Ruby_Danderfluff

Hvala što ste javili!

Slično se i nama dogodilo prilikom odobravanja kredita: procjenitelj je procijenio nekretninu na iznos iste visine kao ukupna kreditna sredstva, ali je banka procijenila da na temelju te procjene, a zbog mjesta gdje se nekretnina nalazi, oni mogu odobriti samo 80% iznosa zatraženog kredita i "pokriti" ga hipotekom, jer za njih kuća ne vrijedi toliko unatoč procjeni procjenitelja, a za ostatak smo morali dodatno uzeti gotovinski kredit, čime je banka dodatno zaradila na kamatama za gotovinski kredit.

Vi, pretpostavljam, niste bili svjesni da su X i teleoperater zapravo u istom vlasništvu?

U svakom postupku pred sudom moraju postojati dvije stranke, predlagatelj i protustranka. Ne možete tužiti pokojnog muža jer se protiv umrle osobe ne može voditi niti parnica niti izvanparnični postupak. Koga možete tužiti? Djecu kao nasljednike iza pokojnog muža? HZMO? Pošto HZMO traži da postojanje izvanbračne ajednice bude utvrđeno u izvanparničnom postupku (po čl. 22. i 22.a ZOMO), ja bih tužila njih.

Znate kako to izgleda: prvu godinu kredita i osiguranja ako se dogodi osigurani slučaj, osiguratelj će platiti 10.000,00 kn. Drugu godinu 9.000,00 kn. Treću 8.000,00 kn i tako dalje sve dok ne dođe do desete godine kad osiguranje više ne jamči banci za osiguranje kredita u slučaju da se dogodi osigurani slučaj, odnosno smrt ili trajni invaliditet. Tako da, to je to. Osim toga, ako osiguranje plati banci za kredit, tada će osiguranje od Vas potraživati regres, pa Vam dođe na isto.

Možda će nam trebati malo razjašnjenje: dakle, Vaš otac kad je umro, nije bio suvlasnik kuće svojih roditelja, jer je istu darovao svom bratu. Ako je istu darovao prije smrti, onda je njome slobodno raspolagao i Vi ne polažete nikakvo pravo na nju. Ako dobro razumijem, otac i stric su bili suvlasnici, djed prije smrti više nije bio, ili? Stric je također slobodno raspolagao u cijelosti svojom kućom za svoga života, pa ćete, a s obzirom da stric nema djece, strica nasljeđivati Vi, samo što neće biti više nekretnina za nasljeđivanje, već samo pokretnine, novčana sredstva i imovinska prava, odnosno čime već stric raspolaže.

Ako Vas dobro razumijem, morate, odnosno Vaša nasljednička izjava djeluje i prema toj naknadno pronađenoj imovini. No po mom iskustvu, ostavinski postupak radi nasljeđivanja naknadno pronađene imovine se vrlo rijetko vodi po službenoj dužnosti, već najčešće na prijedlog nasljednika koji je imovinu i pronašao. Vrlo se teško može pronaći nešto što u zemljišnoj knjizi glasi na nekoga drugoga, a ne na ostavitelja.

U svim slučajevima stečaja, predstečajnih postupaka, pa i izvanredne uprave, svi postupci koji su bili u tijeku se prekidaju do okončanja tog postupka, i onda se nastavljaju nakon okončanja tog postupka. Koliko sam ja shvatila, rješenje o zaključenju izvanredne uprave je doneseno tek 26.10.2018. godine, tako da će se Vaš postupak tek nastavljati, odnosno tek će se sad zakazivati novo ročište. Ako je ista situacija kao što je i kod onog prvog radnika, možda možete tražiti da sud samo izvrši uvid u njegov postupak i u iskaze onih svjedoka, tako da se oni ne moraju neposredno ponovno saslušavati. Međutim, vjerujem da u ovom postupku imate punomoćnika, pa on sigurno ima više informacija, i sve Vam može bolje provjeriti.

Protiv rada centra za socijalnu skrb možete temeljem odredbe čl. 14. Zakona o socijalnoj skrbi podnijeti pritužbu ravnatelju centra, koji Vam je dužan pisano odgovoriti u roku od 15 dana od primitka pritužbe. Ako ste nezadovoljni odgovorom, možete pritužbu podnijeti ministarstvu demografije, obitelji i socijalne skrbi. Protiv odluke kojom Vam je odbijeno pravo na plaćeni dnevni boravak za supruga, možete podnijeti pravni lijek na način na koji je to pravo definirano uputom o pravnom lijeku, ako takva postoji. Za druge se opcije, nažalost, ne mogu sjetiti da postoje. Naravno, što se tiče suprugovih i Vaših prava, ako je netko drugi skrivio prometnu nezgodu, imate pravo na isplatu osigurane svote iz njegove police autoodgovornosti, ako imate životno osiguranje ili osiguranje od posljedica nesretnog slučaja također (za trajni invaliditet), znam da neke kreditne kartice uz članarinu imaju osiguranje od nesretnog slučaja, također ustanove (škole i slično) imaju kolektivne police osiguranja od nesretnog slučaja... Sve to Vam možda može pomoći da dođete do nekih sredstava za suprugov dnevni boravak.

Što se tiče dostave putem oglasne ploče, kad se pismeno stavi na oglasnu ploču, protekom osam dana se smatra da je dostava obavljena, a o drugome sam Vam napisala na drugoj temi.

Ne može se ročište održati jer nisu ispunjene pretpostavke ako druga strana ne prima pozive. Potrebno je utvrditi je li adresa ispravna, pribaviti eventualno novo uvjerenje o prebivalištu za njega, terenskom provjerom po policiji utvrditi prebiva li on stvarno na toj adresi. Ako ne prima pozive, a obaviješten je, onda se može nakon dvije neuspjele dostave poziv obaviti dostavom na oglasnu ploču, a ako primi poziv, a ne odazove se, onda se može i održati ročište u njegovoj odsutnosti.

LINK U Irskoj su počele istrage, Austrijanci su kaznili prvog prekršitelja s 4.800,00 EUR, kod nas još vlada zatišje.

LINK U Irskoj su počele istrage, Austrijanci su kaznili prvog prekršitelja s 4.800,00 EUR, kod nas još vlada zatišje.

Upit Vam je odvojen u zasebnu temu u PF Stvarno pravo.

Suci ovdje obično pušu i na hladno i na vlastiti se zahtjev izuzimaju iz gore navedenih predmeta, iako ni u jednom slučaju to po zakonu nisu dužni učiniti obvezno (moglo bi se tek govoriti da ovdje postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u sučevu nepristranost). O tim okolnostima su suci dužni izvijestiti predsjednika suda, a koji onda može donijeti odluku o izuzeću sam ili na zahtjev stranaka. Neki su suci tašti pa misle da takve stvari (prijateljski ili neprijateljski odnos ili zavada) ne utječu na njih i da mogu biti objektivni. Međutim, a o tome govori i praksa međunarodnih sudova, nije stvar u tome može li netko ili ne može biti nepristran, nego kako to na van izgleda, kako to izgleda protivnoj strani, kako to izgleda javnosti ako sudac sudi u predmetu prema svom srednjoškolskom kolegi, odnosno postoje li okolnosti koje kod promatrača pobuđuju sumnju u nepristranost. U tim slučajevima se sudac dužan izuzeti, po mom mišljenju. Nažalost, praksu u ovakvim slučajevima nije lako pronaći, jer se izuzećem takve stvari obično završavaju, a kad nepravilno nije došlo do izuzeća, teško ih je dokazati.

Koliko je vremena prošlo od toga? Državno odvjetništvo ima rok od 6 mjeseci od pokretanja kaznenog progona za odluku hoće li i protiv koga podići optužnicu, tako da to ne ide tako brzo.

To ne definira zakon, to definiraju ugovori koje je gospođa potpisala: rok useljenja i stavlja li novi ugovor stari izvan snage.

Porezna uprava ne traži ovjeru potpisa, ako ćete najmodavac predavati ugovor radi obračuna poreza na najam.

Po mom mišljenju, pravni interes postoji, pa to nije razlog zbog kojeg bi Vam tužba bila odbačena, ali to u tužbi morate i napisati.

Pretpostavljam da poslodavac uređuje radne odnose sukladno Zakonu o radu (privatni poslodavac). Relevantni propisi kažu ovo: Pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove radnika koji je privremeno bio nesposoban za rad Članak 40. (1) Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog ozljede ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, odnosno oporavka, ovlašteni liječnik, odnosno ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom utvrdi da je sposoban za rad, ima pravo vratiti se na poslove na kojima je prethodno radio. (2) Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova na kojima je radnik prethodno radio, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (3) Ako poslodavac nije u mogućnosti radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova ili ako radnik odbije ponuđenu izmjenu ugovora o radu, poslodavac mu može otkazati na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. (4) U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 2. ovoga članka odgovarajući. (5) Radnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na dodatno stručno osposobljavanje, ako je došlo do promjene u tehnologiji ili načinu rada, kao i na sve druge pogodnosti koje proizlaze iz poboljšanih uvjeta rada na koje bi imao pravo. Pravo zaposlenja na drugim poslovima Članak 41. (NN 127/17) (1) Ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju, što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. (2) Radi osiguranja poslova iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove. (3) Ako je poslodavac poduzeo sve mjere iz stavka 2. ovoga članka, a ne može radniku osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća. (4) U sporu između poslodavca i radnika, samo je doktor specijalist medicine rada nadležan ocijeniti jesu li ponuđeni poslovi iz stavka 1. ovoga članka odgovarajući. (5) Ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz radniku iz stavka 1. ovoga članka, na nadomještanje suglasnosti će se primijeniti odredba članka 151. ovoga Zakona. Ako poslodavac postupi suprotno tim odredbama, možete ga prijaviti inspekciji rada jer se radi o težem prekršaju poslodavca koji je kažnjiv novčanom kaznom do 60.000,00 kn, voljela bih Vam reći da možete prekinuti rad do osiguranja uvjeta za obavljanje rada na siguran način, ali to Zakon o radu ne dopušta. Je li ozljeda leđa nastala u vezi s radom?

Podnesite hitno kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja, ako ne znate ili ne sumnjate tko je sastavio dokaz, radi krivotvorenja isprave, u kaznenoj prijavi (državnom odvjetništvu, pisano ili usmeno na zapisnik) dostavite i vještačenje stanja majke, a sudu dostavite informaciju da ste podnijeli kaznenu prijavu tog i tog sadržaja te da prekine postupak do utvrđenja kaznenog djela i počinitelja.

Ako ste dobili ovrhu, onda se čini da ste izgubili i da je nešto ipak ostalo neplaćeno? Po mom mišljenju, ne možete s uspjehom pobijati odluku, bilo zato što je rok za žalbu protekao, bilo zato što, ako ste zaista dužni, nemate razloga za žalbu. Nadalje, po čl. 51. ZPP-a, ako je tužitelj osoba koja traži zakonsko uzdržavanje, tada je pored suda općemjesne nadležnosti, nadležan i sud na čijem području tužitelj ima prebivalište ili boravište. Tako da nije točno da je sud učinio propust glede nadležnosti. Međutim, postupanje suca možete prijaviti predstavkom predsjedniku njegovog suda, a odvjetnike možete prijaviti Hrvatskoj odvjetničkoj komori.

Glede Vašeg glavnog upita, nažalost, obiteljska medijacija koju možete dobiti besplatno u okviru socijalne skrbi, ne funkcionira, ili barem ljudi dojavljuju da im nije pomogla. Ako ste u financijskoj situaciji i ako možete na to privoliti bivšeg partnera s kojim djeca žive, možda bi termini kod psihologa ili psihoterapeuta specijaliziranog za razrješavanje ovakvih konfliktnih situacija urodile plodom. Apsurdno je da se čak i u Hrvatskoj razvodi svaki drugi ili svaki treći brak, a da nema organiziranog i sustavnog učenja komunikacijskih i drugih mekih vještina koje bi olakšale roditeljstvo razvedenim roditeljima (znam da je jedna udruga u Rijeci organizirala takav tečaj za razvedene roditelje, ali ne znam kakve je to prirode bilo, je li bilo kratkotrajno, je li bilo projektno, i u konačnici, je li bilo uspješno). Jedino što ovdje mogu savjetovati jest strpljenje i da ne odustanete od svoje djece: vaši će se partnerski odnosi ohladiti, a zbog djece ćete biti vezani zauvijek, čak i kad budu odrasli. Što se tiče pravne strane problema: ako roditelj s kojim djeca žive učestalo krši Vaša i dječja prava na susrete i druženja (ne dovodi ih u određeno vrijeme, prerano dolazi po njih, protivi se dugotrajnom viđanju) možete svaki taj događaj prijavljivati centru (najbolje pisano), a za sebe voditi bilješke (dan, sat i situaciju), pa ako se tih situacija nakupi u jednom periodu, možete podnijeti kaznenu prijavu za kazneno djelo neprovođenja odluke za zaštitu dobrobiti djeteta iz čl. 173. KZ/11, državna odvjetništva su imala uspjeha s time da ishode osuđujuće presude protiv roditelja koji nisu dali drugom roditelju viđanje djece. Protiv djelatnika centra za koje smatrate da su bili pristrani, možete podnijeti pisane predstavke ravnatelju centra, koji Vam je dužan odgovoriti u roku od 15 dana, a onda se protiv odgovora možete žaliti ministarstvu obitelji. Što se tiče glavnog predmeta, možete jedino čekati odluku županijskog suda i nadati se najboljem (te pisati požurnice, iako mi se čini da se obiteljski predmeti relativno brzo rješavaju).

Ako je zahtjev odbačen, možete ga ponovno pisati. On bi mogao glasiti nekako ovako: u uvodnom dijelu navedete sve činjenice (da ste s tom i tom osobom živjeli toliko i toliko dugo na toj adresi, da to mogu potvrditi Vaše osobne iskaznice gdje je registrirano prebivalište, i sljedeći svjedoci, već s čime raspolažete), i onda navedete: "Zato tražim da sud presudi sljedeće: "Utvrđuje se da je između stranaka te i te i ove i one, postojala (ili postoji, ako je još uvijek u tijeku) izvanbračna zajednica u tom i tom periodu." Za tužbu za utvrđenje morate imati pravni interes. Zašto tražite da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice?

A što ako dijete to ne želi utužiti, a otac više ne želi egzistenciju odluke prema kojoj je samo on dužan plaćati uzdržavanje (što pretpostavljam da je ovdje situacija), a dužan je to činiti dok god se dijete redovito školuje, pod prijetnjom ovrhe?