Ruby_Danderfluff

Možete novu stranicu nazvati drugačije, a staviti ime osnivača u impressumu, mnogi tako rade, da sad ne reklamiram neke news-portale. Žig ili logotip možete zaštititi kao fizička osoba ili kao već postojeći obrtnik, zaštita žiga znači da ga smijete koristiti samo vi i oni kojima vi to dopustite. Obrt ne možete "prepisati" jer je obrt vezan uz Vašu osobu kao obrtnika, odnosno uz Vaš OIB. Samo možete poslovanje (strojeve, web-stranicu, inventar i zalihe) prebaciti na drugu osobu, obrtnika ili pravnu osobu.

Zakon o zaštiti potrošača, čl. 25. st. 5. kaže da povjerenstvo mora pisano odgovoriti potrošaču u roku od 30 dana od dana zaprimanja reklamacije, ali ne piše u kojoj formi, pa pretpostavljam da to može biti i obavještenje, pa bi onda valjda mogli i protiv obavještenja pokrenuti upravni spor sukladno čl. 25. st. 7. Zakona o zaštiti potrošača. Iako znam da pružatelji javnih usluga često nemaju pravnike pa dosta lutaju s tim povjerenstvima, svašta bude.

https://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/543141/spinraza-napokon-uvrstena-na-hzzo-ovu-listu-lijekova-ali-nece-biti-dostupna-svoj-oboljeloj-djeci-predsjednica-udruge-roditelja-u-sloveniji-nije-tako-cemu-ovakva-odluka Dakle, ako ja dobro razumijem problematiku, radi se o medicinskom, a ne pravnom pitanju - djeca koja su na respiratoru nisu u mogućnosti zbog svog zdravstvenog stanja primati Spinrazu, a ona koja nisu na respiratoru smiju primati Spinrazu? Je li to odluka HZZO-a da ne priznaje trošak tog lijeka starijima od 18 i onima koji su na respiratoru? Ili liječnici odlučuju o tome? Kad budemo znali čija je odluka, onda ćemo znati i kako se protiv nje boriti.

Po mom mišljenju, ne, a da istovremeno ne prouzročite tom poslovnom subjektu obvezu na povrat sredstava za samozapošljavanje (osim ako on uspije isposlovati s HZZ-om da Vas na novoj bjanko zadužnici "zamijeni" drugi jamac).

Ako ste nesposobni za rad i ne možete se uzdržavati iz vlastite imovine, mogli biste potraživati uzdržavanje od bivšeg bračnog druga, ali to pravo traje godinu dana. http://samohrani.com/pravo-na-uzdrzavanje-od-bivseg-bracnog-druga/

Možete mu poštom preporučeno poslati dopis kojim ga pozivate na povrat novca (osobno ili preko odvjetnika), a ako se ne odazove na to, morali biste ga tužiti na povrat novca. Pretpostavljam da imate dokaze: uplatnicu Western Uniona, poruke kojima se dogovarate oko posudbe, možda i kakav pisani ugovor ili izjavu o pozajmici?

Nažalost, po mom mišljenju, dok god traje period provjere tog poslovnog subjekta koji se samozaposlio (mora poslovati godinu dana), mislim da ne možete dobiti zadužnicu natrag. Dakle, ne radi se o ukidanju potpisa, nego o zadužnici koja bi trebala biti vraćena od strane HZZ-a.

Slažem se s ovim, pa čak i treba pričekati da vidimo što će DZS reći kolika je bila prosječna bruto i neto plaća u RH u rujnu kad ste potpisivali ugovor.

Strudlica, imate i odredbu o ugovornoj kazni: Ugovorna kazna Članak 106. (1) Za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja može se ugovoriti ugovorna kazna. (2) Ako je za slučaj nepoštivanja ugovorne zabrane natjecanja predviđena samo ugovorna kazna, poslodavac može, u skladu s općim propisima obveznoga prava, tražiti samo isplatu te kazne, a ne i ispunjenje obveze ili naknadu veće štete. (3) Ugovorna kazna iz stavka 1. ovoga članka može se ugovoriti i za slučaj da poslodavac ne preuzme obvezu isplate naknade plaće za vrijeme trajanja ugovorne zabrane natjecanja, ako je u vrijeme sklapanja takvog ugovora radnik primao plaću veću od prosječne plaće u Republici Hrvatskoj. Ali je ključno jeste li potpisali novi ugovor ili niste? Ako jeste, a čini mi se da proizlazi da jeste, onda bi Vas obvezivala ova odredba o ugovornoj kazni. Međutim, idemo vidjeti tu Vašu bruto plaću? Prosječni bruto je 8.508,00 kn, a prosječni neto 6.264,00 kn (za kolovoz 2018.) Jeste li na svoj račun primali više ili manje od ovog iznosa, bilo bruto, bilo neto?

Zakon nije nov, ali s obzirom da se primjenjuje od ulaska RH u EU, možda nisu svi svjesni beneficija koje donosi, pa ovdje možete pročitati izvorni tekst zakona: Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela Naime, Republika Hrvatska, na načelima društvene solidarnosti, naknađuje štetu žrtvama koje su pretrpjele teške tjelesne ozljede i narušenje zdravlja kao posljedicu namjernih kaznenih djela nasilja. Naknada iznosi do najviše 35.000,00 kn za izgubljenu zaradu, do najviše 70.000,00 kn zbog smrti bliske osobe i do 5.000,00 kn za troškove pogreba.

Mislim da shvaćam što pitate, načelno. Znači, čl. 39. Zakona o radu kaže da ozljeda na radu, odnosno profesionalna bolest ne smije štetno utjecati na napredovanje radnika i ostvarenje drugih prava i pogodnosti u vezi s radnim odnosom. Daljnji članci (40. i 41.) govore o tome što ako radnika treba (trajno) premjestiti na radno mjesto s nižom plaćom - to zakon ne kaže, no ako je aktom poslodavca za određeno radno mjesto propisana određena plaća, onda radniku pripada ta plaća. Vjerujem da bi se mogao javiti problem da za to radno mjesto radniku prvo date (ako je privremeno), a onda oduzmete (ako se ispostavi da je trajno) povećanu plaću, mislim da bi on tada imao razloga za žalbu.

Ako sporazumno okončavate radni odnos, tada se u suglasnosti s poslodavcem ne morate držati zakonom određenih otkaznih rokova. Konačno, prema Zakonu o radu, ako Vi okončavate radni odnos, otkazni rok može trajati najdulje mjesec dana ako za to imate opravdani razlog (primjerice, prelazak na novo radno mjesto).

Postoji i ova šansa, da.

Do rješavanja Vašeg statusa, pogledajte možete li koristiti neka od ovih prava: https://www.mirovina.hr/novosti/upoznajte-se-s-pravima-starije-osobe-iz-sustava-socijalne-skrbi/ Žao mi je što je tako, mislim da bi se i na Vas trebala primjenjivati iznimka iz čl. 64. st. 1. Zakona o socijalnoj skrbi, koji se doduše odnosi na roditelje njegovatelje (ako su oni umrli, tada može biti član obitelji koji s djetetom živi u obiteljskoj zajednici), ali to je očigledna rupa u zakonu.

Je li iznos uzdržavanja određen po njemačkom pravu, jeste li tamo razvedeni?

Brat može podnijeti sudu zahtjev za privremenu mjeru do donošenja konačne sudske odluke, o tome kako želi da se odvijaju susreti i druženja s djetetom. No prva stanica je svakako Centar za socijalnu skrb, oni će ga uputiti što dalje.

Od dana kad ste prestale živjeti s ocem, po mom mišljenju.

Poštovana, i mene također zanima je li sudskom presudom o Vašem razvodu uopće odlučivano o tome s kime će Vaša punoljetna kći živjeti i tko je obveznik plaćanja uzdržavanja, ili je u vrijeme razvoda već bila punoljetna, pa to nije bilo uključeno u sudsku odluku? (zbunjuje ovaj dio koji kažete "ne cijelu alimentaciju, ali dio")

Protiv Centra i djelatnika Centra koji su postupali u Vašem predmetu možete podnijeti predstavku, odnosno pritužbu temeljem čl. 20. Zakona o socijalnoj skrbi, pisano ravnatelju Centra koji Vam je dužan odgovoriti u roku od 15 dana, a ako niste zadovoljni njegovim odgovorom, možete staviti pritužbu na taj Centar Ministarstvu obitelji, demografije i socijalne skrbi. Državni odvjetnik vjerujem da nije postupao u Vašem predmetu, već posebni skrbnik, kojemu je zadatak zastupati Vaše dijete i njegovu dobrobit. Njegovo imenovanje i ovlasti regulirani su čl. 240. - čl. 246. Obiteljskog zakona. Uloga i ovlasti suda su također regulirani postupovnim odredbama sadržanim u Obiteljskom zakonu, ali je konkretno teško reći koja odredba bi Vam trebala. Po mom mišljenju, trebali biste pokrenuti postupak radi promjene odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti, i tražiti da se dodijeli Vama, a da majka ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom (susrete i druženja) i da je dužna plaćati alimentaciju. Prvo morate pokrenuti obvezno savjetovanje kod Centra radi toga, i onda s tim izvješćem tužiti sudu da se odluka promijeni. U odluci isticati kaznenu osudu, ovisnost majke, predložiti psihijatrijsko vještačenje majke i tražiti da se Centar očituje o svim Vašim prijavama. Suprugu možete prijaviti i za kazneno djelo Povrede djetetovih prava iz čl. 177. Kaznenog zakona (tko grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta...), i to policiji i državnom odvjetništvu, i to za ovaj dio da se dijete u kasnim večernjim satima nalazi u kafiću (morate navesti dan, sat, datum i mjesto, svjedoke i sve koji bi mogli potvrditi da se to zaista i događalo). Sve to uz malo truda možete i sami poduzeti, ali možete i tražiti zastupanje po odvjetniku uz institut besplatne pravne pomoći (zahtjev stavljate u uredu državne uprave u Vašoj županiji) ako si isto ne možete priuštiti. Međutim, inicijativa je na Vama, ne na sustavu, sustav je svoje rekao dodijelivši dijete majci, ma koliko to pogrešno bilo, i sustav je svojom odlukom očigledno zadovoljan.

Ne, imate i st. 5. tog članka - na tu odgovornost se mogu pozvati i vjerovnici društva, ako ne mogu svoje tražbine podmiriti od društva, ako član uprave grubo povrijedi dužnost da primijeni pozornost urednog i savjesnog gospodarstvenika. No ne i dužnici društva, dakako. Cijela poanta ovih tužbi sa švicarcima jest da se tu ne radi o naknadi štete, već se radi o utvrđenju da su ništetne nepoštene određene ugovorne odredbe, pa to nije naknada štete, već restitucija za ugovorne odredbe koje ustvari nisu ni nastale, odnosno nisu ni trebale nastati.

Ovo postoji i kod nas, radi se o odgovornosti članova uprave za vođenje poslova društva, čl. 252. ZTD-a.

Kad je iz konteksta jasno što se misli, nije potrebno da bude izrijekom uvredljiv sadržaj, već je dovoljno da se može iz sadržaja shvatiti...

Velika se važnost sad polaže u ono što djeca izjavljuju da žele, to je praktički odlučna stvar u dodjeli djece, tako da je moguće razdvajanje djece, da. Kod odluke o djeci, sve ima utjecaja, i Vaše stanje, i njegova kaznena djela, i prihodi, i želja djece, i stambeno pitanje, pa je teško reći što će sucu biti presudno za odluku.

Bilo bi dobro da počnete sada dogovorno odvoditi djecu na susrete i druženja s majkom, jer će do toga ionako doći po sudskoj presudi, to je moje mišljenje, sve i da joj ne bude dodijeljeno da djeca s njom žive. Dakle, ako sud nije donio privremenu mjeru o susretima i druženjima do donošenja sudske presude, niste joj dužni djecu davati na susrete i druženja, ali bi to bilo dobro, jer će, kažem, na to imati pravo po sudskoj presudi. Što se tiče dodjele djece i s kojim će roditeljem živjeti, to ovisi o puno faktora: koliko su djeca stara, tko bolje privređuje, tko je više provodio vremena s djecom, pa sve do toga što djeca izjave i žele.

Jest, sve je imovina, ali nije sve unovčiva imovina. Nisu napisali: "cijelom svojom unovčivom i prisilno naplativom imovinom".