Ruby_Danderfluff

Premješteno u odgovarajući PF.

Morao sam prati novac da bih si priskrbio za kredit? Vrlo neobična obrana i sumnjam da bi pomogla u smislu oslobođenja od kaznene odgovornosti, eventualno kao olakotna okolnost radi smanjenja kazne. Međutim, u pravu ste kad kažete da je pohlepa banaka zapravo srušila čitavo stanovništvo u siromaštvo i barem ga djelomično prisilila da živi s one strane zakona: koliko ja ljudi znam koji kao prezaduženi zapravo pristojno žive, a da su im automobili i stanovi kojima se koriste prepisani na nekoga drugoga...

Mislim da ćete ovdje saznati ono što Vas zanima. Osim toga, uvijek se možete obratiti za konzultacije računovođi koji Vas može u to uputiti.

Kad otac poklanja sinu stan, sin je oslobođen poreza na promet nekretnina temeljem odredbe čl. 15. Zakona o porezu na promet nekretnina, neovisno o tome koja je sinu to nekretnina. Što se tiče darovanja supruzi, vrijedi ovo: Zakon o porezu na dohodak čl.58, (2) Dohodak od otuđenja nekretnina iz stavka 1. ovoga članka ne oporezuje se ako je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili uzdržavanim članovima njegove uže obitelji iz članka 14. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona, a i u slučaju ako je nekretnina ili imovinsko pravo otuđeno nakon dvije godine od dana nabave. Dakle, između supruge i supruga se ne plaća porez na promet nekretnina, ali se smatra da je suprug ostvario dohodak od prodaje stana koji se oporezuje. Na darovnom ugovoru treba ovjeriti potpise kod javnog bilježnika. To košta pedesetak kuna. Doduše, plaćate i sudsku pristojbu za uknjižbu u iznosu od 250,00 kn.

Da, može kupiti uz kupoprodajni ugovor, tada taj kupoprodajni ugovor predstavlja osnovu za knjiženje poslovnog događaja.

Pošto sportski treneri svoju djelatnost obavljaju kroz obrt, mislim da bi to mogli i instruktori joge, to bi po meni bila djelatnost 85.59 Ostalo obrazovanje i poučavanje.

1. Jest, ako je iznajmio stan s ispravnom perilicom, onda on plaća popravak te perilice; odnosno, on je dužan održavati stan - odredba čl. 14. st. 3. Zakona o najmu stanova: najmoprimac je dužan obavijestiti najmodavca o nužnim popravcima u stanu i na zajedničkim dijelovima zgrade, koje je dužan snositi najmodavac. Vi ste dužni naknaditi štetu koju ste prouzročili, ali ako kvar nije nastao radi vaše štetne radnje, onda, po mom mišljenju, trošak popravka kvara snosi najmodavac. 2. Bile ste u zabludi da vas je najmodavac prijavio.

Čestitke, i hvala što ste javili ishod!

Što se tiče traženja povećanja najamnine, s obzirom da se ne radi o ugovoru na neodređeno vrijeme, nema ograničenja visine na koju se može tražiti povećanje, niti u kojem roku se može tražiti. Dakle, po mom mišljenju, najmodavac je mogao tražiti povećanje najamnine, a Vi ste imali pravo to ne prihvatiti. Ipak, po mom mišljenju, trebali biste platiti trećinu najamnine, ali platite prema ugovoru (koji je polovica stvarne najamnine), tada imate dokaz da ste platili, a najmodavac ne može tvrditi da je u stvarnosti najamnina bila dvostruko veća, jer to ne piše u ugovoru. Po mom mišljenju, trebali biste platiti i trećinu režija.

Mislim da ne, na natječajima u javnim i državnim službama morate udovoljavati (ako je natječaj valjano napisan) i uvjetu spreme i radnog iskustva u toj spremi, no to ovisi od natječaja do natječaja.

Protiv bilo koje odluke poslodavca kojom radnik smatra da su mu povrijeđena prava, može podnijeti zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa, u roku od 15 dana od odluke poslodavca, tako da svoje prigovore u svakom slučaju možete iznijeti poslodavcu, i na njih će morati biti barem odgovoreno, ako već i ne budu uvažene.

Ima pravo na naknadu, ovdje možete pronaći sve potrebne dokumente.

Bračna stečevina Članak 36. (1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. (2) Dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskoga prava i autorskom pravu srodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice, bračna je stečevina. (3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. (4) Uknjižba prava vlasništva na bračnoj stečevini koja je u naravi nekretnina može se provesti i na temelju prijedloga obaju bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga u jednakim dijelovima ili drukčije ako su tako ugovorili. (5) Na ispravi koja sadrži izričitu, pisanu i bezuvjetnu izjavu iz stavka 4. ovoga članka mora potpis bračnog druga koji pristaje na uknjižbu prava vlasništva drugoga bračnog druga biti ovjeren kod javnog bilježnika. Evo, na ovo smo se mi referirali, čl. 36. Obiteljskog zakona - ali očigledno neki zk referenti nisu za to čuli. Zato jedino što možete jest vezati konja kako aga kaže: što Vam kažu da napravite i da će to proći, tako napravite, nema Vam druge.

Ili možete oboje opunomoćiti odvjetnika koji će podnijeti prijedlog za Vas.

Po mom mišljenju, javnom objavom svojih podataka ste dali privolu da se ti podaci slobodno koriste, pa i prodaju ako netko ima koristi od toga da kupuje podatke koji se na internetu mogu besplatno naći. Ne vidim tu kršenje odredbi. S kojom ste svrhom Vi iznijeli svoje osobne podatke ovdje na forumu, hipotetski?

Po mom mišljenju da, poslodavac se obvezao da će isplatiti plaću u čl. 5. (pretpostavljam da se boji da čl. 4. isključuje primjenu čl. 5., ali tome se može doskočiti da se izmijeni čl. 4. na način da glasi: Utvrđuje se da osim obveze poslodavca na isplatu plaće za mjesec taj i taj, stranke jedna prema drugoj nemaju nikakvih potraživanja... itd.)

Premješteno u odgovarajući PF.

Imate zakonsko pravo zadržanja na stvari, po ZOO-u čl. 72. - 75. (imate se pravo naplatiti iz stvari nakon što ste ostavili dovoljan rok dužniku da preuzme stvar i da Vam plati tražbinu), još detaljnije je taj institut uređen kod ugovora o djelu, čl. 618. ZOO, a što se tiče samog čuvanja stvari, po mom mišljenju je tu riječ o ugovoru o ostavi, i to besplatnoj ostavi, jer čuvanje ne naplaćujete, je li tako, pa bi onda vrijedila odredba čl. 734. ZOO o odustanku od ugovora i vraćanju stvari.

Sutkinja, po mom mišljenju, neće u brakorazvodnoj parnici uopće donositi odluku po tom pitanju, to će supruga, ako to želi, morati zasebno rješavati.

Ne postoji nešto što se zove Europski zakon, to je opet hrpa propisa koji uređuju razne materije, ali nijedan ne uređuje materiju obiteljskog prava bolje i suverenije nego propisi vlastite države. Glede ostaloga, jedino mogu ponoviti samu sebe - jeste li poduzeli navedeno što Vam je savjetovano?

Morali biste malo istraživati, pitati po susjedstvu, kod starije rodbine, tko su nasljednici iza preminulih, pa onda tužiti njih, na sljedeći način: "tuženici ti i ti, kao nasljednici iza pok. tih i tih". Nema razloga da spominjete zk-ispravni postupak, pošto će vjerojatno samo unijeti pomutnju, krenite u tužbu kao da zk-ispravnog postupka nije ni bilo. Doduše, pretpostavljam da se radi o tužbi za utvrđenje prava vlasništva dosjelošću?

Ja bih se javila udruzi za zaštitu potrošača, da Vas oni savjetuju, pošto imaju dosta iskustva s teleoperaterima, jer mislim da bi se možda moglo, a radi zadovoljstva korisnika, ishoditi da dobijete duplo interneta.

Bojim se da bi u slučaju parničnog postupka Vaša ujna mogla promijeniti ploču i reći da je novac koji je majka davala bio novac za najam njihovih strojeva. Ako svjedoci mogu dokazati da je njihova prava namjera bila kupnja, a ne najam, zašto ne ići u tužbu radi povrata plaćene kupopoprodajne cijene?

Tečajnu razliku između srednjeg i kupovnog, ne prodajnog, ako ja dobro čitam.

Bilo gdje na internetu, ako guglate, možete naći ogledni primjerak ugovora o najmu stana, ako se toga pridržavate, nećete pogriješiti. Bilo bi dobro da uzmete polog od barem jedne najamnine i ako najmoprimac hoće dati, bjanko zadužnicu na određeni iznos za slučaj troškova režija i neplaćenih najamnina, no sto postotne garancije da ćete ostvariti prihod nikad nema.