati neki papir od Vas na temelju kojega će Vam isplaćivati prihod, a Vi ne možete izdavati račune ako niste registrirani kao porezni obveznik po osnovi samostalnog ili nesamostalnog rada.

Po mom mišljenju, ovo nije tako teško kršenje radne obveze da bi opravdavalo izvanredni otkaz, ja bih pisala zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa ako od otkaza još nije proteklo 15 dana i tražila da poslodavac opozove odluku. Pitanje inventure nije regulirano Zakonom o radu, već ovisi o internim odlukama poslodavca, imate pravo na obranu i možete poslodavcu dokazivati da je u krivu.

Izvanredni otkaz se može dati ako se radi o kršenju radne obveze tako teškome da nastavak radnog odnosa više nije moguć, i to u roku od 15 dana od dana saznanja za to kršenje. Kad istekne taj rok, više se ne može dati izvanredni otkaz. A i pitanje je je li skrivljeno ponašanje radnika takve prirode da radni odnos više nije moguć. Kod izvanrednog otkaza nema otkaznog roka, radni odnos prestaje uručenjem odluke o otkazu. Ako odbije primiti pismo, a već mu je uručena odluka osobno, mislim da poslodavac više ne mora pokušavati uručiti radniku odluku o otkazu, posebno ako ima neki drugi dokaz da je radnik upoznat s odlukom poslodavca (mail, SMS, nedolazak na posao, svjedok...)

Ima li šanse da sa najmodavcem sklopite novi ugovor ili da on da izjavu da je u najmu bio poslovni subjekt te da je njegova ugovorna volja bila da sklopi ugovor o najmu s poslovnim subjektom? Po mom mišljenju, svakako se žalite, iznesite sve, nemate što izgubiti, a možda ćete izvući nešto za sebe, jer nema smisla da sad, godinu i pol poslije morate vratiti svih 35.000,00 kn poticaja za samozapošljavanje.

Nažalost, jedino što Vam se može ovdje savjetovati jest da prestanete raditi za tog naručitelja, tek tada će ovi problemi prestati. Možete opominjati i ovršiti B za zakašnjelo plaćanje, možete mu naplatiti zateznu kamatu za kašnjenje. Teško i možete dokazivati manjkove ako ne možete otvarati palete i brojati robu, no možete početi komplicirati prijevoz na način da ćete zaprijetiti B-u da će Vaši radnici to početi činiti i time odugovlačiti prijevoz i dostavu robe, i to o njegovom trošku.

Dvije su različite odredbe koje govore o odgovornosti bračnih drugova za dugove bračne zajednice, i one koje govore o imovini bračnih drugova. Nažalost, za vrijeme trajanja bračne zajednice nije moguće predvidjeti da će doći do bračnog brodoloma i onda se događaju ovakve stvari, zbog čega Vam jedino mogu uputiti svoje žaljenje.

Predlažem Vam da sa suprugom stupite u pregovore kako biste sklopili sporazum o podjeli bračne stečevine na način na koji sam Vam sugerirala u svom prvom postu. Ako smatrate da Vam je potrebno, za to oboje angažirajte stručnu pravnu pomoć.

Što se tiče verzije 1, nije točna; verzija 2 je po sudskoj praksi i po zakonskoj regulativi točna. Stjecanje vlasništva po osnovi bračne stečevine jest stjecanje vlasništva na temelju zakona, a čas stjecanja prava vlasništva na temelju zakona jest onaj trenutak kad su se ispunile zakonske pretpostavke. Onog časa kad je netko tko je u bračnoj zajednici radom stekao imovinu dok je bio u bračnoj zajednici, nije stekao samo sebi, stekao je i bračnom drugu, jer se podrazumijeva, da dok je on stjecao imovinu, drugi je brinuo o djeci, kućanstvu, ulagao trud i rad u bračnu zajednicu. Nije banka upisana u zemljišnu knjigu kao vlasnik, bračni drugovi su, tj. jedan bračni drug. Banka ima samo hipoteku, tj. teret na toj nekretnini. Naime, kupoprodajna cijena je u cijelosti plaćena iz sredstava kredita, bračni drug nema duga s osnove kupoprodajne cijene, već s osnove povrata kredita. Razumijem da nije jednostavno za pojmiti, ali ima rezona zašto su odredbe takve: štiti se onoga slabijega u bračnoj zajednici, najčešće ženu, koja može imati niže prihode, možda nije dio radne snage zato što mora skrbiti o kućanstvu i djeci, i zakonodavac je smatrao da ne bi bilo fer da iz braka svatko odnese samo ono materijalno što je donio, jer tada se rad uložen u kućanske poslove i u odgoj i skrb o djeci ne bi nikako vrednovao.

Znači, nijedno ni drugo niste vlasnici kuće, već su vlasnici djeca. Djeca (od kojih je jedno punoljetno) će odlučiti što će s kućom i tko se u nju smije useliti i u njoj živjeti. Ako muž pokuša nasilno ući u kuću, to će biti bilo kazneno djelo narušavanja nepovredivosti doma i poslovnih prostora, bilo u građanskom smislu smetanje posjeda. Ako dođe, zovite policiju, nema Vam druge. Što se tiče Centra, djeca od 15 godina smiju boraviti sama ili pod nadzorom punoljetne braće i sestara, pogotovo ako ste Vi jedini roditelj koji skrbi o njima.

Sud traži da dostavite pravomoćnu kaznenu presudu protiv vještaka, u kojoj bi bilo utvrđeno da je vještak počinio kazneno djelo, ukratko.

Vidite si odredbu čl. 304. Zakona o obveznim odnosima: kao strana koja je dala kaparu, možete zahtijevati ispunjenje ugovora ili tražiti naknadu štete ili vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare; u svakom slučaju, imate pravo na naknadu štete koju trpite zbog zakašnjenja.

Što kaže ugovor (što se tiče ovog potpisnika ugovora?) Postoji li otkazni rok? Ako postoji, trebate im otkazati najam suprotno odredbama ugovora, s poštivanjem otkaznog roka.

Predlažem da idući put kad nazovu, da ih izvijestite da povlačite svoju privolu da se koriste Vašim osobnim podacima, i to: imenom i prezimenom, e-mailom i brojem mobitela, te da ćete, ako se protivno Vašoj telefonskoj izjavi budu ponovno javili, to smatrati kršenjem Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka i da ćete ih prijaviti AZOP-u.

Čula sam već to negdje da osiguravajuća društva odbijaju ovakve odštetne zahtjeve, pretpostavljam da to proizlazi iz čl. 23. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, isključenje iz osiguranja, zato što je suprug vlasnik, suvlasnik ili zajednički vlasnik te svai drugi korisnik vozila kojim je prouzročena šteta i to na naknadu štete na stvarima.

Po mom mišljenju, kod privatnog poslodavca može, ako postoji opravdanje za to: svatko ugovara onoliku plaću za koju postoji suglasnost da radnik toliko vrijedi. Primjerice, uzmimo da poslodavac zapošljava dva prodavača: prvi je početnik, a drugi će prijeći dovodeći pedeset-sto novih klijenata. Naravno da će prvi moći ugovoriti manju plaću nego drugi.

Ako radnik odbija potpisati, neka poslodavac to naznači na odluci, i neka mu, radi svoje mogućnosti dokazivanja, pošalje navedenu odluku poštom preporučeno s povratnicom. Kad mu se povratnica vrati, imat će dokaz da je radnik primio odluku o otkazu. Je li poslodavac radniku omogućio pravo na obranu prije otkazivanja?

Da, upravo Vam to želim reći. Vlasništvo i posjed nisu ista stvar, ona ne mora stanovati u tom stanu da bi mu bila suvlasnica. Imate pravo na zaostatke otkad je prestala bračna zajednica, sa zateznim kamatama.

Po mom mišljenju, račun se ispostavlja nakon što su dobra isporučena, odnosno usluga izvršena. Za fiskalizirane račune antidatiranje računa mislim da nije moguće zbog povezanosti s Poreznom upravom, za ostale mi nije poznato. (Po Zakonu o PDV-u: Rok izdavanja računa Račun se mora izdati najkasnije 15-og dana u mjesecu iza mjeseca u kojem je obavljena oslobođena isporuka dobara unutar Europske unije (uključujući isporuke novih prijevoznih sredstava, dobra koja podliježu trošarinama te premještanje dobara). Navedeni rok odnosi se i na obavljene usluge za koje je primatelj obvezan platiti PDV, međutim ne odnosi se na isporuke dobara i usluga obavljene u tuzemstvu.)

Ne morate plaćati doprinose kao direktor trgovačkog društva ako ste osigurani po drugoj osnovi (dakle, ako ste zaposleni negdje drugdje). Opcija da se zaposlite u bratovom obrtu, a da ostanete direktorica u svom trgovačkom društvu je moguća, time da ako možete, kompenzirajte jedno s drugim (doprinose i neku uslugu obrta), ali na način da to bude stvarno, a ne fiktivno. Ako d.o.o. prebacite na supruga, da on bude direktor, nemate opravdanja obavljati poslove za taj d.o.o. ako niste zaposleni... ili se zaposlite kao radnik na pola radnog vremena, kao i nadalje, a suprug neka bude direktor i vlasnik. Međutim, upozoravam da je uvijek riskantno raditi nešto u stvarnosti što je drugačije nego u papirima, jer uvijek ima načina da sami sebe spotaknete: najfinija bi opcija bila da pronađete neke nove prihode kojima biste namaknuli spomenutih 1.000,00 kn. No kao što i sami vidite, ima načina da se i to izvede.

Kako je provedena likvidacija ako firma ima dugovanja? Radi li se možda o brisanju po čl. 70. Zakona o sudskom registru, ili o stečaju?

Po mom mišljenju, može. Obvezni elementi računa su propisani Zakonom o PDV-u, a ovdje imate pregled.

Što se tiče dijela Vašeg upita koji se odnosi na to može li se pravna osoba baviti davanjem u podzakup ako joj to nije registrirana djelatnost, moje je mišljenje da može, jer sukladno Zakonu o sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, ne smatra se obavljanjem neregistrirane djelatnosti ako je to u službi registrirane djelatnosti i ako se obavlja u manjem opsegu ili se uobičajeno obavlja uz registriranu djelatnost, odnosno ako se obavlja povremeno.

Ako imate svjedoka, to ide u prilog Vašoj tezi o mobingu, ako bi se taj svjedok usudio svjedočiti, no ljudi iz raznih razloga, bilo da ne žele izgubiti posao ili ne žele se zamjeriti, šute u takvim situacijama.

Imate li dokaze za svoje navode (jeste li vodili vlastitu evidenciju radnog vremena, jeste li dokumentirali prijetnje, mobing i sl.)? Možete ovog poslodavca prijaviti radnoj inspekciji, smatram da je odluka o plaćanju božićnice isključiva odluka poslodavca, tako da ne možete prisiliti poslodavca na isplatu iste (ako nema kolektivnog ugovora, primjenjuje se Zakon o radu koji kaže: "može", a ne "mora" po pitanju božićnice i sličnih radnih prava), dok tužbu radi isplate neisplaćenih prekovremenih sati možete uspješno podnijeti (i dobiti spor) tek ako to možete barem na neki način dokumentirati i dokazati.

Netko upućeniji će Vam odgovoriti na upit, a ja samo upućujem čestitke, trebalo je izdržati do mirovine