Ruby_Danderfluff

Premješteno u odgovarajući PF.

Platite, dogovorite se na rate i da Vam što više duga otpuste, a kolegicu - odfrendajte (ili pokušajte natjerati da Vas obešteti, mada u slučaju spora teško možete dokazati da niste upravo za sebe zasnovali pretplatnički odnos). I da, ako niste već, razvrgnite tu pretplatu, tko Vam garantira da neće opet napraviti dug na Vaše ime?

Isto vrijedi, bez obzira koliko Vi osobno materijalne koristi ostvarili, pomagali ste u tuđem KD.

Mislim da ne mogu, jer prije prijenosa poslovanja i gospodarske cjeline mora biti podmireno dugovanje prema PU. No čak i da može, vlasnik obrta bi ostao solidarno odgovoran za dugove. Ipak, to je više pitanje za računovođe i porezne savjetnike.

I ne prikazuju javno, već šalju Vama putem sms-a, ali čak i javno se objavljuje porezni dug fizičkih osoba (na tzv. poreznom stupu srama), ali za slučaj kad je dug veći od 15.000,00 kn, vidite LINK.

Sudske pristojbe i pomoć odvjetnika ovise o vrijednosti predmeta spora. Ako navedete da je VPS 10.000,00 kn, 100 kn je sudska pristojba na rješenje. Odvjetnički trošak je po radnji 500,00 kn u tom slučaju.

Dok ne vidim ugovor o kreditu, teško Vam mogu odgovoriti. Suugovaratelji (kreditni dužnici), moja je pretpostavka, su suvlasnici stambene zgrade zastupani po upravitelju (odnosno predstavniku stanara). Kakvi su oni sudužnici i kakva je njihova obveza (solidarna, djeljiva, nedjeljiva, jesu li dijelovi određeni), teško se može reći. Moja je pretpostavka također, da kad bi Vi svoj udio otplatili (ako je obveza djeljiva i to se može postići), da bi za ostale sudužnike moralo doći do reprograma kredita, što je opet novi trošak, nove suglasnosti... No kažem, sve su to moje pretpostavke i sve to možete vidjeti samo iz ugovora, pa predlažem da uputite dopis predstavniku da Vam omogući uvid u ugovor, te da iznađe način na koji ćete Vi izaći iz te kreditne obveze.

Postoji mogućnost da bi vas posjednik mogao tužiti za smetanje posjeda, da. Mada, kao najmodavac imate pravo kontrole stanja vlastite nekretnine (čl.16 Zakona o najmu stanova) pa predlažem da se pozovete na to.

Evo mišljenja ministarstva rada: http://www.mrms.hr/pitanje/radno-vrijeme-na-sluzbenom-putu/ Iz toga bih ja zaključila da kad radnik krene kući, da je to kraj službenog puta. Međutim, nemam nikakvo drugo mišljenje o tome.

Ja bih zaključila da je tako.

Odricanje od prava na godišnji (kao i oduzimanje tog prava) je ništetno, poslodavac je u krivu, godišnji odmor i radno vrijeme se ne mogu tako prebijati kako on misli.

Prilično loše, s obzirom da se godišnje u RH posvaja tek stotinjak djece. Međunarodno posvojenje košta, koliko sam se ja informirala po forumima, i do desetak tisuća eura, a velike su šanse da završite kao žrtva prevaranata u komunikaciji sa stranim agencijama za posvajanje. To su upozorenja, ali iako bi mogao biti mukotrpan i dugotrajan postupak, sigurno je da se isplati (posebno zato jer nemate što izgubiti): ako se odlučite, svakako Vas molim da nam napišete o tome na što ste sve nailazili i s čime ste se susretali. Ja Vam želim svu sreću.

Koliko znam, u prošloj godini je bilo samo za kupnju stana ili kuće. Ali ove godine će se nešto mijenjati, pa treba čekati kako će glasiti novi Zakon o stambenom kreditiranju.

O ovome se u Americi priča još od krize 2008., pogledajte film "The Big Short" iz 2015., koji govori o tome kako banke, nakon što više nisu imale kome prodavati dobre plasmane, počele prodavati sve rizičnije i rizičnije, pakirati ih u kojekakve pakete obveznica i jedne drugima preprodavati (što se događa i kod nas s poplavom agencija za utjerivanje dugova). Međutim, tome nije kriv (samo) Ovršni zakon: on je opravdano strog prema dužniku jer je to i njegova namjena, omogućiti prisilnu naplatu vjerovnika u situaciji u kojoj je vjerovnik ispunio sve svoje obveze prema dužniku, a dužnik odbija ispuniti svoje (i općenito, problem jest u pravu što mora jednu općenitu, apstraktnu normu primijeniti na čitav niz činjenično međusobno različitih situacija; pa iako nemam nikakve simpatije prema bankama, posebno otkako sam i sama kreditni dužnik, imam sve simpatije svijeta za male poduzetnike i građane koji su dali neku imovinu, robu ili usluge u dobroj vjeri nekim prevarantima koji se prave frajeri s tuđim novcem). Kriva je i atmosfera neodgovornosti koja vlada u bankarskom sektoru (kao što se vidi u filmu), jer su banke, kao i neki naši veliki poduzetnici, prevelike da bi propale; kriva je i slaba, podložna vlada koja ne sankcionira takvo ponašanje, kao i slaba kontrolna institucija (HNB). Tako da, moje mišljenje je da bi se promjenom Ovršnog zakona tako da slabije štiti vjerovnike zakinuli mnogi, iako bi se možda postiglo nešto malo da banke bolje upravljaju rizicima, ali pošto banke općenito prosljeđuju loše plasmane dalje, ta se praksa ne bi dokinula u cijelosti.

Možete, time da ih do punoljetnosti zastupate kao njihova zakonska zastupnica, u svemu pa i u raspolaganju imovinom.

To bi trebao biti Vas OIB.

Neke porezne uprave smatraju da možete sklapati ugovor sami sa sobom (one odvajaju osobu obrtnika od obrta), a neke smatraju da ne možete (jer da su zbog OIB-a obrtnik i obrt isti). Najbolje je pitati u nadležnoj PU.

Obrt može biti izbrisan, pa nakon brisanja obrta dug prelazi na Vas kao fizičku osobu, jer obrtnik odgovara za dug cjelokupnom svojom imovinom. Provjerite status obrta u obrtnom registru na stranici http://www.portor.hr

To ovisi od ovrhovoditelja do ovrhovoditelja i on sam odlučuje hoće li i kada podnijeti prijedlog za ovrhu protiv dužnika. Koliko je meni poznato, zaštićeni račun možete otvoriti tek pošto FINA zaprimi rješenje o ovrsi. Što se tiče mastera i pretplate, po meni je sigurnije da otkažete trajne naloge i plaćate sami sa zaštićenog računa ukoliko dođe do blokade. Nije baš izvjesno da bi Vam radi duga od 12.000,00 kn ovrhovoditelji išli ovrhom na nekretninu (iako ne pišete je li Vam to jedina nekretnina, u kojoj živite, za dugove do 20.000,00 kn nije moguće provesti ovrhu na nekretnini, uz gornje uvjete), ali možete darovati nekretninu djeci, time da za ovrhovoditelja vrijedi trogodišnji rok za pobijanje tog darovanja kao radnje kojom se oštećuje vjerovnika.

Samo da razjasnimo: jeste li Vi imali dobrovoljno zdravstveno ili dopunsko zdravstveno? Dobrovoljno zdravstveno je nešto drugo, i ono se doista ugovara na jednu osigurateljnu godinu i ima drugačije pokriće nego dopunsko zdravstveno. Što piše u polici dopunskog zdravstvenog koju ste morali dobiti, otkad je pokriće? U svakom slučaju (ako je bilo dopunsko zdravstveno u pitanju), ili ćete sporiti da ste za vrijeme prekida bili pokriveni policom (a tada riskirati da u slučaju da jeste bili kod liječnika, da Vas liječnici terete za punu cijenu), ili ćete priznati da jeste bili pokriveni policom, u kojem slučaju postoji dugovanje koje ste dužni podmiriti. Time da vjerojatno postoji mogućnost da se s njima dogovori obročna otplata duga.

Molim da se držimo teme, a ne drugih korisnika, a za komentare o malicioznosti vjerovnika predlažem da otvorite drugu temu.

Sivko, krivi link Što reče sivko, vrijedi opći zastarni rok od 5 godina, po našem mišljenju (čl. 225 ZOO), za dio koji je u zastari ih pozovite da otpišu dug jer je u zastari.

Kod kojeg osiguratelja?

Uh, ovo je sjajno rješenje, pod uvjetom da postoji neki od ovih razloga.

Trebalo bi vidjeti ugovor o kreditu i njegove opće uvjete, da bi se procijenilo koje su pravne mogućnosti za Vas.